NATO planira izgradnju 600 bunkera da zaustavi rusku invaziju u prvom satu - Monitor.hr
10.02. (14:00)

Ukrajinski poučak, malo prekasno

NATO planira izgradnju 600 bunkera da zaustavi rusku invaziju u prvom satu

Članice NATO saveza koje graniče s Rusijom već se pripremaju za potencijalni rat. Tim su povodom ministri obrane Latvije, Litve i Estonije dogovorili novi plan izgradnje opsežne mreže bunkera kojim bi zaustavili rusku ofenzivu u “prvom satu”. Konkretnije, samo će Estonci izgraditi oko 600 bunkera na 350 kilometara dugoj granici s Rusijom. Općenito, to je područje teško prohodno zbog šuma i močvara pa je plan obrane nešto lakši za postaviti. No, projekt će koštati oko 60 milijuna eura, prenosi Newsweek. Manje baltičke države već dugo se smatraju najvjerojatnijim metama Rusije, ako se ruski predsjednik Vladimir Putin odluči napasti NATO. Od ruskih bi se postrojbi u teoriji moglo očekivalo da preplave tri male nacije u roku od nekoliko dana, ali realnost bi trebala biti bitno drugačija. N1


Slične vijesti

20.06. (21:00)

Ukratko, neće mu biti dosadno

Mark Rutte će biti novi šef NATO-a, čeka ga pet izazova

Kampanja nizozemskog premijera za poziciju glavnog tajnika završila je danas, kada je osigurao potporu sva 32 saveznika u NATO-u (Rumunjska je posljednja izrazila svoju potporu). Dosadašnji čelnik Jens Stoltenberg trebao bi odstupiti do 1. listopada. Politico donosi pet najtežih tema s kojima će se morati nositi (a prenosi Index):

  1. Mogući povratak Donalda Trumpa: Trumpov ponovni izbor također će gotovo sigurno izbaciti iz kolosijeka NATO-ov plan da pripremi Ukrajinu za buduće članstvo
  2. Putinov zimski napad na Ukrajinu: Tijekom posljednjih mjeseci Rusija je pojačala udare na ukrajinske termoelektrane i hidroelektrane – infrastrukturu za čiju potpuni popravak trebaju mjeseci, ako ne i godine, Stoltenberg kaže da je rješenje u više sustava protuzračne obrane koji bi mogli zaštititi dobavljače energije
  3. Natjerati članice NATO-a da plate: NATO je ovoga tjedna proslavio rekordan broj saveznika koji su dostigli ciljano izdvajanje dva posto BDP-a za obranu – čak 23,  trećina saveza još uvijek ne ostvaruje cilj
  4. Pritužbe istočnog krila: Zemlje koje graniče s Rusijom nisu Rutteovi najveći obožavatelji, tražit će veću zastupljenost
  5. Europski lideri koji vole Putina: Nije samo Trump taj kojeg će Rutte morati uvjeriti da NATO drži živim i zdravim. Diljem Europe cvjetaju ekstremno desničarske stranke NATO-skeptika i fanova Putina: Francuska, po novom i Nizozemska…
04.04. (12:00)

Hladni rat reloaded

75 godina NATO saveza: Situacija je danas ista kao na početku

Savez je osnovan 1949. godine kada je imao 12 članica. Danas ih ima još 20. Nedavno su mu se pridružile Finska i Švedska jer traže zaštitu od Rusije. Ukrajina i Gruzija žele članstvo iz istog razloga. Širenje NATO-a prema istoku počelo je prije 25 godina s ulaskom bivših članica Varšavskog pakta, raspuštenog vojnog saveza Istočnog bloka: to su bile Poljska, Češka i Mađarska. NATO je 2008. načelno obećao članstvo Gruziji i Ukrajini. Najkasnije u tom trenutku Putin je pritisnuo strateški prekidač. Uglavnom, situacija je ista kao i prije 75 godina kada je 4. aprila 1949. u Washingtonu osnovan NATO. Slobodni Zapad se želi vojno suprotstaviti rastućoj prijetnji s Istoka uz uzajamnu pomoć – pod kišobranom nuklearnog oružja SAD-a. DW

10.03. (08:00)

Gospodari Baltika

NATO je s ulaskom Švedske postao puno moćniji, Putin je odsječen u strateški važnoj regiji

Ruska invazija na Ukrajinu nagnala je tradicionalno oprezni švedski politički establishment da žurno odbaci i posljednje tragove stoljetne neutralnosti, a milijune Šveđana da promijene dosad suzdržano mišljenje o potpunom vojnom i političkom vezivanju za Sjedinjene Američke Države i zapadne saveznike. Švedska vojna industrija godišnje izvozi opremu i naoružanje vrijedno tri milijarde eura. Sposobna je samostalno proizvesti vrlo moderne borbene avione, podmornice, ratne brodove, tenkove, borbena vozila i artiljerijska oruđa. I to je jedan od dva glavna razloga zašto je NATO-u poželjno i važno imati Švedsku kao saveznika i partnera u današnjoj geopolitičkoj situaciji.

