Nataša Škaričić o Strmoti: Japanac u HDZ-u

Demografske i patriotske zbrke

Nataša Škaričić o Strmoti: Japanac u HDZ-u

“Širenje ideje da će nekim posebnim mjerama ista Vlada sanirati štetu koju sama proizvodi, jednako je kao što bi bilo da te netko uporno džepari i zagovara povećanje broja novčanica u tvom džepu, s ciljem da uvijek imaš nešto što se može maznuti. Umjesto da u tome nastavi sudjelovati, Marin Strmota je danas Štercov junak – dakle, junak kreatora cijele te perverzne situacije – jer su mu ‘interesi Hrvatske bili iznad osobnihi. Možda to jest tako iz trećeg pokušaja, ali evidentno je da barem dva puta osobni interesi nisu bili zanemareni, kada je ulazio u HDZ i kada je ulazio u ovakvu Vladu”, komenitra Nataša Škaričić. Lupiga

demografija Marin Strmota Nataša Škaričić

Kad država složi bazu, popis odlazi u mirovinu

Središnji registar stanovništva se digitalizira: kraj popisa, početak nove ere podataka

Hrvatska uvodi Središnji registar stanovništva, jedinstvenu bazu podataka koja će objediniti evidencije o građanima, uključujući podatke o prebivalištu, obrazovanju, zaposlenju i kućanstvima. Registar, kojim će upravljati Porezna uprava, zamijenit će skupi popis stanovništva te omogućiti brže i učinkovitije upravne procese. U potpunosti će zaživjeti 2026., a određena prava definirana popisom iz 2021. vrijedit će do 2033. Ukupni troškovi uvođenja registra iznose 12,8 milijuna eura, što je znatno manje od posljednjeg popisa koji je koštao 23 milijuna eura. Bug

demografija popis stanovništva Središnji registar stanovništva

Depopulacija? Ma kakvi, samo se malo selimo

Za demografsku revitalizaciju države Hrvatska će u ovoj godini izdvojiti gotovo 700 milijuna eura

Time će se financirati subvencije za Hrvate povratnike, njihovo porezno rasterećenje, gradnja stanova za mlade obitelji koje mogu „priuštivim stanovanjem“ do krova nad glavom. Kako zaustaviti depopulaciju analiziraju Korina Kučić i Stjepan Šterc: Šterc naglašava da odlazak mladih nije vezan samo uz financije, već i uz opće nezadovoljstvo društvenom neuređenošću, te smatra da su nužne strateške mjere za poboljšanje kvalitete života. Kučić ističe da je ključno osigurati ne samo priuštivo, već i kvalitetno stanovanje, jer mladi neće ostati u Hrvatskoj ako drugdje mogu imati bolji standard. HRT

demografija demografske mjere depopulacija Stjepan Šterc

Decentralizacija pod hitno

Demografska slika Hrvatske sve je sumornija, a srednji i mali gradovi rapidno gube stanovništvo

Ako se postojeći trendovi nastave, Hrvatska bi mogla spasti na samo dva velika urbana centra s više od 100.000 stanovnika – Zagreb i Split. Grad Osijek, koji je nekada prelazio tu granicu, nakon popisa stanovništva 2021. godine zabilježio je pad na 96.313 stanovnika, dok se sličan scenarij nazire i za Rijeku, piše Večernji. Nestaje čitav sustav gradova koji su bili nositelji razvoja. Nestaju mali gradići i gradovi srednje veličine diljem velikog prostora i tu se mora nešto učiniti. Tu je i odgovornost županija jer se nameće pitanje što one rade. Županijama treba dati veće ovlasti, ali i veće odgovornosti i shvatiti ih kao velike općine kaže demograf Anđelko Akrap, nadodavši kako bez imigracije nema napretka. tportal

Anđelko Akrap demografija demografski slom

I svi se gužvaju u Zagreb

Zavod za statistiku: Raste broj stanovnika u Hrvatskoj

Prema njihovoj procjeni, sredinom prošle godine u Hrvatskoj je bilo oko 3,87 milijuna stanovnika, što je otprilike 6000 više nego sredinom 2023. godine i oko 11.000 više nego u istom razdoblju 2022. godine. Rast se u pravilu povezuje s dolaskom velikog broja stranih radnika u Hrvatsku. No, čini se i kako je zaustavljen velik odljev radne snage iz Hrvatske u druge europske zemlje. Na žalost, bijela kuga i dalje hara jer umire osjetno više ljudi nego što ih se rađa. Na to ovog trena državne strukture nemaju odgovor. Danica

broj stanovnika demografija Državni zavod za statistiku stanovništvo

Zaposliti rode

U Hrvatskoj godišnje umire 19 tisuća više ljudi nego što se rodi beba! Vlada nešto predlaže

I saborska oporba pohvalila je Vladin prijedlog da se od 1. ožujka udvostruči iznos jednokratne naknade za novorođeno dijete, a da limit naknade za roditeljski dopust raste na 3000 eura, ali i poručila da to nije ni cjelovit niti sustavan odgovor na obiteljsku politiku. Univerzalni dječji doplatak ima polovica država članica EU, napomenula je Jelena Miloš (Možemo) te pozvala da se on uvede. Pita i zašto sve naknade ne rastu redovito i ne usklađuju se s troškovima života s obzirom na inflaciju. Index… komentiraju na Forumu

broj rođenih demografija demografske mjere dječji doplatak porodiljne naknade

Tužna statistika

Gotovo 54% naselja je demografski depresivno, a vitalnih područja sve je manje

Hrvatska se suočava s ozbiljnom demografskom krizom—broj izrazito depresivnih naselja porastao je s 1.054 u 2011. na 1.393 u 2021. Trećina površine zemlje je gotovo nenastanjena, dok broj starijih od 80 godina premašuje broj djece mlađe od pet godina u 46% naselja. Ako se trend nastavi, Hrvatska bi mogla ostati bez stanovništva do 3123. godine. Najpogođenija su područja Like, Bukovice i istočne Slavonije, dok su tek rijetka naselja vitalna. Faktograf

demografija demografski slom stanovništvo

Pust je pust, ali tko će nam puniti škole?

