Nova Ves 84a: Hrđavi monovolumen kao simbol nade za Zagreb - Monitor.hr
Jučer (17:00)

Zaboravite na rđavu kantu, stiže umjetnost!

Nova Ves 84a: Hrđavi monovolumen kao simbol nade za Zagreb

 

Arhitektica Zrinka Paladino na svom blogu piše o “Hrđavom monovolumenu”, novoj stambenoj zgradi u Novoj Vesi 84a, koja predstavlja pozitivnu promjenu u Zagrebu. Pohvaljuje investitora i arhitektonski biro NFO zbog senzibilnosti i očuvanja prostorne memorije, umjesto uobičajenih megalomanskih projekata. Zgrada, iako još nedovršena, svojim volumenom i suvremenim dizajnom (corten i vlaknocementne ploče) skladno se uklapa pored povijesnog Ljetnikovca Alagović. Paladino ističe da Zagreb treba više promišljenih, suvremenih intervencija koje poštuju kontekst, a ne bezličnih zgradurina. Haus


Slične vijesti

11.06. (23:00)

Tlocrtno savršeno, prostorno priznato

Udruženje hrvatskih arhitekata: Proglašeni najbolji arhitektonski projekti u prošloj godini, izložba na Savskom nasipu

Sinoć je na Savskom nasipu otvorena Godišnja izložba ostvarenja hrvatskih arhitektica i arhitekata (GIO) u 2024. godini, a nagrađeni su najbolji projekti. Među njima su Proizvodno-poslovna zgrada Dubrovčan, Double Villa Bukovac u Zagrebu, Kuća 3R u Lovranu, Edicija dobrolet u kategoriji publicistike na području arhitekture. Nagradu Vikor Kovačić za životno djelo primio je Krešimir Ivaniš (više o njemu ovdje). Izložba će biti otvorena do 22. lipnja. Haus

24.05. (23:00)

Novi život na nekadašnjem mjestu smrti

Stvaranje arhitektonskog ureda usred poluurušene zagrebačke Klaonice

Arhitekti Filip i Krešimir Romić iz platforme SKUP-A obnovili su zapuštenu halu nekadašnje zagrebačke Klaonice, pretvorivši je u inovativni radni prostor. Projekt, nominiran za UHA-inu nagradu “Bernardo Bernardi”, uključuje grijani ured u drvenoj kabini, radionicu i vanjski vrt. Arhitekti su sami izveli projekt, brišući granice između projektanta, izvođača i korisnika. Prostor omogućuje temperaturno zoniranje i fleksibilnu upotrebu, a predstavlja i novi model arhitektonske prakse – arhitekt kao graditelj. Ured sada služi kao laboratorij ideja i susreta unutar industrijske baštine Zagreba. HAUS

30.03. (14:00)

Ruralno, a opet urbano

Franc Samobor: Luksuzni život u manjem gradu, u blizini prirode i bez prometnih gužvi

Nakon uspjeha Franca Zagreb, jednog od najambicioznijih graditeljskih projekata u Hrvatskoj, Mado grupa upravo je najavila novi Franc; i to Franc Samobor. Riječ je o luksuznom boutique stambenom kompleksu smještenom uz samu šetnicu rječice Gradne u Samoboru, a zbog kojeg Mado grupa prvi put u svojoj bogatoj povijesti gradi izvan Zagreba. Radi se o svega 17 stanova, od koji će svaki imati prostrane privatne vanjske prostore, te spektakularne poglede na rječicu, okolnu prirodu i Stari grad. Ovaj kompleks imat će stoga oko 2000 kvadrata površine, a stanovi će se kretati u rasponu od 66 m2 do 169 m2. Bit će raspoređeni kroz tri nadzemne i jednu podzemnu etažu (garaža), a ono što je investitorima i arhitektima bilo iznimno bitno, jest naglasak na humanoj arhitekturi. Kompleks neće biti natrpan stanovima; svaka od stambenih jedinica imat će prostrani vanjski prostor – bilo da se radi o vrtu, lođi ili terasi; a veliku ulogu u samoj arhitekturi imat će okoliš; u ovom slučaju rječica i sam Samobor. Haus

27.03. (15:00)

Za smjernice modernog života pitajte svog arhitekta ili dizajnera interijera

Knjižnice 21. stoljeća polako se transformiraju u višenamjenske, prilagodljive prostore

