Nike je od početka kontroverzne kampanje uvećao tržišnu vrijednost za šest milijardi dolara - Monitor.hr
24.09.2018. (11:30)

Vjeruj u nešto. Čak i kad to znači žrtvovati sve.

Nike je od početka kontroverzne kampanje uvećao tržišnu vrijednost za šest milijardi dolara

Graf tržišne vrijednosti Nikea. Trenutna tržišna vrijednost iznosi 136,9 milijardi dolara. Colin Kaepernick


Slične vijesti

12.02. (23:00)

Autentično i optimizirano - novi ritam algoritma

Marketing se sve više oslanja na analizu podataka, a sve manje na intuiciju… no, većina i dalje pada na autentičnost

Savjeti donose trendove koji će značajno utjecati na način na koji brendovi, tvrtke i kreatori sadržaja komuniciraju sa svojom publikom, posebno izraženo ove godine. Od korištenja umjetne inteligencije koja se danas gotovo podrazumijeva, pa do korištenja kratkh video formata na društvenim mrežama, koji ostaju dominantan način privlačenja publike. No, postoje pravila i za njih – publika voli kreativan i interatkivan sadržaj koji privlači gledatelje u prvim sekundama. No, to ne znači da je dobro da bude ispoliran i “savršen” – uspješni brendovi sve se više okreću očekivanjima publike, koja najbolje reagira na sadržaj koji je autentičan – stvarne priče i nefiltrirane poruke. A takav sadržaj favroiziraju i algoritmi.

26.01. (13:00)

Prvo prodaš priču, a onda uslugu

Kako “pričanje priča” pretvoriti u stroj za novac: Storytelling kao GPS koji kupca vodi ravno do vaše blagajne

Samo jedna kriva izgovorena riječ može odbiti klijente od kupnje vašeg proizvoda ili usluge. Donald Miller u ovom videu demistificira marketing i prodaju, tvrdeći da kupci ne kupuju najbolje proizvode, već one koje najlakše razumiju. Srž problema je “buka” – previše komplicirane poruke koje zamaraju mozak kupca. Miller predstavlja svoj poznati StoryBrand okvir od sedam elemenata koji svaki biznis treba koristiti kako bi prestao biti zbunjujuć. Poručuje da vaš brend ne smije biti heroj priče; heroj je kupac, a vi ste njegov vodič (poput Yode ili Obi-Wana). Cilj je stvoriti jasne “zvučne poruke” (sound bites) koje komuniciraju kako vaš proizvod pomaže kupcu da preživi ili napreduje.

Bit storytellinga u marketingu: Suština nije u pričanju povijesti vaše tvrtke, već u pozivanju kupca u priču u kojoj on rješava svoj problem. Storytelling je alat koji sprječava mozak kupca da “zaspi” ili ode kod konkurencije. Ako koristite jasnu strukturu – lik s problemom susreće vodiča koji mu daje plan i poziva ga na akciju kako bi izbjegao neuspjeh i postigao uspjeh – vaša priča postaje neodoljiva…

11.08.2025. (16:30)

Poljoprivrednik Zdravko iz Bijeljine ‘hot’ objavama na društvenim mrežama pospješio prodaju rajčica

20.06.2025. (01:00)

Ne treba ti app za empatiju – samo konobar koji zna slušati

Humanifest: kako brendovi kavu, knjige i koktele pretvaraju u terapiju za dušu

Pokret humanifest promiče autentičnu, nesavršenu i emocionalno iskrenu komunikaciju u svijetu zasićenom algoritmima i digitalnom površnošću. Brendovi poput španjolskog GoodNewsa, japanskog Suntoryja i napuljske knjižare Luce svojim kreativnim pristupima (kava za trač, koktel po emociji, knjige po osjećajima) potiču stvarnu ljudsku interakciju. Cilj nije samo prodaja, već i povezivanje, osmijeh i empatija – stvarne vrijednosti u vremenu sve veće otuđenosti. Lider

