Na snagu stupio Pravilnik o biciklističkoj infrastrukturi - u Zagrebu kilometri nepropisnih staza - Monitor.hr
09.04.2016. (08:40)

Na snagu stupio Pravilnik o biciklističkoj infrastrukturi – u Zagrebu kilometri nepropisnih staza

Budući da je prošlo osam dana od objave, na snagu je ovih dana stupio Pravilnik o biciklističkoj infrastrukturi, a Ministarstvo prometa je prihvatilo 40-ak prijedloga Sindikata biciklista od predanih 90-ak, no stupanjem na snagu tog pravilnika u Zagrebu su se zatekli kilometri prometnica nepropisne infrastrukture.

S obzirom da je biciklistički promet u Hrvatskoj zadnjih dvadesetak godina bio određen s tek par članaka u Zakonu o sigurnosti prometa na cestama, ovaj korak je Sindikat biciklista pozdravio. No dio postojeće infrastrukture biciklističke prometne mreže u prijelaznom razdoblju od tri godine mora se prilagoditi ili će postati nezakonitom, poručili su iz te udruge.

“Kvalitetna biciklistička infrastruktura nemoguća je bez preraspodjele prostora na cestama, uz tek sporadične kompromise na račun pješačkih površina. Pravilnik bi svojim odredbama mogao značiti pozitivnu revoluciju u planiranju i organizaciji cestovnog prometa u Hrvatskoj”, kazao je predsjednik udruge Sindikata biciklista Tomislav Nakić-Alfirević.

Biciklisti smatraju da je nepostojanje pravilnika bilo prepreka ozbiljnijem bavljenju biciklističkom infrastrukturom, a sada će se kod izgradnje novih i rekonstrukcije postojećih prometnih površina morati poštovati definirana obvezujuća načela planiranja te elementi za projektiranje, izgradnju i održavanje biciklističke infrastrukture.

Kilometri staza postaju nepropisni

No, neki od biciklista su već uvidjeli kako je prema Članku 13. tog pravilnika obvezno postojanje zaštitnog pojasa za odvajanje od kolnika i uzdužno parkiranih vozila, a time mnogobrojne prometnice ne mogu ostati u današnjem stanju.

“Žerjavićeva – Trenkova – Hatzova, Branimirova, Zahorova, Koturaška, Boškovićeva – Hebrangova, Bauerova, Palmotićeva, Most Slobode, Klaićeva, Vukovarska, Savska, Republike Njemačke, Avenija Dubrovnik, Antallova, Tomljanovića-Gavrana, Radnička od Vukovarske do Heinzelove, Heinzelova i druge, zbog nedostatka prostora postaju nepropisne biciklističke prometnice, stoga se postavlja pitanje kako će se to riješiti u sljedeće tri godine”, komentirao je jedan je biciklist na facebook profilu Sindikata.

Sindikat je istaknuo da se temeljem njihovih primjedbi izbacilo dosta loših formulacija iz ranijeg nacrta, te da su mnogobrojni prijedlozi usvojeni i korektno formulirani u završnoj verziji Pravilnika. Pohvalili su i ‘solidna i progresivna’ rješenja koja omogućuju kvalitetnu biciklističku infrastrukturu.

Prometni znak za biciklistu na cesti

Sindikat je zadovoljan što su definirani strogi uvjeti za vođenje biciklističkog prometa na nogostupima i zaštitne širine u odnosu na bočne prepreke. “Tamo gdje posebnih biciklističkih površina nema, uvodi se obveza uvođenja prometne signalizacije na cestama za mješoviti promet, čime se osvještava sve sudionike prometa na pravo i obavezu vozača bicikala da se kreću cestom”, istaknuto je.

Kao dobar novitet naveli su obvezu posebne prometne regulacije na cestama za mješoviti promet. Osobito su zadovoljni uvođenjem biciklističke trake na prometnici s jednosmjernim prometom, izvedene u smjeru suprotnom od smjera kretanja motornih vozila, koja dakako mora biti uredno označena prometnim znakovima, a uobičajena je inozemna praksa.