Od Švedske se očekuje da u slučaju ruskog napada na baltičke zemlje i/ili Finsku u akciju odmah pošalje dvije brigade sposobne i opremljene za samostalno djelovanje na bojnom polju. Ukupno je riječ o otprilike 10.000 vojnika, od kojih bi polovica bila angažirana u obrani sjeverne Finske, a druga polovica bila bi prebačena preko Baltičkog mora u Latviju. Index

04.03. (09:00)

NATO-ove nove rute

Starešina: Sada je već izgledno da će Mark Rutte biti novi glavni tajnik NATO-a

Budući glavni tajnik NATO-a imat će zadatak primiriti, koordinirati i uključiti sve političke perfomere i egotripove, motivirane osobnim ili državnim interesima, u izgradnju novoga europskog obrambenog sustava. A taj sustav uključuje znatno jačanje europske vojne industrije i NATO-ove europske vojne komponente. Dakako, uza zadržavanje američke glavne uloge u NATO-u. Jer kao što je i ruska invazija na Ukrajinu pokazala, Europa nema kapacitet sama preuzeti brigu o svojoj obrani ni kad je riječ o političkom odlučivanju, a ni kad je riječ o vojsci i naoružanju. I zato ne začuđuje što su UK i Njemačka zajednički predložili, a SAD podupro, na kraju i Francuska uz niz drugih država članica, kandidaturu Marka Ruttea, sivoga političkog brokera, dugovječnoga nizozemskog premijera kojega ne pamtimo i nećemo ga pamtiti po slikovitim izjavama.

Rutte slovi kao majstor tihih kompromisa, jedan je od najdugovječnijih europskih premijera, a na njegove osobine asocira i nadimak – Teflon. Budućnost NATO-a, a onda i europske obrane, metaforički ovisi o uspješnosti integracije tih dviju krajnjosti: političkih predstava i nadmetanja (Macron) i tihe dogovorne izgradnje europske obrambene (infra)strukture (Rutte). Višnja Starešina za Lider.

28.02. (11:00)

Ima li kraja ovome?

Pripreme za potencijalni budući rat velikih razmjera protiv NATO-a

Ruski predsjednik Vladimir Putin potpisao je dva ključna dokumenta koja jasno signaliziraju intenziviranje priprema za mogući sukob s NATO savezom, izvijestio je Institut za istraživanje rata (ISW). Dekreti, potpisani 26. veljače, označavaju obnovu Moskovske i Lenjingradske vojne oblasti te stvaranje Južne vojne oblasti koja uključuje okupirane dijelove Ukrajine, uključujući Krim. Ovi potezi sugeriraju maksimalističke ciljeve Rusije u Ukrajini i ambicije da se cijeli teritorij pripoji Ruskoj Federaciji. Osim toga, postavljanje vojnih okruga omogućava Rusiji bolju kontrolu nad vojnim operacijama, posebno u regijama koje graniče s NATO-om. Odluka o ponovnom uspostavljanju Moskovske i Lenjingradske oblasti izravan je odgovor na promjene u geopolitičkom okruženju, poput pristupanja Finske NATO-u. Analitičari upozoravaju da ovi potezi mogu dodatno zaoštriti tenzije između Rusije i Zapada te otvoriti put prema konfliktu šireg opsega. (Tportal)

26.01. (08:00)

Not good

Analiza Instituta za rat: U ovom scenariju NATO se ne bi mogao obraniti od Rusije


