Prizori iz Los Angelesa koji su ovih dana preplavili medije i društvene mreže više podsjećaju na prizore iz ratne zone nego na slike iz glamurozne prijestolnice svjetskog šoubiznisa i sinonima za filmsku industriju. No to je u svojoj biti politički rat koji je bio gotovo neizbježan. Bilo je samo pitanje u kojem trenutku i kojim povodom. Stvarni L. A. već dugo ne odgovara onim prastarim slikama iz zlatnog doba Hollywooda. L. A. je danas grad u kojem se ultrabogatstvo i glamur najizravnije susreću s bijedom, beskućništvom i ovisnostima, doslovce jednim pored drugog, sa stopom kriminaliteta pri američkom vrhu, ideološko-politički pozicioniran kao prijestolnica kulture ‘buđenja’, ‘otkazivanja’ i LGBTQ+ ideologija, gospodarski prenapregnut do neodrživosti.
Povratak predsjednika Donalda Trumpa u Bijelu kuću, s beskompromisnom politikom suzbijanja ilegalnih migracija i razbijanja narkokartela, koja uključuje i deportacije, kao i činjenica da je L. A., sa svojom političkom upravom i celebrityjima koji je podupiru prepoznatljivo uporište Demokratske stranke u SAD-u, pretvorili su grad u poprište najoštrijega političkog sukoba s elementima nasilja. Prinudne deportacije koje provodi Trumpova administracija bile su tek neposredni povod sukoba i kaosa u L. A.-u. Višnja Starešina za Lider.
Trump je u prvih pet mjeseci svog drugog mandata već nekoliko puta ušao u sukob s demokratskim institucijama zemlje, primjerice kad je riječ odeportacijama koje je proveo protivno jasnim sudskim naredbama. Predsjednik SAD-a ne može tek tako poslati Nacionalnu gardu ili marince u neku saveznu državu. Naredbu za njihovo raspoređivanje obično mora izdati vodstvo te države. U Kaliforniji je demokratski guverner Gavin Newsom izričito odbacio raspoređivanje saveznih trupa i podnio tužbu. No, predsjednik SAD-a to može učiniti, ukoliko je u tijeku pobuna protiv autoriteta savezne vlade. „Sudovi će se godinama baviti pitanjem zakonitosti onoga što je ovaj predsjednik učinio“, kaže politolog. A što je s demokratskim institucijama SAD-a? One su pod znatnim pritiskom. DW
Iako predstavljani kao nerazdvojni saveznici, Donald Trump i Elon Musk u tjedan dana prešli su put od “sjajan je!” do “izgubio je razum”. Sukob je počeo Muskovom kritikom Trumpova zakona o državnoj potrošnji i porezima, a eskalirao optužbama, vrijeđanjima i prijetnjama. Trump je predložio prekid državnih ugovora s Muskovim tvrtkama, dok Musk najavljuje povlačenje iz suradnje i spominje Epsteinove spise. Na kraju, Trump razmatra prodaju svog Tesle. Američki mediji sve to prate kao dramu desetljeća. Index
Elon Musk bio je i prije samih izbora predstavljan kao ključna figura u budućoj administraciji Donalda Trumpa, kao čelnik “Odjela za učinkovitost vlade” (DOGE), zadužen za brutalno rezanje birokracije i troškova. Iako ga je Trump nazivao genijem i najavljivao kao stalnog suradnika, Musk je s vremenom postao frustriran političkim preprekama i napustio ulogu, ne ostvarivši cilj uštede 2 bilijuna dolara. Njegov autokratski stil i “Silicijska” brzina pokazali su se nespojivima s Washingtonom. Odlazak je objavio na X-u, no analitičari ne isključuju njegov povratak — barem financijski. tportal
Globalna ekonomska nesigurnost raste zbog trgovinskih napetosti SAD-a i Kine, iako tržišta očekuju smirivanje situacije. Kompanije revidiraju planove, dolazi do otpuštanja, a manji e-trgovci teško opstaju. Trump najavljuje nove carine, uključujući 100 % na strane filmove, želeći vratiti filmsku produkciju u SAD. Ekonomski pokazatelji padaju, posebno u Kini i UK-u, a Indija postaje privremena alternativa kineskoj proizvodnji. Trgovinski rat mijenja globalne tokove, a jedina moguća “pozitiva” je pritisak na inflaciju, što bi moglo otvoriti vrata nižim kamatnim stopama. Sve to stvara klimu zabrinutosti i nesigurnosti uoči mogućih reformi. Lider