Pozdravili su unošenje kategorije prometnice “biciklističke ceste”, čija je namjena izgrađivanje međugradskih biciklističkih ruta, premda se boje da je previsok prag minimalnog biciklističkog prometa za njihovu realizaciju.

Biciklistima dopušteno voziti po nogostupu

Pravilnikom je uvedena i nova kategorija mješovite pješačko-biciklističke površine bez ‘crte razdvajanja’, a što je uvjetovano niskom gustoćom prometa u vršnom satu. Time se biciklistima omogućava legalno kretanje nogostupima, uz poštivanje prednosti pješaka.

Izrazili su zadovoljstvo što su definirana obvezujuća načela po kojima se biciklistička prometna mreža mora graditi na način da bude sigurna, ekonomična, atraktivna, ali i kontinuirana i cjelovito ukomponirana u okolnu cestovnu infrastrukturu.

“Dakle, ne može se dogoditi da završetak biciklističke staze nije uredno spojen na kolnik, odakle će bicikl po zakonu nastaviti vožnju”, rekli su biciklisti ističući pozitivne novosti u pravilniku.

Pohvalili su uvođenje obveze osiguravanja zaustavne preglednosti između površine za kretanje bicikala i ostalih prometnih površina, osobito na privozima križanjima. “Ovo će obvezati projektante da se ozbiljnije posvete označavanju biciklističkih površina koje će morati biti u skladu s pravilima struke”, kazali su.

20 godina da se napravi pravilnik

Više od dvadeset godina je bilo potrebno da ovo prometno polje dobije Pravilnik za izgradnju infrastrukture, a porazno je da je od javne rasprave završene na Badnjak 2014. godine, do objave konačnog Pravilnika prošlo 15 mjeseci, upozorili su biciklisti.

Što se tiče prometnice Tratinska-Ozaljska, a Trešnjevka slovi kao kvart s najmanje biciklističkih staza, nema nikakvih službenih podataka da se planira ikakva biciklistička površina, iako bi se označena parkirališta duž te prometnice mogla prenamijeniti za adekvatne biciklističke površine.

Ocjenu kvalitete dokumenta biciklisti su umanjili zbog, kako kažu, važnih elemenata koji nisu našli mjesto u Pravilniku unatoč tome što su na njih upozoravali.

“U pravilniku se mogu naći i loše smjernice. Primjerice, koliko god se do sada biciklističke staze crtale bez kriterija, novi pravilnik je definirao uvjete koje je gotovo nemoguće ispuniti da bi se izgradila nova biciklistička staza. U nekim slučajevima zbog zahtjeva širine zaštitnog pojasa i gradnje zaštitnih ograda prema kolniku onemogućit će se izgradnja staza uz prometne ceste gdje su one najpotrebnije”, upozorava Sindikat biciklista.

Tri godine da prorade nova pravila

No pojavila se i nedoumica što pravilnik znači za krajnje korisnike ako prijelazni rok određuje da će tek za tri godine sadašnja infrastruktura postati nepropisna. U međuvremenu korisnici i dalje moraju poštovati signalizaciju koju zateknu na prometnicama.

“Međutim, sva nova cestovna i biciklistička infrastruktura morala bi biti izgrađena u skladu s pravilnikom. Više se ne bi smjela pustiti u promet nova ili rekonstruirana prometnica koja ne omogućava biciklistima svih dobi da se na siguran način kreću biciklom”, kazali su iz udruge.

Pozdravili su što je definirana tablica minimalnog broja parkirnih mjesta za bicikle uz pojedine vrste građevina po namjeni, poput bolnica, obrazovnih ustanova, trgovačkih centara.


