Muškarci češće od žena odlažu odlazak liječniku - Monitor.hr
07.09. (22:00)

Muškarci vs. doktori: Nema me dok ne bude hitno

Muškarci češće od žena odlažu odlazak liječniku

Muškarci često izbjegavaju liječničke preglede, što može imati ozbiljne posljedice na njihovo zdravlje. Strah, ego, osjećaj ranjivosti, kao i socijalni pritisci, često ih sprječavaju da potraže medicinsku pomoć na vrijeme. Unatoč značajnom napretku medicine, mnogi muškarci odlaze liječniku tek kad je problem ozbiljan ili ih netko prisili. Česta izjava “Nije mi ništa, tu sam zbog žene” često signalizira ozbiljan zdravstveni problem. Razumijevanje tih prepreka i pružanje podrške u prevladavanju straha može pomoći u promjeni ovog zabrinjavajućeg trenda te očuvanju zdravlja. Igor Berecki za Bug


Slične vijesti

Ponedjeljak (07:00)

Kad biopisač preuzme posao doktora (a ni donora ne treba)

Revolucionarni 3D print u medicini – pokraj pojedinih organa, sad se ispisivati mogu i kosti

Premda sve manje popularan kod kućnih korisnika, 3D-ispis je pronašao ozbiljnu namjenu i svoje mjesto u industriji, inženjerstvu i u biološkim znanostima, a posebice u rekonstruktivnoj medicini. Ispis tkiva i organa je jedan od zaista revolucionarnih napredaka u medicini, inovacija koja ima potencijal da dramatično promijeni pristup korektivnoj kirurgiji, liječenju i regenerativnoj medicini.  Ključni element ovog procesa je upotreba biotinte, kompozitne mješavine biološkog materijala, živih stanica i drugih organskih i anorganskih komponenti. Praktična primjena ovih tehnologija vidljiva je u izradi funkcionalnih organa kao što su srce, jetra i pluća, te u rekonstruktivnoj kirurgiji i izradi drugih bioloških usadaka (implantata). Zadnjih godina evidentan je i značajni napredak u 3D-inženjeringu vaskulariziranih tkiva, jer je ugrađivanje krvnih žila u bioprintana tkiva ključno za održivost i vitalnost bioimplantata putem osiguranja adekvatne opskrbe krvlju i hranjivim tvarima. Igor Berecki za Bug

12.09. (19:00)

Od AI euforije do AI "meh" faze

Pad entuzijazma: Čini se kako je AI revolucija splasnula

Nakon početne euforije oko umjetne inteligencije, svijet se suočava s “dolaskom u dolinu razočaranja”. Početni optimizam o AI, potaknut uspjesima poput ChatGPT-a, brzo je splasnuo. Investicije se sada racionaliziraju, a brojni projekti propadaju. Ovaj “hype-cycle” nije nov; sličan obrazac vidjeli smo s dotcom mjehurom iz 90-ih. Iako AI trenutno ne ispunjava početna visoka očekivanja, to je dio normalnog tehnološkog ciklusa. Dugoročno, AI ima potencijal za stabilnu primjenu, ali kao evolucijski, a ne revolucionarni alat. Igor Berecki za Bug

12.09. (00:00)

Fitness za lice

Pravilno žvakanje ključan je faktor za cjelokupan fizički razvoj, zdravlje zuba, razvoj govora i disanja

U vremenu brzih obroka i prerađene hrane, mišići za žvakanje ostaju zapostavljeni. Dok hrana postaje sve mekša i lakša za konzumaciju, naša čeljust sve manje radi, što može dovesti do slabo razvijenih čeljusti, nepravilnog zagriza, pa čak i problema s disanjem. Žvakanje je ključno za pravilnu probavu, jačanje dječjih zuba i cjelokupni razvoj lica. Nedovoljno žvakanje može imati negativne posljedice, dok pravilno žvakanje može smanjiti stres i poboljšati držanje cijelog tijela. Igor Berecki za Bug

24.08. (15:00)

