U fokusu teksta Marijana Bužana za Zgradonačelnik je povezanost stanovanja, građevinskih materijala i ljudskog zdravlja. Prirodne katastrofe i zakonodavne promjene potaknule su rasprave o održivosti, očuvanju povijesnih zgrada i uklanjanju štetnih materijala. Zakon o upravljanju i održavanju zgrada te Europska strategija kemikalija za održivost otvaraju prostor za zdravije i sigurnije stanovanje. Naglašava se potreba smanjenja toksičnih tvari u gradnji jer one izravno utječu na okoliš, kvalitetu zraka i pojavu bolesti. Povijesna praksa i suvremena istraživanja pokazuju da materijali poput drva i opeke mogu biti zdravija alternativa modernim kemijskim rješenjima. Iz serije tekstova
U Hrvatskoj opada udio kućanstava koja žive u vlastitom stanu – s 88,8 posto u 2011. na 86,3 posto u 2021. godini. Broj vlasnika pao je za više od 100 tisuća, dok je podstanara sada oko 190 tisuća, a najviše ih živi kod obitelji. Zagreb prednjači – svako peto kućanstvo je u najmu. Unatoč tradiciji vlasništva, visoke cijene i nesigurni prihodi guraju sve više ljudi u podstanarstvo, pri čemu 29 posto njih na stanovanje troši preko 40 posto dohotka, među najgorim udjelima u EU. Lider
Koncept 15-minutnog grada donosi novu dimenziju upravljanja nekretninama: smanjuje troškove, povećava vrijednost stanova i olakšava život suvlasnicima. Blizina trgovina, škola, liječnika i zelenih površina čini stanare neovisnijima i sretnijima, a kvart konkurentnijim. Iskustva iz Australije i primjeri iz Osijeka i Novog Zagreba pokazuju da ovaj model nije utopija. Za upravitelje to znači suradnju s gradovima i stanarima u oblikovanju okoliša koji „radi posao“ jednako kao i dobro održavano stubište. Zgradonačelnik
Netko u Rijeci prodaje garažu za 110 tisuća eura. U oglasu je nekretnina navedena kao suteren koji je, doduše, u vlasničkom listu upisan kao garažni prostor. Nekretnina ima 106 m2, odnosno 79 m2, prema koeficijentu za garažu. Pritom, napominju prodavatelji, ima “pogled na more i Opatiju”, što bi – valjda – trebalo objasniti cijenu. Na Hausu se zabavljaju oglasima.
Neimenovano selo nalazi se kod mjesta Paz. Lokacija je udaljena od većih urbanih središta, no povezana je pristupnim cestama koje omogućuju pristup unutar Istre i prema obali. Okružena je prirodom. Radilo se o selu ili ne; objekti zahtijevaju ozbiljnu obnovu i potrebna su infrastrukturna ulaganja poput kanalizacije, struje, vode, a koji se, tvrdi se u oglasu, nalaze na terenu. Haus donosi detalje zanimljivog oglasa.
Toplinski valovi postaju sve češći, a zgrade bez izolacije pretvaraju se u pećnice. Rješenja poput zelenih i bijelih krovova, svijetlih fasada, sadnje stabala i energetske obnove mogu znatno sniziti unutarnje temperature i ublažiti učinak urbanih toplinskih otoka. Gradovi poput Beča i Barcelone već to uspješno provode, a i u Hrvatskoj postoje pozitivni primjeri. Ključ je u pametnom upravljanju energijom, održavanju i suradnji suvlasnika. Hlađenje ne mora biti skupo – samo treba razmišljati izvan klima-uređaja. Zgradonačelnik
Novi Zakon o upravljanju i održavanju zgrada donosi lakše donošenje odluka: za nužne popravke sada je dovoljna suglasnost 1/3 suvlasnika. Hitne intervencije i dalje može odobriti predstavnik, ali do 600 € + PDV. Suglasnosti se mogu dati e-mailom uz sken osobne. Elektroničko glasanje nije predviđeno. Kod više vlasnika stana dovoljan je jedan potpis. Nepridržavanje odluka može dovesti do kazni do 10.000 eura. Većine se računaju po kvadratima, ne po glavama. Zgradonačelnik
Građanska inicijativa Stanari zajedno upozorava na praksu odvjetničkih ureda koji u predugovore o kupnji stanova ubacuju klauzulu kojom kupci automatski daju suglasnost za kratkoročni najam u zgradi. Time se, tvrde, zaobilazi pravo suvlasnika na odlučivanje i otvara prostor za masovnu apartmanizaciju bez pristanka stanara. Inicijativa poziva na hitnu izmjenu Zakona o vlasništvu kako bi se uveo jasan konsenzus za kratkoročne najmove i zaštitila prava onih koji zgradu žele nazvati – domom. tportal
U čak 399 općina i gradova u Hrvatskoj tijekom 2024. nije prodano ni deset stanova – što znači da se u većini manjih sredina gotovo ništa ne prodaje. Zbog tako malog broja transakcija, Ekonomski institut koristi županijske prosjeke za izračun cijena, što vodi do apsurdnih rezultata – poput viših cijena u Cisti Provo nego u Tučepima. Zaključno s 14. srpnjem 2025. zaprimljeno je ukupno 836 zahtjeva za povrat poreza pri kupnji ili gradnji prve nekretnine, a do sad je odobreno njih 289. Ovi podaci ne samo da otkrivaju neaktivno tržište u ruralnim krajevima, nego i naglašavaju duboku neravnotežu između sela i gradova kad je riječ o dostupnosti i prometu nekretnina. Lider