Najgori scenarij za Zemlju: Evo kako bi izgledao naš planet kad bi se otopio sav led - Monitor.hr
Prekjučer (13:00)

Malo manje Zemlje, a malo više vode

Najgori scenarij za Zemlju: Evo kako bi izgledao naš planet kad bi se otopio sav led

Led koji se nalazi na Antarktiku i na Grenlandu zauzima površinu veću od 15,54 milijuna kvadratnih kilometara pa možete li zamisliti kakav bi bio scenarij za Zemlju kada bi se sva ta ledena masa otopila? Ne baš optimističan, zar ne? Znanstvenici smatraju da ako se ne smanji emitiranje stakleničkih plinova u atmosferu, to bi se moglo dogoditi za 5000 godina. Green podsjeća na 10 godina star video.


Slične vijesti

Petak (07:00)

Ne brinite, još uvijek možete gledati glečere – na starim razglednicama

Ledena propast: pola ledenjaka već je otopljeno na papiru

Novo istraživanje pokazuje da je 39 % svjetske ledenjačke mase već osuđeno na nestanak, čak i uz trenutačni prekid globalnog zatopljenja. Ako se ništa ne promijeni, gubitak bi mogao dosegnuti 76 %, s porastom razine mora od najmanje 113 mm. Zemlje koje ovise o ledenjacima bit će teško pogođene. Znanstvenici ipak poručuju da se svakim smanjenjem temperature za 0,1 °C spašava dio leda. Studija koristi višestoljetne simulacije i ocijenjena je kao jedna od ključnih u ovom desetljeću. Index

30.05. (16:00)

Glečeri tope led, a nama živce

Zemlja obiluje vodom, ali najveći dio pitke vode leži u ledenjacima, koji se tope…

Uoči konferencije o ledenjacima u Tadžikistanu, urušavanje švicarskog glečera pokrenulo je lavinu stijena i prašine, dramatično ilustrirajući posljedice klimatskih promjena. Znanstvenici upozoravaju da se ledenjaci tope dvostruko brže nego prije 20 godina, a gubitak leda u Švicarskoj od 2022. do 2023. jednak je onome iz trideset godina. Dvije milijarde ljudi ovise o vodi iz glečera. U Andama, glečerska jezera prijete poplavama, a pokušaji da se pravno odgovornost pripiše velikim zagađivačima poput RWE-a za sada ne prolaze na sudovima. DW

03.03. (21:00)

Led koji nas čuva, zasad

Antarktička cirkumpolarna struja mogla bi usporiti za oko 20 posto do 2050., što bi imalo velike posljedice na klimu

Antarktička struja, četiri puta snažnija od golfske struje, ključan je dio svjetske “oceanske pokretne trake”, koja pomiče vodu diljem zemlje, povezujući Atlantski, Tihi i Indijski ocean. Otapanje ledenog pokrova bi dovelo do priljeva slatke vode u Južni ocean, što bi promijenilo njegov salinitet i cirkulaciju. Ako se ovaj trenutni ‘motor’ pokvari, moglo bi biti ozbiljnih posljedica, uključujući više klimatske varijabilnosti, s većim krajnostima u određenim regijama i ubrzanim globalnim zatopljenjem zbog smanjenja kapaciteta oceana da djeluje kao (sredstvo za upijanje) ugljičnih plinova, kazuju klimatski znanstvenici. HRT

28.09.2024. (22:00)

Ledenjak Sudnjeg dana

Kad bi se otopio najveći ledenjak na svijetu, razina mora podigla bi se za 65 cm

Područje ledenjaka Thwaites na Antarktici nastavlja se otapati te bi većina mogla biti izgubljena do 23. stoljeća, tvrde stručnjaci. Površina ledenjaka otprilike odgovara površini otoka Velike Britanije ili američke savezne države Floride. Količina leda koji utječe u more iz Thwaitesa i susjednih glečera se i više nego udvostručila između 1990-ih i 2010-ih. Stručnjaci kažu da su glečer i šire područje Amundsenovog zaljeva odgovorni za osam posto trenutne stope rasta globalne razine mora od 4.6 milimetara godišnje. Index

