Na Zemlji ima tri bilijuna stabala

Stablo do stabla - šuma

Na Zemlji ima tri bilijuna stabala

Na Zemlji u ovom trenutku ima oko tri bilijuna stabala, otkrilo je istraživanje Thomasa Crowthera i njegovih kolega sa Sveučilišta Yale. Ova je procjena zanimljiva jer pokazuje da je drveća u svijetu čak osam puta više no što je prošlo istraživanje sugeriralo. Ova je studija uključivala mnogobrojna istraživanja na terenu kombinirana sa satelitskim snimkama. BBC

drvo šuma

Ne, još uvijek ne preporučujemo pucanje po fasadi

Superdrvo jače od čelika? Nova nada za kuće koje žele preživjeti metak

Američki startup InventWood razvio je “superdrvo” koje je čvršće od čelika i može zaustaviti metak iz plinskog pištolja. Nastaje uklanjanjem lignina i sabijanjem drva, a pritom zadržava prirodan izgled. Cilj je koristiti ga u gradnji, kao održivu alternativu čeliku i betonu. Iako obećava veću otpornost i manji ugljični otisak, stručnjaci upozoravaju da treba testirati kako se ponaša u stvarnim klimatskim uvjetima. Superdrvo zasad ne zamjenjuje postojeće konstrukcijske materijale, ali se može koristiti kao čvrsta vanjska obloga. U planu je i korištenje bambusa. tportal

drvo građevinarstvo

Zeleni stockholmski sindrom

Stockholm gradi grad budućnosti – od drva, ne od betona

U predgrađu Stockholma niče najveći drveni urbanistički projekt na svijetu – Stockholm Wood City. Na prostoru bivše industrijske zone gradi se četvrt Sickla s 250.000 m² stambenih, poslovnih i javnih prostora, sve od unakrsno lameliranog drva. Projekt tvrtke Atrium Ljungberg vrijedan je 1,25 milijardi dolara i ima za cilj pokazati kako izgleda održiva urbana budućnost. Drvo smanjuje emisije, ubrzava gradnju, izaziva emocionalnu povezanost i omogućuje fleksibilnost prostora. Šveđani, s tradicijom gradnje i 70 % teritorija pod šumama, predvode novi val arhitekture – topao, zelen i gotovo zagrljiv. tportal

arhitektura drv drvo građevinarstvo Stockholm

Drvo je ponovno prvo

Superwood: Čvršća, lakša i ekološki prihvatljivija alternativa tradicionalnim građevinskim materijalima

Superwood se može proizvesti od bilo koje vrste drva – uključujući drvnu sječku i bambus. Proces njegove izrade temelji se na inovativnoj obradi prirodnog drva koje se uglavnom sastoji od dvaju spojeva – celuloze i lignina. Uklanja se dio lignina, prirodnog polimera koji drvu daje krutost, ali i određenu krhkost, a cilj je ojačati celulozu koja je već prisutna u drvu. “Celulozni nanokristal zapravo je čvršći od ugljičnog vlakna”, objašnjava Lau za TechCrunch. Rezultat je materijal koji ima 50 posto veću vlačnu čvrstoću od čelika, a omjer čvrstoće i mase čak je deset puta bolji, navode iz tvrtke. Za razliku od čelika i betona, čija proizvodnja zahtijeva velike količine energije i uzrokuje značajne emisije ugljičnog dioksida, Superwood se proizvodi iz obnovljivih izvora i ima znatno manji ugljični otisak. Haus

čelik drvo građevinarstvo građevinski materijali

Drvo je novo zlato

Novi materijal: suho drvo – porozno i elastično

Znanstvenici su razvili aerogel od drva, revolucionarni materijal dobiven uklanjanjem lignina i vode. Ovaj aerogel je lagan, porozan, elastičan i ekološki obnovljiv, što ga čini izvrsnim izolatorom i adsorbensom. Koristeći različite vrste drva poput jelovine, jablanovine i balse, dobiveni su materijali različitih gustoća i svojstava. Posebno se ističe aerogel iz balse, koji je najlakši, najelastičniji i s najvećom specifičnom površinom, čime postaje idealan za upijanje tekućina i toplinsku izolaciju. Ovaj inovativni pristup donosi nova rješenja za održivu budućnost. Nenad Raos za Bug

drvo Nenad Raos

A i lijepo izgleda

Zračnu luku grade od posebnog drveta: Otporno je na vatru i nabavljeno od lokalnih plemena