Slične vijesti

03.03. (09:00)

Sigurna vožnja na vlastitu odgovornost

Svake godine u Hrvatskoj pogine dvadesetak biciklista. U prosjeku po jedan svaki drugi tjedan

Prometne nesreće u kojima stradavaju biciklisti nisu samo puka nesreća sudbine. One su rezultat sustavnog zanemarivanja, kulture nesnošljivosti i infrastrukture koja bicikliste gura na marginu, izvan ruba ceste i u opasnost. U Hrvatskoj su biciklističke staze rijetkost ili su dizajnirane na način koji ih čini neupotrebljivima – prekidaju se svakih nekoliko stotina metara, vode preko pločnika punih pješaka, završavaju u parkiranim automobilima. Pogledajte samo Sloveniju i njihovu biciklističku infrastrukturu, ne morate ići dalje od toga, kažu na portalu 3sporta, nakon pogibije još jednog biciklista, inače predsjednika Biciklističkog kluba u Prelogu, i to tijekom biciklističkog treninga.

24.09.2024. (14:26)

Zanimljivost: Francuski biciklist 1962. postigao rekordnu brzinu od 204 km/h na svom biciklu

05.08.2024. (22:00)

Ti bicikliraš, on vozi

Combike – pretvara pametne telefone u praktične ciklokompjutere

Pametni telefoni već odavna mogu dobrim dijelom zamijeniti namjenske ciklokompjutere, a Combike je aplikacija koja upravo to i čini. Naime, osim što omogućava prikaz trenutačne brzine kretanja, skupa s drugim podacima kao što je prijeđeni put, vrijeme potrošene kalorije i slično, tu su i druge mogućnosti. Aplikacija bilježi i povijesti vožnji (i ruta), tu je i prikaz kretanja na mapi pri čemu je prikazana i brzina kretanja, kao i neke druge mogućnosti. Zgodno je to što aplikacija ima društvenu komponentu pa je vožnje moguće dijeliti s drugima, a dok je osnovna inačica aplikacije besplatna, ograničena je mogućnostima. Bug

06.07.2024. (18:00)

Nama koji živimo na dva kotača

Slovenska biciklistička staza koja spaja dva grada prateći željezničku trasu mogla bi nam služiti kao primjer

Gradnja željezničke pruge koja je povezivala slovenske gradove Velenje i Dravograd počela je 1897. godine, a pruga je službeno otvorena 20. prosinca 1899. godine. U svega dvije godine, bez modernih strojeva i ostale tehnologije, samo od Velenja do Mislinje prokopano je 5 tunela, 8 puta premošćena rijeka Paka i izgrađen vijadukt kod Gornjeg Doliča. Za usporedbu, u 21. stoljeću rekonstrukcija postojećeg i izgradnja drugog kolosijeka Dugo Selo – Križevci u Hrvatskoj traje već osam godina. No, prugom se nažalost nismo imali prilike provozati vlakom. Ukinuta je 1968. godine i Velenje i Dravograd danas nisu povezani željezničkom vezom. Poslije vlaka, drugi najbolji način održive mobilnosti su bicikli, a Slovenci su to za razliku od hrvatskih političara usvojili. 35 kilometara koji se danas ne može prijeći vlakom, može se prijeći sjajnom biciklističkom stazom. H-alter donosi reportažu (recenziju) slovenske staze kakvih bi moglo biti i kod nas.

03.06.2024. (16:00)

Odmor na pedalama

Hrvatska želi ubrzano postati važno odredište u jednom od najbrže rastućih dijelova europskog turističkog tržišta – cikloturizmu

Dani cikloturizma od početka su prepoznati kao važno događanje koje institucionalnim naporima, s čije razine se u cikloturizam posljednjih desetak godina ulažu značajna sredstva, daje svojevrsnu stručnu i tržišnu relevantnost. Prema podacima Europske biciklističke federacije (ECF), cikloturistička putovanja u zemljama Europske unije generiraju oko 44 milijarde eura prihoda, što je više od razvikanog luksuznog kruzing turizma. Cikloturistička industrija u Europi pritom izravno stvara više od 500 tisuća radnih mjesta, a u nekim zemljama, poput Francuske ili Njemačke, čini značajni udio u ukupnim turističkim putovanjima. Riječ je, dakle, o tržištu koje nije samo veliko i izdašno, već i koje Hrvatsku još uvijek nije značajnije zamijetilo na cikloturističkoj karti Europe. Još nije, ali hoće, uvjereni su ljudi okupljeni oko Dana cikloturizma. Nacional