Unatoč pravoj poplavi (grandioznih) najava i obećanja, aktualnoj američkoj administraciji malo toga zasad polazi za rukom. Ako je vjerovati Bijeloj kući, sve je to dio kompleksnog master plana (i tek uvertira u veliku partiju peterodimenzionalnog šaha), no teško se oteti dojmu kako stvari baš i ne idu željenim tijekom. Jedna od rijetkih iznimki svakako su cijene energenata, koje se posljednjih tjedana i mjeseci, sukladno predizbornim obećanjima, doista kreću silaznom putanjom, i za to je, na ovaj ili onaj način, uvelike zaslužan upravo Donald Trump. Ostaje, dakako, pitanje, u kojoj su mjeri niže cijene fosilnih goriva posljedica promišljene politike, a koliko rezultat kaotičnih mjera na početku novog mandata, obilježenog dramatičnog rasprodajom na Wall Streetu koja se vrlo brzo prelila na financijska tržišta širom svijeta. Mario Gatara za Ekonomski lab
MMF i Svjetska banka, ključne institucije globalnog financijskog poretka, suočene su s prijetnjom povlačenja SAD-a, potaknuto desničarskim „Projektom 2025“. Trumpova administracija, fokusirana na carine i unutarnje interese, blokira imenovanja i preispituje financiranja, čime destabilizira međunarodni sustav koji koristi upravo SAD-u. U pozadini, Kina jača svoju mrežu utjecaja kroz alternativne institucije poput NDB-a. Stručnjaci upozoravaju da bi izlazak SAD-a mogao izazvati krizu i preokrenuti globalne financijske tokove – ali i oslabiti američki utjecaj koji dolazi uz veto moć. DW
BREAKING: Massive protest in New York City just now.
I don’t remember a single protest this large against Joe Biden.
We now have had protests like this for weeks all across the nation. People see Trump as a danger to our democracy.pic.twitter.com/5dFUcuc3Du
— Brian Krassenstein (@krassenstein) April 19, 2025
Od ranih prijepodnevnih sati prosvjednici su se okupljali u Washingtonu, New Yorku i Chicagu, a prosvjedi su održani i u saveznim državama poput Marylanda, Wisconsina, Tennesseeja, Južne Karoline, Ohija, Kentuckyja, Kalifornije i Pennsylvanije. Amerikanci su prosvjedovali i u inozemstvu, uključujući Dublin i nekoliko drugih gradova. Subotnji prosvjedi bili su usmjereni protiv više Trumpovih odluka, uključujući aktivnosti Ministarstva za učinkovitost vlade (Doge), inicijative za smanjenje broja zaposlenih i troškova u državnim institucijama te protiv odbijanja administracije da vrati Ábrega Garcíju, državljanina Salvadora. Index
Trumpova alternativna vizija svijeta je skup zatvorenih nacionalnih tvrđava – odvojenih vojnim, ekonomskim i kulturnim zidovima. Trump vjeruje da će takav svijet donijeti veću stabilnost, ali povjesničar i antropolog Yuval Noah Harari upozorava da povijest pokazuje suprotno: tvrđave se rijetko zadrže unutar svojih granica. Trump ne traži saveznike – nemu trebaju samo podanici. Umjesto sigurnosti, tvrđave bi se pretvorile u imperije koje ugrožavaju svoje susjede. Svaka država morala bi jačati vojsku, umanjujući ulaganja u gospodarstvo i društvo.
Trumpova vizija nije nova – to je svijet kakav je postojao stoljećima prije liberalnog poretka. No, u 21. stoljeću takav svijet nije samo opasan, već i nefunkcionalan. Kako zaključuje Harari za Financial Times, možemo biti zabrinuti, tužni ili ljuti – ali više ne možemo biti iznenađeni. A oni koji žele braniti svijet tvrđava moraju odgovoriti na jednostavno pitanje: kako će suparničke nacionalne tvrđave mirno rješavati svoje gospodarske i teritorijalne sporove, ako ne postoje univerzalne vrijednosti ni obvezujući međunarodni zakoni? Nacional