Subjektivna percepcija vremena: Zašto vrijeme leti (i kako ga prizemljiti) - Monitor.hr
08.07.2025. (09:00)

Kad ti je dan preletio – a nisi ni kavu popio

Subjektivna percepcija vremena: Zašto vrijeme leti (i kako ga prizemljiti)

Iako satovi mjere vrijeme precizno, naš mozak to doživljava vrlo subjektivno. S godinama, zbog rutine, manje novih iskustava i neurokognitivnih promjena, vrijeme nam djeluje sabijenije i brže prolazi. Psihološke teorije objašnjavaju da bogat sadržaj usporava doživljaj, dok monotonija sve komprimira. Stariji mozak se sve više oslanja na vanjske pokazatelje, a proporcionalna i logaritamska percepcija dodatno „ubrzavaju“ godine. No, mindfulness i razbijanje rutine mogu prevariti naš unutarnji sat i usporiti vrijeme – barem u glavi. Igor Berecki za Bug.


Slične vijesti

Danas (12:00)

Debeli s biološkim pokrićem

Znanost iza ‘dad boda’: Kako očinstvo biološki i neurološki mijenja muškarce

Ulazak u očinstvo donosi mjerljive biološke, metaboličke i neurološke promjene. Fenomeni poput „dad boda” (nakupljanje trbušnog salona) i „dad braina” (reorganizacija sive tvari) nisu samo posljedica stresa, manjka sna i jedenja ostataka dječje hrane, već i biološke adaptacije. Pad testosterona evolucijski usmjerava muškarce s reproduktivnog natjecanja na roditeljsku prisutnost, dok se mozak neuroplastično prilagođava boljem prepoznavanju dječjih potreba. Osim toga, očevo pretkoncepcijsko zdravlje prenosi važne epigenetske informacije putem spermija. Očinstvo je stoga duboka cjelovita transformacija organizma, a ne puko muško zapuštanje. Igor Berecki za Bug

Prekjučer (10:00)

I još tak mali i slatki

Kako golokrtičasti štakor pomoću proteina cGAS pobjeđuje rak i starenje

Golokrtičasti štakor (goli sljepaš) fascinira znanstvenike jer živi dulje od 30 godina i gotovo nikada ne obolijeva od raka. Studija iz 2025. godine otkriva da tajna leži u proteinu cGAS. Dok kod ljudi i miševa taj protein koči precizan popravak DNK, kod golog sljepaša četiri aminokiselinske promjene preokreću njegovu ulogu pa on aktivno potiče sanaciju genoma. Uz to, stabilnost održava pomoću iznimno velike molekule hijaluronana, koja mu daje antitumorski štit. Ova otkrića ne nude instant-lijek, ali usmjeravaju ljudsku medicinu prema novim načinima očuvanja genoma i usporavanja starenja. Igor Berecki za Bug

Srijeda (16:00)

Popušiš više nego što si udahnuo

Današnja ‘trava’ više nije ležerni smotuljak, nego snažan neurokemijski rizik

Moderna istraživanja pokazuju da rasprava o kanabisu kao „bezopasnoj biljci“ više ne drži vodu. Današnji hibridi i koncentrati sadrže drastično više THC-a nego prije nekoliko desetljeća, što kvalitativno mijenja njihov utjecaj na mozak. Visoke doze remete sposobnost mozga da procjenjuje stvarnost, otvarajući vrata paranoji. Studije iz 2026. potvrđuju da teška konzumacija trajno smanjuje aktivnost radnog pamćenja, dok kod adolescenata udvostručuje rizik od psihotičnih i bipolarnih poremećaja. Znanost zaključuje: umjesto ideoloških rasprava, kanabis zahtijeva strogu regulaciju, dobnu zaštitu i svjesnost da tržište ne mari za zdravlje našeg mozga. Igor Berecki za Bug

Utorak (12:00)

Nije što je vruće, već što je sparina

Vrućina kao biološki napad: Kako preživjeti toplinski stres bez odlaska u “crveno”

Ljetne vrućine nisu tek prolazna nelagoda, već ozbiljan fiziološki stres-test. Kada ekstremne temperature i visoka vlaga onemoguće hlađenje isparavanjem znoja, tijelo ulazi u termodinamički disbalans. Srce, bubrezi i mozak trpe golemo opterećenje, a kognitivne funkcije opadaju. Posebno su ugroženi djeca, stariji i kronični bolesnici, a ključna opasnost vreba noću kada izostaje rashlađivanje. Razlika između toplinske iscrpljenosti i po život opasnog toplinskog udara leži u poremećaju svijesti. Spas donose isključivo fizikalno hlađenje, pravilna hidracija, sklanjanje u hlad i provjera ranjivih bližnjih – jer ljudsko tijelo nema ugrađeno neograničeno jamstvo. Igor Berecki za Bug

24.06. (19:00)

Dok se srce ne otrijezni

Biokemijski incident u glavi: Akutna zaljubljenost funkcionira poput ovisnosti

Gledano čisto s medicinske strane, zaljubljenost djeluje kao mentalna bolest, odnosno kao privremena neurokemijska nepogoda nalik ovisnosti. Dok dopamin divlja tražeći novu “nagradu” (poruku ili pogled), serotonin opada, približavajući nas ponašanju kod opsesivno-kompulzivnog poremećaja. Iako ne snižava stvarni IQ, zaljubljenost uzrokuje prividni “pad IQ-a” jer pod utjecajem dopamina dramatično mijenja procjenu rizika i racionalno odlučivanje. Okolina vidi crvene zastavice, dok zaljubljeni mozak toksične mane prevodi kao vrline. Evolucija je zadržala ovo stanje smanjene ubrojivosti radi opstanka vrste, a najbolji lijekovi su mu vrijeme, distanca i surova stvarnost. Igor Berecki za Bug