05.08.2024. (21:00)

Njoj se nikud ne žuri

Najveća santa leda na svijetu ostala zarobljena, što je odlična vijest

Nakon što je na dnu oceana provela u stanju mirovanja više od 30 godina, santa leda, koja nosi naziv i santa A23a, 1986. godine odvojila se od antarktičke obale. No tada nije stigla daleko, već se nasukala u Weddellovo more i ondje se fiksirala kao ledeni otok. Nakon gotovo 40 godina, nakon što se njezina ledena masa smanjila, santa leda se ponovno pokrenula 2020. godine, a znastvenici su očekivali da će je struje odnijeti prema južnom Atlantskom oceanu, na takozvanom “putu ledenjaka”, gdje će se postupno otapati i u konačnici nestati. Međutim, kako piše BBC News, dogodilo se nešto neočekivano, ledenjak A23a se već mjesecima vrti na mjestu sjeverno od Antarktika, a “uhvaćena” je u Taylorov stup. Topljenje ovolike količine leda na “putu ledenjaka” zasigurno izazavalo povećanje razine mora, a samim time i promjene u morskom ekosustavu. Green

23.06.2024. (21:00)

Žute naše Alpe

Tone saharskog pijeska brže tope alpske glečere

Južna zračna struja donijela je i proteklog tjedna milijune tona pustinjskog pijeska iz sjeverne Afrike te nebo nad gotovo cijelom Europom učinilo maglovitim. I dok hrvatski meteorolozi uvjeravaju da je zbog nadolazeće promjene vremena nedjelja vjerojatno zadnji dan kad ćemo ga gledati u atmosferi, njihove austrijske kolege upozoravaju kako saharska prašina utječe na značajno brže topljenje alpskih ledenjaka. Istraživač ledenjaka Andrea Fischer, čiji predmet istraživanja je najveći glečer u Austriji Großglockner, upozorava da, kad se saharski pijesak slegne na ledenjake, snijeg se brže topi jer postaje tamniji. tportal

24.11.2022. (09:00)

Ledena rijeka

Na Antarktici otkrivena čak 460 km duga rijeka

Proučavajući topljenje ledenjaka, istraživači su pronašli rijeku koja se nalazi ispod ledenjačkih ploča Antartika. Duža je čak i od rijeke Temze. Otkriće objavljeno je u znanstvenom časopisu Nature Geoscience, a stručnjaci kažu da novootkriveni vodeni put i njegovi ogranci imaju potencijal značajno utjecati na način na koji led otapa. Istraživači koji stoje iza otkrića koristili su kombinaciju radarskih istraživanja iz zraka koja mogu proviriti kroz led, plus modeliranje protoka vode. Veliko područje koje se ispituje uključuje led s istočnih i zapadnih ledenih ploča na Antarktiku, s vodom koja otječe u Weddellovo more. Green

03.11.2022. (23:00)

Du du du, nema nam pomoći

Ledenjaci na vrhovima planina polako nestaju, što će dovesti do velikih poplava

U najnovijem izvješću UN-a  stoji da će posljednji ledenjaci planine Kilimandžaro nestati, kao i oni u Alpama te Nacionalnom parku Yosemite u SAD-u. Neizbježan je to scenarij koji nas očekuje, a negativne učinke gotovo da je nemoguće ublažiti. Podatci koji daju takve zloglasne projekcije rezultat su satelitskih podataka, a dolaze u trenutku kada se svjetski politički lideri pripremaju za sastanku u Egiptu na konferenciji o klimatskim promjenama – COP27. Povlačenje i nestanak ledenjaka diljem svijeta je, smatraju autori, među najdramatičnijim dokazima da se klima na Zemlji pretjerano zagrijava. Mjesta na kojima će doći do otapanja ledenjaka poprilično su blizu Hrvatskoj. Naime, uz Rusiju, Indoneziju i Kanadu, na listi je i Italija, Crna Gora te Švicarska. Ledenjaci koji se polagano tope gube 58 milijardi tona leda svake godine, što je ekvivalentno ukupnoj godišnjoj potrošnji vode u Francuskoj i Španjolskoj zajedno. Green