Na novom terminalu u Portlandu, divovski krov za glavni atrij – površine 9 hektara, gradi se upravo uz pomoć CLT-a. Riječ je o unakrsno laminiranom drvu (CLT) koje svojim izdržljivošću sve više osvaja svijet arhitekture i građevine. Osim toga, CLT je poznat po niskom ugljičnom otisku, zadivljujućoj estetici ali i svojstvu vatrootpornosti. CLT nije šperploča, već je napravljen od dugih ploča koje su poprečno stisnute ljepilom i učvršćene na visokim temperaturama, što ga čini čvrstim, ali i fleksibilnim. Na novom terminalu u Portlandu, divovski krov za glavni atrij – površine 9 hektara, gradi se upravo uz pomoć CLT-a. Štoviše, drvene ploče za izradu CLT-a nabavljene su u krugu od 500 kilometara od lokacije aerodroma od tamošnjih plemenskih naroda. Green

drvo građevina

Nekad ni voda nije dobra

Drvo za ogrjev obavezno je prvo sušiti

Voda je neophodna za rast i razvoj drveta, ali ona ometa njegovo sagorijevanje. Kada je vlažno razvija se niža temperatura, slabije gori, stvara se puno dima, čađa i vodenast katran. To dovodi do niza problema. Može se razviti ugljični monoksid koji dovodi do gušenja ukućana. Dimnjak je potrebno češće čistiti zbog nakupljanja čađi i katrana. Teže je upaliti vatru, peć dimi, nastaju smeđe mrlje na zidovima i odjeći u ormarima… Najbolja je opcija da kupovinu obavimo tijekom proljeća i onda ima dovoljno vremena da se lagano suši do zime. Potrebno ga je što prije nacijepati. Ostavi se nekoliko tjedana da se prosuši, a zatim slaže na prozračno mjesto. Agroklub

drvo drvo za ogrjev

Autom zaglavio kad je htio proći kroz drvo staro 2500 godina

automobili drvo

Bonsai drvo preživjelo bombardiranje Hirošime, a i dalje raste

bonsai drvo Hirošima

Od toliko smole ne vidi drvo

Raos: Umjetno drvo – za izradu implantata

Da bi bačva mogla držati vino, a brod zadržavati vodu oni moraju biti vlažni, dobro odležani u vodi. Drvo je po tome jedinstvena tvar. Bez bubrenja drva ne bi bilo mornarice sve do 19. stoljeća kada su porinuti prvi čelični brodovi. No drvo nije sila radi čovjeka, ono ne bubri zato da bi čovjek mogao u bačvama držati vino i na drvenim lađama broditi, nego zato da bi moglo odoljeti snazi vjetra i lomiti kamenje korijenom da dođe do plodnog tla. Američke znanstvenice uspjele su napraviti umjetno drvo, i to od silikonske smole. Bubriti i slično mogu činiti i druge tvari, no ova se smola može odupirati vanjskoj sili. Primjena? Prije svega u medicini. Implantat od novog materijala mogao bi postepeno povećavati pritisak na organ u koji je ugrađen, bez potrebe za stezaljkama i sličnim napravama. Nenad Raos za Bug.

drvo implantat Nenad Raos znanost

Drvo je prvo

Zbog drveća u gradovima manje ljudi umire od bolesti

Rezultati istraživanja: u četvrtima gdje je posađeno više stabala, stope smrtnosti bile su niže. Točnije, šest posto niže za smrtnost od kardiovaskularnih bolesti te oko 20 posto za smrtne slučajeve koji nisu bili slučajni, odnosno smrtnost od drugih bolesti. Osim toga, istraživanje je pokazalo povezanost starosti drveća sa stopom mortaliteta. Točnije, što su stabla bila starija, to je bila veća stopa mortaliteta. Iz toga proizlazi pitanje, treba li očuvanje zrelih stabala biti problem javnog zdravlja? “Promatrali smo učinak i u zelenim i u manje zelenim četvrtima, što sugerira da ulična sadnja drveća koristi i planeti i ljudima“, rekao je Geoffrey H. Donovan, iz USDA Forest Service i prvi autor ove studije. Green

drveće drvo gradovi zdravlje

P	U	S	Č	P	S	N
1	2	3	4	5	6	7
8	9	10	11	12	13	14
15	16	17	18	19	20	21
22	23	24	25	26	27	28
29	30

Stablo do stabla - šuma