Ne samo da se izgubi pola već od 123 distributera vode samo njih pet radi ispravan obračun

Pola pije pola prolije

Ne samo da se izgubi pola već od 123 distributera vode samo njih pet radi ispravan obračun

Polovica pitke vode u Hrvatskoj izgubi se u neispravnoj vodovodnoj mreži. Umjesto da se količina izgubljene vode s godinama smanjuje, udio gubitaka u mreži povećao se s 40 posto u 2010. na sadašnjih 49 posto. Istodobno, europske države u prosjeku gube oko 30 posto vode, a EU je u velikoj kampanji da te gubitke spusti na 15 posto. Večernji ima infografiku strukture računa za vodu za Čakovec, Zagreb i Karlovac. To nije jedini problem, državna revizija je prije pet godina pročešljala poslovanje svih 123 društva koja se bave isporukom vode i ustanovili su da ih samo pet – iz Makarske, Splita, Sinja, Čakovca i Đurđevca – ispravno obračunava cijenu vode. Večernji

pitka voda

Kao klima, samo obrnuto

Pitka voda iz zraka – tehnologija koja može spasiti svijet

Dok milijarde ljudi nemaju pristup pitkoj vodi, znanstvenici razvijaju nove tehnologije koje hvataju vlagu iz zraka. Od mreža Inka do modernih hidrogela i metalno-organskih struktura, cilj je dobiti što više vode uz što manju potrošnju energije. Najnoviji prototipi već daju litre vode dnevno, a istraživanja obećavaju stotine litara po kilogramu materijala. Ako cijena padne ispod desalinizacije, ove tehnologije mogle bi osigurati jeftinu, čistu vodu i u najsušim dijelovima svijeta. Milorad Milun za Novosti

Milorad Milun pitka voda voda

Kad i rijeke 'uvozimo' iz inozemstva

Kakvu vodu zapravo pijemo? Najkvalitetnija voda iz slavine u – Međimurju

Međimurci uživaju u jednoj od najkvalitetnijih voda u Hrvatskoj, crpljenoj iz podzemlja Drave i Mure bez potrebe za dodatnom obradom. Sustav vodoopskrbe je digitaliziran, kvarovi se brzo otklanjaju, a voda se tek preventivno dezinficira plinovitim klorom. Zahvaljujući vodotornjevima i solarnim elektranama, sustav je otporan na suše i energetski učinkovit. Nema potrebe za filterima – voda je bogata mineralima korisnima za zdravlje. Dok, recimo Karlovčani još uvijek muku muče sa zamućenom vodom iz slavina i učestalim puknućima cijevi… HRT

pitka voda voda

Slana voda, skupi apetiti

Kako do pitke vode iz mora? Desalinizacija je rješenje, ali skupo

Zemlje poput Malte, Izraela i Španjolske već desetljećima desaliniziraju morsku vodu zbog nestašice oborina i rasta potrošnje. I Njemačka sve više razmatra ovu opciju, posebno zbog boćatog (mješavina slatkog i slanog mora) Baltičkog mora i obnovljivih izvora. No, visoki energetski troškovi i otpadna solanka i dalje su veliki problemi. Nove tehnologije, uključujući “superapsorbere” iz pelena, nude energetski učinkovitije alternative. Dok pitka voda iz mora zvuči kao rješenje, trenutačno je to još uvijek – skupa kap u moru. DW

desalinizacija more pitka voda voda

Voda s okusom industrije

Zagađena voda u Saint-Louisu otkriva europsku krizu PFAS kemikalija

Francuski grad Saint-Louis zabranio je konzumaciju vode iz slavine zbog previsokih razina PFAS-a, tzv. “vječnih kemikalija”. Ove tvari, korištene u industriji i proizvodima poput teflona, povezane su s nizom zdravstvenih problema. EU od 2026. uvodi strože limite, a već sada ih premašuje više od 2.300 lokacija diljem Europe. Zagađenje je najčešće povezano s industrijom i vojnim objektima, no odgovornost zagađivača uglavnom izostaje. Saint-Louis tako postaje simbol sve šire europske borbe za čistu vodu i transparentnost. tportal

PFAS kemikalije pitka voda zagađenje vode

Hidratiziraj se

Zagrebački javni zdenci – interaktivna karta

Tijekom ljetnih vrućina dobro je znati da su u Zagrebu dostupna 172 javna zdenca s pitkom vodom, a njihov se broj kontinuirano povećava, kažu na Facebooku iz Grada Zagreba. Interaktivna karta ovdje.

bunar javni zdenci pitka voda zdenac

Glečeri tope led, a nama živce

Zemlja obiluje vodom, ali najveći dio pitke vode leži u ledenjacima, koji se tope…