Hrvatska uvozna snaga: radnici s trgova i političari s margina

Hrvatska je nepovratno zahvaćena demografskim slomom. Šanse za popravak su jako male. Izgubiti milijun stanovnika je pretočeno u zatvorene područne škole u manjim mjestima, gdje se gubi memorija i mjesto postaje puka spavaonica. Čitava prostranstva u Hrvatskoj nemaju više stanovnika. Samo vozite od Rastoka prema Josipdolu ili u Slavoniji, i rijetko ćete vidjeti ikoga u zapuštenoj prirodi. Zatvorena radna mjesta, manji priljev poreza za zdravstvo, mirovine, javne radove. Priljev stranaca koji su predmet sprdnje, nasilja i straha je toliko potreban da ne bi kolabiralo čitavo hrvatsko društvo. I zato kada vidite strane radnike kako se vesele na trgovima tijekom Nove godine zaželite im blagostanje, sreću i nadu da će ostati ovdje s nama graditi jednu bolju budućnost za nas i naše potomke. Nemojte paliti maskirani pust kako su napravili na Grobniku. Jedina manjina koja nas mori je ona na vlasti. Njima zagorčajte život. Art Kvart

demografija demografski slom kolumne Mario Zaccaria strani radnici

Više beba, manje političkog spavanja

Kako zaustaviti demografski pad u Hrvatskoj?

Hrvatska se suočava s negativnim demografskim trendovima od 1991., sa sadašnjih 32 tisuće rođenih godišnje. Profesor Marin Strmota ističe da bi useljavanje moglo biti jedino rješenje zaustavljanja depopulacije, ali također naglašava potrebu za strateškim mjerama, poput prilagodbe obrazovnog sustava, radnog vremena i stambene politike. Financijske poticaje treba usmjeriti na rađanje drugog i trećeg djeteta, no dugoročne mjere moraju biti sveobuhvatne, poput onih u Francuskoj, kako bi potaknule održivi fertilitet. Lider

demografija depopulacija

Rode na dopustu

U Hrvatskoj, otkako mjerimo, nije rođeno toliko malo djece: U šest županija je alarmantno stanje

Prošle godine rođeno je ukupno 32.170 djece, dok je broj preminulih iznosio 51.275 osoba. Iako je negativan prirodni prirast i dalje prisutan, broj umrlih u odnosu na prethodnu godinu opao je za 5.704 osobe, što rezultira smanjenjem ukupnog negativnog prirasta na 19.105 stanovnika, piše Mirovina.hr. Još 2013. godine u Hrvatskoj je rođeno 40.083 djece, što je 7.758 više nego u 2023. U šest hrvatskih županija broj preminulih bio je dvostruko veći od broja rođene djece. Među njima su Ličko-senjska, Primorsko-goranska, Karlovačka, Požeško-slavonska, Sisačko-moslavačka te Šibensko-kninska županija. Najbolji rezultat ipak bilježi Međimurska županija, gdje se na svakih 100 preminulih rodilo 84 djece. Grad Zagreb i Dubrovačko-neretvanska županija slijede s vitalnim indeksom 77, no ni te brojke ne ulijevaju optimizam. Optimizam donosi tek – migracijski saldo. tportal

broj rođenih demografija rođeni

Dođite i ostajte ovdje

Demografski slom: ‘Nismo svjesni kamo ovo vodi, uvoz stranaca neće pomoći’

Negativni demografski trendovi sve se više ubrzavaju. Prošle godine rođeno je 32.170 djece, najmanje od 1991. godine, pokazuju podaci Državnog zavoda za statistiku (DZS). Za usporedbu, 1997. imali smo 55.501 novorođeno dijete, što je za čak 23.331 više nego lani. Iz tih brojki je jasno da svjedočimo demografskom slomu Hrvatske. U odnosu na sve zemlje EU-a od 2013. do 2022., Hrvatska ima najveći pad stanovnika, stoga akademik Anđelko Akrap naglašava da nije istina to da slijedimo europske demografske trendove.

‘Hrvatska ne provodi populacijsku politiku. Od sredine 90-ih gotovo svaka Vlada donosila je svoje mjere i dokumente, ali ništa od toga nije se provodilo. Jedan od važnih čimbenika za pad broja rođenih je iseljavanje. U zadnjih deset godina otišlo je gotovo 400.000 ljudi i to većina njih u najvitalnijoj životnoj dobi. Temeljno je pitanje kako pomoći mladim obiteljima da im problemi egzistencije ne budu prepreka te im osigurati slobodu odluke o djeci’ – rekao je za tportal Akrap, koji kaže kako je dobar bazen u Južnoj Americi, gdje ima puno potomaka Hrvata, a gdje žive u zemljama nižeg standarda nego što bi ovdje.

Anđelko Akrap demografija demografski slom

Demografske i patriotske zbrke