12.04.2025. (09:00)

Više od loga i slogana

Dobar brend je onaj koji gradi povjerenje, emocije i iskustva

Dobar brend nadilazi logotipe i slogane – on gradi povjerenje, emocije i iskustva. Ključni elementi su prepoznatljivost i dosljednost, emocionalna povezanost s potrošačima, visoka kvaliteta proizvoda uz stalne inovacije, jasna misija i vrijednosti, transparentnost u poslovanju te izvrsno korisničko iskustvo. Uspješan brend zna tko je, što zastupa i kako komunicira. On se razvija s vremenom, prilagođava promjenama na tržištu i ostaje relevantan jer ne prodaje samo proizvod, nego i vrijednosti s kojima se kupci žele poistovjetiti. Brend se ne gradi – brend se živi. Savjeti

20.12.2024. (22:00)

Astrolozi kažu: pripremite se, ali i brendovi imaju plan

Doba Vodenjaka za potrošače: Ljudi žele kupiti sve povezano s idejom življenja boljeg, kvalitetnijeg, smislenijeg i slobodnijeg života

Trendwatching tim identificirao je četiri glavna trenda za novu eru: looplife potiče održivo i cirkularno življenje uz AI, primjerice kroz recikliranje i smanjenje otpada. Sensescaping stimulira osjetila za bolje mentalno i fizičko zdravlje, dok worthwise redefinira vrijednost kroz nagrađivanje angažmana potrošača. Humanifesto slavi nesavršenost, autentičnost i ljudskost u svijetu tehnologije. Brendovi premošćuju jaz između inovacija i smislenijeg života, inspirirajući se potrebama potrošača za boljom budućnošću. Lider

24.11.2024. (15:00)

Ako nas žele nagnati da manje trošimo, onda ok

Bihevioralne znanstvenice objašnjavaju kako se malim promjenama utječe na ponašanje ljudi

Zamislite da u kantini vidite voće postavljeno na razini očiju, dok su čokoladni kolači smješteni malo niže ili više, na manje vidljivo mjesto. Ili da na računu za struju stoji informacija da susjedi troše manje energije od vas. Možda to ne primijetite svjesno, ali upravo takvi suptilni poticaji – u bihevioralnoj znanosti poznati kao nudgevi – oblikuju naše svakodnevno ponašanje. Bihevioralna ekonomija posebno je zanimljiva jer, kako kažu bihevioristice za Forbes, nudi dokaze za brojne anomalije teorije racionalnog izbora te empirijska objašnjenja za svakodnevna ‘iracionalna’ ponašanja – zašto posežemo za grickalicama dok smo na dijeti, zanemarujemo redovite liječničke preglede, propuštamo uzimati propisane lijekove za tlak, ili ne odvajamo novac za crne dane. Važno je istaknuti kako se nudging i bihevioralni uvidi trebaju koristiti s ciljem promjene ponašanja koja su pozitivna za obje strane, inače dolazimo na sklizak teren manipulacije ovih znanja u svrhu povećane prodaje ili ponašanja koja su na korist samo organizacijama.

17.05.2024. (18:00)

Živiš od reklama

Sad im se više nitko ne smije: ‘Influensanjem’ se može zaraditi i nekoliko prosječnih plaća, no posao nije lak

Rijetko tko si može priuštiti luksuz potpuno fleksibilnog radnog vremena, lokacije rada, godišnjih odmora po želji i zarade koja ovisi isključivo o vlastitom angažmanu. Sve u svemu, nije svima lako doći do toga. Svi influenceri iskreno su govorili o tome kako su počeci bili neprofitabilni te su morali biti uporni i vjerovati u svoj rad, bez obzira na podsmijehe i okolinu. Neki su počeli zarađivati sitan novac već nakon pola godine, a drugima je trebalo čak i do četiri godine. Čini se da se trud isplatio. Iako svi influenceri vješto skrivaju svoju zaradu i nitko zapravo ne zna koliko se zarađuje od “influensanja”, zarada ovisi o sadržaju kojim se pojedinac bavi, kažu pojedinci na događaju u organizaciji osječke studentske udruge META. Index