U slučaju da Rusija pobijedi u ratu protiv Ukrajine i potpuno okupira državu, ruske bi se snage u takvom scenariju mogle probiti sve do zapadne ukrajinske granice i uspostaviti nove vojne baze na granicama s Poljskom, Mađarskom, Slovačkom i Rumunjskom, što bi prestavljalo prijetnju i za NATO. Rusi u tom scenariju mogli zaprijetiti kratkotrajnom mehaniziranom ofenzivom protiv jedne ili nekoliko država NATO-a s najmanje osam divizija, uz potporu pričuva, a pritom bi još mogli zaprijetiti i baltičkim državama i Finskoj. Uz to, Rusija bi imala i značajnu zračnu podršku. NATO se ne bi mogao obraniti od takvog ruskog napada sa snagama koje su trenutno u Europi. N1

20.01. (15:00)

Višim interesima

Varoufakis: Čemu služi NATO

Otkako je Putinov režim napao Ukrajinu Europljani su izgleda izgubili sposobnost vođenja racionalne i povijesno utemeljene debate o tome koliko je članstvo u NATO savezu zaista korisno ili štetno za europske liberalne demokracije.

Neki će reći da je svrha NATO saveza da zemlje članice štiti od vanjskih prijetnji, a ne da gradi demokraciju. Na to se može odgovoriti da članstvo u ovom savezu nije ni nužan ni dovoljan uvjet za obranu zemlje. Znamo da najveća teritorijalna prijetnja Grčkoj dolazi od Turske. Službena politika saveza je da intervenira samo ako zemlja koja nije članica napadne zemlju koja to je. Ako bi Turska, kao zemlja članica, izvršila invaziju na neki grčki otok, NATO se ne bi umiješao. S druge strane, Jordan, Egipat i, naravno, Izrael uživaju punu zaštitu obrambenog kišobrana SAD i NATO iako nijedna od ovih zemalja nije članica.

Čemu onda zapravo služi NATO savez? Kada sam pitao jednog visokopozicioniranog člana ispunjava li NATO svoju funkciju, bio je veoma otvoren. „To zavisi od toga kako je definirate. Funkcija je trostruka“, rekao je. „Prvo, da nam osigura prisustvo u Europi. Drugo, da zadrži Ruse van Europe. Treće, da Njemačku drži pod kontrolom.“ Nijedna od analiza uloge NATO saveza u Europi koje sam nakon toga čitao nije bila ni približno tako precizna i točna. Yanis Varoufakis za Peščanik.

10.06.2023. (14:00)

Za američke babe zdravlje

Hrvatska vojska nema što tražiti na Kosovu

Kosovo i Srbija: Kada je bilo sukoba srpske zajednice sa vojnicima KFOR-a - B92

U slučaju ratnog sraza Srbije sa SAD/EU/NATO-om navodno zbog Kosova, država Hrvatska i njezina vojna sila, ma kakva da jest, moraju se isključivo za dobro vlastitog naroda danas i sutra izuzeti iz bilo kakvih izravnih neprijateljstava za tuđi račun u tuđoj domovini. RH i njegovi žitelji nemaju ama baš nikakav nacionalni/vitalni interes praviti red na Kosovu i miješati se u unutarnje stvari suverene države Srbije. Republika Hrvatska – za vlastito dobro danas i sutra – ne bi se smjela dati uvući ni kao logistička podupirateljica u možebitan opet NATO-ov rat protiv Srbije navodno zbog Kosova. U okolnostima eskalirajućih tenzija u tom području valja smjesta povući hrvatske vojnike iz NATO-ovog KFOR-a u kojemu se nisu ni smjeli naći. Sudjelovanje hrvatskog oružja usred Srbije protiv srpskih nacionalnih interesa i teritorijalne cjelovitosti za američke/natovske babe zdravlje bilo bi presudno za hrvatsko-srpske odnose u budućnosti. Tačno

24.05.2023. (22:00)

Big Brother

Putin ima samo jedan interes u BiH

Slobodna Dalmacija - Dodik ne ide u Moskvu praznih ruku: u znak zahvalnosti uručit će 'prijatelju Putinu' najveće odličje Republike Srpske

Šef Delegacije EU-a u BiH Johann Sattler poručio je da EU od BiH kao saveznika očekuje uvođenje sankcija Rusiji, a ne da političari idu u Moskvu. Ističe ipak da ne treba kažnjavati cijelu državu, ako se samo Dodik odlučio na ovaj čin. Njemački politolog Bodo Weber smatra da je ovo nastavak dugogodišnje politike savezništva s Putinom, kao i slanje provokativnih poruka Zapadu. Dodik ovim također, kaže Weber, minira imidž novog Vijeća ministara BiH (vlade BiH), koji bi trebao zemlju gurati naprijed prema Europskoj uniji. „Najveća politička korist Putina je da ima jednog saveznika u dvorištu EU-a, čime ima simboličku pobjedu. Na drugoj strani, Rusija na Balkanu ne gaji dublje strateške interese osim jednog – da spriječi širenje NATO saveza. Tu je Dodik dosljedan da spriječi put BiH prema članstvu u NATO-u”, rekao je Weber za BHT. Deutsche Welle

15.05.2023. (01:00)

Zamislite da postoji mogućnost da Kina kupi Meksiko i dođe na granicu sa SAD-om. Što mislite, kakve bi bile posljedice?