Vruća glava

Klimatske promjene utječu i na mozak, sve više studija to dokazuje

Ne radi se samo o našem planetu ili o našem tjelesnom zdravlju: negativan utjecaj sve toplije klime proteže se i duboko u naše moždane brazde. U toplijim danima je manje vjerojatno da će imigracijski suci presuditi u korist tražitelja azila, studenti slabije prolaze na ispitima, češći je internetski govor mržnje, ali i nasilje u obitelji, dok nogometaši češće rade prekršaje i dobivaju kartone (a suci lakše posežu za njima)… Novije studije sugeriraju da bi klimatske promjene mogle pogoršati ionako značajan postotak neurodegenerativnih poremećaja, poput Parkinsonove i Alzheimerove bolesti, a postoji veza između izlaganja visokim temperaturama u ranoj trudnoći i kasnijim poremećajima kod djeteta. Danas znamo da mozak nije statična nakupina samoregulirajućeg tkiva nego dinamičan, živi krajolik oblikovan konturama našeg okoliša, kaže Igor Berecki malo podrobnije za Bug.

07.08. (13:00)

I iza "woke" pokreta stoji znanost

Berecki o ulozi kromosoma, genima i hormona kod definiranja muškog i ženskog spola

Muški pimpeki i ženske pipice (a i cice, kad poslije narastu) anatomske su izrasline koje su jasno definirane i predodređene našim spolnim kromosomima: tko ima XX kromosome ta(j) je žensko, a ako posjeduje kombinaciju XY onda je muško – to znamo još iz satova biologije, ako ne i prije (a oni upućeniji znali su i ulogu hormona – testosterona kod muških i estrogena kod ženskih). Spolna obilježja se kod oplođene jajne stanice u maternici razvijaju tek nakon šest tjedana. Valja istaknuti kako se i mozak razvija na spolno specifičan način, a kromosomi, geni i hormoni mogu se ponašati i neočekivano – zbog čega možemo sresti fizički nedvosmislene žene koje međutim imaju XY (mušku) kombinaciju kromosoma ili pak tjelesno besprijekorne muškarce koji su u genetskom smislu XX žene. Igor Berecki za Bug se dotaknuo odnosa između roda i spola iz kuta znanstvenika.

26.07. (18:00)

I stres može biti dobar

Stres nam može biti prijatelj, drug i saveznik… Berecki pojašnjava kako

Prije nego što zaronimo u pozitivne aspekte stresa, važno je razumjeti što stres zapravo jest. To je fiziološki i psihološki odgovor organizma na izazove ili prijetnje iz okoline, tzv. reakcija “fight or flight”. Uzročnici stresa, koji god bili (stresni događaji, osjećaji, situacije, osobe…), nazivaju se stresori. Ključno je razlikovati dvije vrste stresa, dvije strane iste fiziološke medalje – distres kao intenzivna napetost koja može dovesti do zdravstvenih tegoba, ali i eustres koji može poboljšati performanse. Kortizol, koji zovemo još i hormon stresa, ima važnu ulogu u normalizaciji i regulaciji metabolizma, imunološkog odgovora i kognitivnih funkcija. Tu je i adrenalin koji nas priprema za akciju, poboljšava fokusiranost i daje na energiji. O cijeloj znanosti iza stresa kao i metodama za postizanje dobrobiti od njega Igor Berecki za Bug

17.07. (09:00)

Treba ga radije izgladniti

Kako šećerom i junk foodom nahraniti karcinom

Spoj koji nastaje tijekom metaboličkih procesa razgradnje šećera u našim stanicama, ima sposobnost privremenog blokiranja aktivnosti gena BRCA2, gena koji je odgovoran za sintezu istoimenog BRCA2 proteina, a koji pak u našem organizmu ima jednu od ključnih uloga u obrambenim mehanizmima kojima se naše tijelo bori protiv nastanka i rasta tumora.