Uoči konferencije o ledenjacima u Tadžikistanu, urušavanje švicarskog glečera pokrenulo je lavinu stijena i prašine, dramatično ilustrirajući posljedice klimatskih promjena. Znanstvenici upozoravaju da se ledenjaci tope dvostruko brže nego prije 20 godina, a gubitak leda u Švicarskoj od 2022. do 2023. jednak je onome iz trideset godina. Dvije milijarde ljudi ovise o vodi iz glečera. U Andama, glečerska jezera prijete poplavama, a pokušaji da se pravno odgovornost pripiše velikim zagađivačima poput RWE-a za sada ne prolaze na sudovima. DW

glečer klimatske promjene ledenjaci nestašica vode pitka voda voda

Ali barem imamo Wi-Fi i mikroplastiku

Onečišćenje vode ugrožava zdravlje ljudi i opstanak ekosustava

Otpad iz industrije, kanalizacije, poljoprivrede i svakodnevnih navika završava u rijekama, jezerima i podzemnim izvorima, ugrožavajući ekosustave i zdravlje ljudi. Čak 2,4 milijarde ljudi nema pristup sigurnoj vodoopskrbi, a degradacija slatkovodnih sustava ubrzano smanjuje biološku raznolikost. Iako problem djeluje golem, svatko može pomoći – smanjenjem plastike, pravilnim odlaganjem otpada i brigom o okolišu. Jer bez vode, ni ljubav ne pomaže. Green

otpadne vode pitka voda voda zagađenje vode

Crna revolucija – sad i u bojama

Supercrni materijal pretvara Sunčevu energiju u pitku vodu brže nego ikad

Kineski znanstvenici razvili su novi materijal – spinelni oksid HESO – koji apsorbira čak 95,5 % Sunčeve energije, pretvarajući je gotovo u cijelosti u toplinu isparavanja. To znači da solarni destilatori premazani ovim materijalom mogu proizvesti do 16 litara pitke vode dnevno po kvadratnom metru, čak i u oblačnim uvjetima. Umjesto kemijskih eksperimenata, istraživači su koristili kvantno-mehaničke proračune za dizajn ovog „crnila nad crnilima“. U prijevodu: budućnost solarne destilacije je svjetlija – odnosno, tamnija nego ikad! Nenad Raos za Bug

alternativni izvori energije Nenad Raos pitka voda solarna energija Sunčeva energija

Preko vode do slobode

S rastom broja stanovnika u gradovima raste i problem opskrbe vodom. Održavanje cjevovoda, štednja vode ili sakupljanje kišnice samo su neke od metoda…

U Njemačkoj dnevna potrošnja vode po osobi iznosi oko 125 litara, dok je u SAD-u to čak 300 litara. Tuširanje (40%), ispiranje WC-a (30%) i pranje rublja (13%) bilježe najveću potrošnju, dok se samo četiri posto vode koristi za kuhanje i piće. Cijevi koje propuštaju vodu i zastarjela vodovodna mreža dovode do velikih gubitaka vode. U Europi se tako gubi više od četvrtine pitke vode. U nekim gradovima širom svijeta čak 60 posto vode ne stiže do slavina. Zamjena starih cijevi može značajno smanjiti gubitke ovog resursa. Kampanje za podizanje svijesti mogu ohrabriti ljude da sami štede vodu. Također, štedljive WC-školjke, tuševi i efikasniji strojevi za pranje rublja često troše manje od 50 posto vode u odnosu na prethodne modele. Neki su gradovi pokrenuli program besplatnih popravaka sanitarnih uređaja, drugi su povećali cijenu vode za vrijeme sušnih ljeta… DW

nestašica vode pitka voda voda

Negdje je i voda luksuz

Desalinizacija: moguće rješenje za nestašicu vode širom svijeta

Oko 70 posto zemljine površine je prekriveno vodom, ali od ovih više od 1,4 trilijuna litara, manje od tri posto je slatka voda, a manje od jedan posto se može koristiti kao voda za piće. Četvrtina stanovnika planete već živi u zemljama s „ekstremnim nedostatkom vode”. To znači da se tamo svake godine koristi najmanje 80 posto sve raspoložive vode, a predviđanja su da bi do 2050. dodatna milijarda ljudi mogla patiti od ekstremnog nedostatka vode. Metode dobivanja vode za piće iz slane vode poznate su više od 2.000 godina. Usprkos kritikama zbog troškova, visoke potrošnje energije i utjecaja na okoliš, desalinizacija je unatoč tome posljednja dva desetljeća industrija u procvatu. Trenutno se desalinizacijom dnevno proizvede 56 milijardi litara vode za piće. To je oko sedam litara za svakog od osam milijardi ljudi na Zemlji. DW

desalinizacija nestašica vode pitka voda voda

Pola pije pola prolije