Noam Chomsky: SAD i EU spremni su žrtvovati Ukrajinu samo da bi oslabili Rusiju

Noam Chomsky: Nema opravdanja za agresiju, ali ni za provokacije što su vodile prema njoj

  • Na raspolaganju nam je nekoliko desetljeća, ne više od toga, da nešto odlučno poduzmemo u pogledu uništavanja okoliša što će uskoro doći do točke s koje nema povratka, kada ćemo se suočiti s uništavanjem organiziranoga ljudskog društva i brojnim tragedijama na tome putu. To je prvo. Potom, raste opasnost izbijanja nuklearnog rata kako u Evropi, tako i u Aziji. Onda dolazi buduća pandemija koja će biti znatno teža i opasnija od ove posljednje. Industrija izbacuje lijekove što potiču otpornost organizma prema antibioticima, lijekove koji napadaju naš obrambeni sistem, a nije ih moguće nadzirati. Sve su to posljedice kapitalizma kao takvoga, per se.
  • Uzmite, na primjer, veliku korporaciju poput Applea koja spada među najveće svjetske korporacije; pogledajte njezin profit. Najveći dio dolazi, kako bi ekonomisti rekli, iz rente, ne iz proizvodnje. Dolazi od patenata, oblikovanja, neujednačenih međunarodnih vlasničkih prava čime se radikalno krše načela slobodnoga tržišta. To je onaj dio sustava, što počiva na pravilima i interesima američkoga kapitala. I to je vrlo krhak sustav. Korporativni je svijet izmjestio proizvodnju onamo, gdje lako iskorištava radnu snagu, ili je ona jeftinija, onamo gdje se ne poštuju ljudska prava, niti postoji briga za zaštitu okoliša. Sjedinjene se Države na vlastitom terenu postupno deindustrijaliziraju.
  • NATO je uvijek bio agresivna organizacija. Pogledajte njegovo djelovanje posljednjih godina: bombardiranje Srbije, invaziju Iraka, invaziju Afganistana, pogledajte uništavanje Libije nasuprot rezoluciji Vijeća sigurnosti UN što su je agresori sami predložili…
  • Gotovo svi oni 30 godina vode bezobzirnu i provokativnu politiku širenja Atlantskoga pakta, što je suprotno čvrstim obećanjima danima Gorbačovu. Gotovo 30 godina jasno je kako su Ukrajina i Gruzija crvena crta. Nijedan ruski čelnik, od Jeljcina i Gorbačova pa do danas, nije prihvatio mogućnost da Ukrajina i Gruzija postanu članice neprijateljskog vojnog saveza. To je bilo potpuno jasno. Što ne opravdava (rusku) agresiju, ništa ne može opravdati agresiju, ali to je bio glavni čimbenik koji je vodio do nje.
  • Sjedinjene Države preferiraju nastavak rata jer time misle oslabiti Rusiju. To je mnogo puta ponovljeno, nije to bila nikakva tajna. A opravdavalo se time da bi nastavljanje rata Ukrajini omogućilo bolju pregovaračku poziciju. A tko će to biti u boljoj poziciji? Ukrajina je uništena. Nema nikakvih naznaka da bi bila u boljoj poziciji za pregovore. Mislim da znate kako su u ožujku i travnju održani ukrajinsko-ruski pregovori pod pokroviteljstvom Turske. No, britanski premijer Johnson je došao u Kijev i priopćio vladi Zelenskoga da Velika Britanija i SAD nisu skloni pregovorima. Nakon njega došao je ministar obrane, Llyod Austin, ponavljajući svoju uobičajenu izjavu kako rat mora biti nastavljen ne bi li se Rusiju što više oslabilo. I to je ono, što znamo. Sve ostalo su pretpostavke. I to je razlog zašto su se protivili primirju. Tačno