Značaj ovoga otkrića je što izravno dokazuje kako prehrambene navike mogu utjecati na rizik od razvoja raka – ne samo u negativnom smislu, već i u pozitivnom: kvalitetnim odabirom hrane rizik je moguće značajno umanjiti ili posve preokrenuti u svoju korist. Smanjivanjem unosa jednostavnih, rafiniranih šećera smanjuje rizik od nastanka raka. Svaki zalogaj hrane koji uzmete zapravo je informacija koja će uključiti vaše gene dugovječnosti ili će uključiti vaše ubojite gene. Rak je najvećim dijelom samoizazvan našim životnim stilom, a ponajviše prehranom- prenosi Igor Berecki za Bug.

07.07. (16:00)

Jer voditi si planer nije dovoljno

Sjećanje na prošlost nije jedini oblik pamćenja kojega poznajemo: prospektivna memorija („pamćenje budućnosti“) je sposobnost da zapamtite nešto što se tek treba dogoditi

Sposobnost da zapamtite nešto što se tek treba dogoditi ili što trebate učiniti u budućnosti – na primjer skrenuti do trgovine po mlijeko na putu kući s posla (štoviše, otići do vrtića po vlastito dijete) ili nazvati majku na njezin rođendan ili se sjetiti na vrijeme izvaditi tepsiju s kolačem iz pećnice. Gubitak prospektivne memorije većinom za posljedice ima poneku zabavnu anegdotu i smiješnu situaciju… ali greške u pamćenju budućih događaja nekada mogu dovesti do istinski tragičnih posljedica: ne jednom smo u crnoj kronici čitali o ljudima koji su svoje dijete zaboravili u sjedalici u zaključanom automobilu po vrućem danu. Kako zadnjih godina raste količina saznanja o mehanizmima nastanka, kontrole i poremećaja prospektivne memorije, tako je u porastu i broj istraživanja koja su usmjerena na otkrivanje i definiranje načina i tehnika koje bi mogle pomoći u poboljšanju funkcioniranja te vrste pamćenja – Igor Berecki za Bug.

30.06. (18:00)

Napad obrnutom psihologijom

Berecki: 10 zapovjedi kako sabotirati svoj život

Ako vam je dosadila ta idilična sreća i blagostanje i baš želite životnim čekićem umjesto po čavlima udarati po vlastitim prstima, pa vas zanima što biste trebali činiti kako biste svoj život unesrećili i učinili ga mizernim i depresivnim, evo što vam je činiti:

  1. Spavajte premalo! Ne, još manje od toga!
  2. Što duže buljite u TV/ laptop/ mobitel!
  3. Jedite sranja!
  4. Nemojte naći vremena za tjelesnu aktivnost!
  5. Održavajte kuću besprijekorno čistom i urednom!
  6. Po pitanju seksa – ne seksajte se!
  7. Neprestano se bavite svojom djecom i stalno brinite o njima!
  8. Očekujte da vam supružnik / partner / prijatelji čitaju misli i pogađaju vaše želje!
  9. Dopuštajte da vam toksični ljudi sjeb… pokvare dan / odmor / cijeli život!
  10. Uporno se trudite biti drukčiji i posebni!

Detaljnije objašnjava Igor Berecki za Bug.

17.06. (18:00)

Dio svačije kućne apoteke

Aspirin: mala tableta za velike boljke – mehanizmi farmakološkog djelovanja

Lijek koji se počeo proizvoditi od kore vrbe (pod Bayerom): Nakon što je prvih pedesetak godina svoje široke primjene u medicinskoj praksi dominantno služio kao jeftin, učinkovit i dobro podnošljiv analgoantipiretik (lijek kojim se otklanjaju bolovi i smiruje vrućica), tijekom 1940-ih i 1950-ih su se pojavila i prva klinička zapažanja o djelotvornosti aspirina u kardiovaskularnoj zaštiti. U malim dozama (od 75 do 100 miligrama dnevno), aspirin može smanjiti rizik od srčanog udara smanjenjem stvaranja krvnih ugrušaka u bolesnim arterijama, a zadnjih se dvadeset godina spominje kao zaštitno sredstvo protiv raka debelog crijeva. Igor Berecki za Bug.