26.05.2024. (15:00)

Lepe ti je Zagorje zelene

Zagorje kao primjer biciklističke infrastrukture: nove 5 km duge staze ne bi se posramio ni Amsterdam

Novootvorena biciklistička staza BRZO spaja Zabok i Oroslavje, a uključuje i prekrasan biciklistički most preko željezničke pruge u Zaboku kojeg se ni Nizozemska ne bi posramila. No, dojam je da su u gradu izvođači ove staze poslovično pogubljeni, ali ostatak staze kao i mostovi su svakako osvježenje u hrvatskom lutanju u potrazi za odgovorom na pitanje što li je to biciklistička infrastruktura. Staza je zanimljiva i za korištenje rekreativcima, ako već nema onih koji putuju na posao ili obavljaju svakodnevne poslove. Od Oroslavja se može nastaviti prema Stubici, okupati se u toplicama, posjetiti Gupčevu lipu, nastaviti prema Mariji Bistrici i zaokružiti natrag prema Zaboku. H-alter

15.05.2024. (20:00)

Za avanturiste i malo "jače" turiste

U tijeku je izazovna međunarodna pustolovna utrka u Hrvatskoj, vozi se 500 kilometara

U periodu od 13. do 18. svibnja 2024. godine, održava se međunarodna pustolovna utrka Adventure Race Croatia (ARC). Baška na otoku Krku domaćin je petog izdanja Adventure Race Croatia utrke. S tog se mjesta čak 30 timova, okupljenih iz 20 zemalja svijeta, zaputili na pustolovinu koja će obuhvatiti zahtjevnu rutu dugu čak 550 km. Timovi od četiri natjecatelja će svoju snagu i izdrživost testirati u biciklizmu, trail tračanju, planinarenju, veslanju u kajacima, orijentaciji i penjanju po stijenama i na najteži mogući način otkrivat će prirodne ljepote Kvarnera i Like. Osim što će testirati svoje fizičke granice, sudionici će se morati osloniti jedni na druge kako bi prevladali sve izazove na putu prema cilju. Timski duh i strategija ključni su faktori koji će odrediti pobjednike ove zahtjevne utrke. Ovako je izgledala prije pet godina, a uključivala je brdski biciklizam, veslanje, trčanje, spuštanje po užetu i orijentaciju Green

03.05.2024. (18:00)

Po prašini i divljini skitam se

Gravel bicikli: Nisu ni cestovni ni brdski

Svjedoci smo da nam proizvođači svako malo serviraju nove standarde i podvrste bicikala, pomalo rezervirano pristupili smo gravel biciklima. Sama ideja potječe iz SAD-a, zemlji koja ima kilometre i kilometre makadamskih puteva, koji se protežu kroz šume i poljoprivredna imanja. Takav teren bio je prespor za klasičan brdski bicikl dok je vožnja cestovnim biciklom izrazito neudobna. Kada spojimo karakteristike cestovnog i brdskog, dobijemo gravel bicikl.

Gravel ima nešto uspravniji položaj sjedenja, što garantira udobniju vožnju i manje stresa na leđa. To će do izražaja doći na nešto dužim vožnjama. Šire gume, u odnosu na CX i cestovni bicikl, najčešće 35+mm osiguravaju dovoljno gripa za makadamske puteve, nasipe, šumske staze, ali neće vas sputavati da na cesti držite brzinu od 35 km/h i više. Gravel bicikli imaju nešto veći “wheelbase”, što doprinosi stabilnosti bicikla, ali na tehničkim dijelovima je zbog toga malo manje agilan. Težina gravel bicikla je nešto veća od cestovnog zbog pomalo robusnog dizajna. Biker