24.06. (17:00)

Zabranjeno je njima puno toga, pa nije urodilo plodom

Zabrana društvenih mreža za mlađe od 16 više liči na društveni eksperiment

Politički trend zabrane društvenih mreža mlađima od 16 godina, pokrenut u Australiji i Velikoj Britaniji, predstavlja masovni društveni eksperiment. Iako je motivirana zaštitom mentalnog zdravlja, ova jednostavna mjera krije složene probleme: od tehničke neizvedivosti i tinejdžerskog zaobilaženja pravila putem VPN-a, do gubitka digitalnih zajednica podrške za ranjive skupine. Znanost još nema jednoznačne dokaze o učinkovitosti, a puko mjerenje “vremena pred ekranom” zanemaruje sadržaj. Umjesto populističkih gesti, ključno je redefinirati toksičnu arhitekturu samih platformi i sustavno pratiti stvarne zdravstvene ishode ove radikalne društvene intervencije. Igor Berecki za Bug

22.06. (13:00)

Otići ćemo kako smo i došli - uz Big Bang

Gdje smo i kamo idemo? Sudbina svemira u par gutljaja

Svemir je počeo prije 13,8 milijardi godina, no njegovo finale još je predmet žustrih rasprava. Znanstvenici se spore oko nekoliko scenarija, a ključnu ulogu igra misteriozna tamna energija koja ubrzava širenje prostora.

Ovisno o njezinu ponašanju, čekaju nas četiri sudbine:

  • Toplinska smrt (Big Freeze): Svemir se beskonačno širi, hladi i gasi.
  • Veliko rastrgnuće (Big Rip): Ekspanzija postaje toliko nasilna da kida galaksije, planete i same atome.
  • Veliki kolaps (Big Crunch): Širenje staje i svemir se urušava natrag u singularnost.
  • Raspad lažnog vakuuma: Kvantni mjehur promjene koji brzinom svjetlosti trenutno briše poznatu fiziku.

Trenutačno smo u ranoj, svjetlijoj fazi kozmičke povijesti, a precizna mjerenja tek trebaju otkriti hoćemo li završiti smrznuti, rastrgani ili resetirani. Igor Berecki za Bug

21.06. (14:00)

Zato ja sve volim medium

Mit o raku s tanjura: Crne pjege na pizzi bezopasne, pravi rizik vreba s lošeg roštilja

Mitovi o kancerogenosti „leopardastog” ruba napuljske pizze nemaju znanstveno uporište u svakodnevnoj prehrani. Iako izloženost visokim temperaturama stvara spojeve poput akrilamida, ključ zdravstvenog rizika leži u dozi i trajanju pečenja. Kratka priprema pizze (do 90 sekundi) ne stvara toksičnu karbonizaciju, za razliku od predugo pečenog, masnog i zadimljenog mesa s roštilja. Nekoliko tamnih pjegica rezultat je poželjne Maillardove reakcije koja hrani daje bogat okus. Umjesto panike zbog pjege na tijestu, veći fokus treba staviti na stvarne zdravstvene neprijatelje: pretilost, alkohol, pušenje i sjedilački način života. Igor Berecki za Bug

20.06. (22:00)

Kad svinja postane previše ljudska za zakonodavce, a taman za operacijsku salu

Paradoks regenerativne medicine: Lakše u čovjeka presađujemo svinjski bubreg nego što u svinji uzgajamo ljudski

Ksenotransplantacija, odnosno presađivanje genetički modificiranih svinjskih organa u ljude, ubrzano prelazi iz laboratorija u klinička ispitivanja. Pomoću CRISPR tehnologije, znanstvenici mijenjaju svinjski genom kako bi spriječili imunosno odbacivanje i uklonili opasne retroviruse, što otvara nadu za tisuće pacijenata na listama čekanja. Međutim, alternativna strategija – uzgoj ljudskih organa unutar svinjskih embrija (stvaranje kimera) – nailazi na stroge regulatorne i etičke blokade u SAD-u. Dok medicina lakše prihvaća prilagođeni životinjski organ u ljudskom tijelu nego obrnuto, budućnost donosi mješavinu bioinženjeringa, organoida i ksenotransplantacije. U tom prijelazu iz čekanja organa u njihovo projektiranje, etika ne smije biti slijepa kočnica, već precizan regulator koji prati moćnu biologiju. Igor Berecki za Bug

19.06. (09:00)

Kako će izgledati kad se u tebi zamigolji nešto živo

NOVAKnee: Znanstvenici razvijaju 3D-ispisano “živo” koljeno koje s vremenom postaje dio vas

Projekt NOVAKnee američkih sveučilišta Columbia i Missouri cilja zamijeniti klasične metalno-plastične proteze 3D-ispisanim, biorazgradivim implantatima naseljenim živim stanicama. Ova privremena skela pruža mehaničku potporu dok potiče organizam da sam izgradi novu kost i hrskavicu, tkivo koje se inače prirodno ne obnavlja. Iako koncept obećava revoluciju, suočava se s okrutnim zakonima fizike i biomehaničkom složenošću koljena. Tehnologija je trenutno u fazi laboratorijskih ispitivanja na životinjama, a prva testiranja na ljudima optimistično se očekuju tek 2027. ili 2028. godine, što znači da je rutinska primjena još daleko. Igor Berecki za Bug