Nobel za fiziku 2025. dodijeljen za proboj u kvantnim sustavima i put prema kvantnim računalima - Monitor.hr
08.10. (12:00)

Kvantni trojac koji je prevario prirodu

Nobel za fiziku 2025. dodijeljen za proboj u kvantnim sustavima i put prema kvantnim računalima

Američki znanstvenici John Clarke, Michel Devoret i John Martinis dobitnici su Nobelove nagrade za fiziku 2025. za “otkriće makroskopskog kvantno-mehaničkog tuneliranja i kvantizacije energije u električnom krugu“, priopćila je Kraljevska švedska akademija znanosti. Revolucionarni je to doprinos razvoju kvantnih sustava koji otvaraju put stabilnijim kvantnim računalima i preciznijim senzorima. Njihov rad označava ključni korak prema praktičnoj primjeni kvantne fizike. Nagrada, vrijedna 11 milijuna švedskih kruna, ove se godine dijeli između trojice laureata. Uskoro slijede objave dobitnika u kemiji, književnosti, miru i ekonomiji. HRT


Slične vijesti

12.11. (23:00)

Kad kvantna mehanika završi na detektoru – i Einstein bi se zacrvenio

Alain Aspect i eksperimentalno potvrđivanje Bellove nejednakosti

John S. Bell i Alain Aspect ključni su za eksperimentalno testiranje temelja kvantne mehanike. Bell je 1964. formulirao teorem koji kvantificira EPR paradoks, pokazujući da lokalne teorije ne mogu objasniti kvantne korelacije. Aspect je početkom 1980-ih izveo eksperiment sa spregnutim fotonima, uvodeći brzo mijenjanje polarizatora u letu fotona, što je potvrdilo nelokalnost kvantne mehanike. Njegovi eksperimenti omogućili su razvoj kvantnih komunikacija i računala, a 2022. Aspect je podijelio Nobelovu nagradu za ovu revoluciju u kvantnoj znanosti. tportal

21.10. (00:00)

Kad se kvantni svemir preseli na pločicu

Nobel za fiziku 2025: umjetni atomi i most između mikro i makro svijeta

Troje fizičara – John Clarke, Michel H. Devoret i John M. Martinis – nagrađeni su Nobelom za otkrića koja su kvantne fenomene, poput tuneliranja i kvantizacije energije, demonstrirala u makroskopskim supravodljivim krugovima. Njihovi „umjetni atomi“ dokazali su da kvantna pravila vrijede i za velike sustave te otvorili put razvoju kvantnih računala. Ključno postignuće: potvrda da je priroda dosljedna, bez granice između mikrosvijeta čestica i makrosvijeta uređaja koji ih razumiju. Ideje donose detalje.

11.12.2024. (12:00)

Kad AI pokuca na Nobelova vrata

Nobelova nagrada za fiziku otišla pionirima neuronskih mreža

John Hopfield i Geoffrey Hinton, fizičar i “kum AI-ja”, podijelili su ovogodišnju Nobelovu nagradu za fiziku zahvaljujući primjeni fizikalnih modela u razvoju neuronskih mreža. Hopfieldova mreža prepoznaje obrasce poput mozga, dok Hintonovi Boltzmannovi strojevi “kuhaju” rješenja u procesu simuliranog kaljenja. Njihova interdisciplinarna otkrića spojila su fiziku i AI, omogućivši napredak u znanosti i tehnologiji. Iako neki prigovaraju kako nagrada prelazi granice fizike, njihove inovacije nedvojbeno oblikuju budućnost. Zaključak? Fizika nije samo čestice – ponekad je i statistika na steroidima. tportal