15.05.2024. (09:00)

Kreativni majstori algoritama

Kreiranje sadržaja: Top pet zlatnih trendova kreatorske ekonomije

Brendovi će sve više shvaćati kolika snaga leži u dugoročnim partnerstvima i prepustiti sadržaj vještim kreatorima. Istodobno će graditi interne timove kreatora i nagrađivati vanjske partnere i ambasadore (Lider):

  • Na prvo mjesto stavljeni su user-generated content (UGC) kreatori, koji se definiraju kao osobe koje samostalno kreiraju sadržaj, često za komercijalnu upotrebu ili u promidžbene svrhe
  • Trend kreatorski vođenih marketinškim kampanja (engl. creator-led campaigns) – realiziraju direktno ili s pomoću specijaliziranih agencija koje se bave povećanjem vidljivosti i interakcije korisnika s brendom na npr. TikToku
  • Odabrane influencere stavljaju na takozvanu bijelu listu te im tako daju financijsku potporu za objavljivanje postova. Taj whitlisteing ili creator licencing nova je vrsta suradnje brendova i influencera te donosi prednosti i jednoj i drugoj strani u odnosu
  • Predviđa se da će rasti i affiliate ili partnerski marketing, koji se definira kao suradnički oblik poslovanja u kojem treća strana (u ovom slučaju influenceri, odnosno kreatori) reklamiraju određene proizvode i usluge najčešće za proviziju
  • Kao posljednji, peti trend koji će oblikovati tržište Forbes izdvaja in-house kreiranje sadržaja. Mnogi brendovi zapošljavaju vlastite kreatore u nadi da će tako preteći konkurenciju
06.05.2024. (20:00)

Milena generacijo moja

Generacija X, milenijalci ili generacija Z: Kako se prodaja razlikuje ovisno o generaciji i koje su formule uspjeha

Od “tihe generacije” do “generacije Alpha”, svaka grupa ima različite vrijednosti, komunikacijske stilove i ponašanja pri kupnji koje tvrtke (a i samozaposleni profesionalci) moraju uzeti u obzir kada nude svoje proizvode ili usluge (Poslovni):

  • Tiha generacija (1925.-1945.): Kada komunicirate s ovom generacijom, izbjegavajte korištenje previše neformalnog, opuštenog jezika ili slenga koji bi mogao djelovati kao nepoštovanje. No, nemojte misliti da nisu sposobni usvojiti novu tehnologiju i moderne ideje
  • Boomeri (1946.-1964.): angažirajte ih personaliziranim i autentičnim interakcijama koje pokazuju poštovanje njihove individualnosti. Pružite detaljne informacije i demonstracije kako biste dobili njihovo povjerenje
  • Generacija X (1965-1979): Oni cijene autentičnost i transparentnost, stoga izbjegavajte korištenje prodajnih taktika koje koriste stvaranje pritiska ili agresivno slanje poruka
  • Milenijalci (1980.-1994.): Izbjegavajte korištenje zastarjelih prodajnih taktika ili lažnih marketinških strategija jer ih to može odbiti od vašeg brenda. Umjesto toga, usredotočite se na izgradnju istinskih veza i pružanje vrijednosti kroz transparentne pristupe
  • Generacija Z (1995.-2012.): Generacija Z vrlo je vizualna i dobro reagira na privlačan, multimedijski sadržaj. Izbjegavajte biti previše “prodajni” ili promotivni u svojim porukama. Oni su društveno svjesni potrošači
  • Generacija Alpha (2013.-2025.): Usredotočite se na vizualni i interaktivni sadržaj kako biste privukli njihovu pozornost u sve digitalnijem svijetu i stvorili privlačna i obrazovna iskustva koja su u skladu s njihovom znatiželjom i željom za istraživanjem.