Knjižnice su nekad bile tek mjesta za posudbu knjiga, danas su mnogo više od toga. Bez obzira radi li se o javnim ili privatnim, sveučilišnim, školskim ili specijaliziranim knjižnicama, njihova uloga u današnjem društvu značajno se proširila. A to je posebno bitno kad su u pitanju djeca. Knjižnice 21. stoljeća polako se transformiraju u višenamjenske, prilagodljive prostore koji odgovaraju potrebama suvremenog društva. Arhitekti sve više dobivaju priliku potaknuti interes novih generacija za čitanje kroz dizajn prostora koji povezuju učenje s igrom i zabavom, kroz stvaranje interaktivnih zona s najnovijim tehnologijama, osiguravanje udobnih i pozivajućih prostora za čitanje i druženje te inkorporaciju elemenata koji potiču kreativnost i istraživanje. Haus donosi neke od primjera.

11.02. (21:00)

Betonirajmo budućnost bez natječaja

Arhitekti zabrinuti zbog ograničanja provedbi javnih natječaja

Hrvatska arhitektonska struka objavila je otvoreno pismo u kojem upozoravaju na sustavno ograničavanje provedbe javnih arhitektonskih natječaja te detaljiziraju zbog čega su isti ključni za kvalitetu prostora. Praksa provođenja natječaja kroz povijest je fundamentalno utjecala na artikuliranje našeg prostornog identiteta. Zabrinutost je izazvalo tumačenje Zakona o prostornom uređenju, odnosno Uputa Ministarstva prostornog uređenja od 11. rujna 2023. godine kojim se provedba javnih arhitektonskih natječaja značajno ograničava. Osporavanje arhitektonskih natječaja ugrožava kvalitetu urbanog prostora, iako su jedinice lokalne samouprave Ustavom ovlaštene za prostorno planiranje. Struka apelira na državu da uskladi sustav s europskim standardima i osigura kvalitetu gradnje kroz transparentne procedure. Haus

05.01. (12:00)

Kuhinja koja je skratila korake, ali otvorila nove horizonte

Nastanak moderne kuhinje: za sve je zaslužna austrijska arhitektica

Margarete Schütte-Lihotzky, prva žena arhitektica u Austriji, 1927. godine stvara “Frankfurtsku kuhinju” kao odgovor na stambenu krizu u Europi nastalu nakon Prvog svjetskog rata. Cilj je bio funkcionalnost i ekonomičnost, s kuhinjom koja olakšava svakodnevni život domaćica. Dotad se kuhalo usred stana koji se sastojao od jedne ili dvije sobe, najčešće na peći od lijevanog željeza, bez drugih danas standardnih kuhinjskih elemenata. Dizajn se temeljio na minimalnim dimenzijama i maksimalnoj učinkovitosti. Iako je kuhinja bila kritizirana zbog vezivanja žena za kućne poslove, postala je standard u modernom dizajnu interijera, predstavljajući temelj za današnje ugradbene kuhinje. DW

24.10.2024. (09:00)

Gradnja bez plana, furaju mene i moga jarana

Arhitekt: Rođački kapitalizam kod nas je i dalje predominantan, zbog toga dolazi do nereda

To vidimo kroz ilegalnu gradnju, nedostatak koncentracije na javni prostor u novoj gradnji te u dominaciji tržišne logike. Ako imate legalizaciju kao zakon i 850 tisuća prijava za legalizaciju, onda možete zaključiti da taj sistem, a govorimo i o socijalističkom sistemu, jednostavno ne funkcionira; da vi imate urbanizam koji regulira, koji radi red u prostoru, a konačno imate nered, ocjenjuje Mimica za HRT. Druga je metoda rušenje ilegalnih gradnji, i to onih zgrada koje nisu za življenje, što je možda i dobar pristup. O našim konzervatorima kaže da su izuzetno obrazovani, ali da podsjećaju malo na afganistanske talibane jer se s njima ne može ući u kritičnu diskusiju o tome kako moderna arhitektura i kako se zaštićeni prostori grada trebaju dalje razvijati. HRT

28.05.2024. (20:00)

Mjesto za život sa stilom

Nagrađena “Uska kuća” u Zagrebu: iznutra široka svega 265 cm, a prostorna je organizacija bazirana na poluetažama

Zanimljiv i domišljat projekt iza kojeg stoje arhitekti Boris Ileković i Dina Vulin Ileković. O uspješnosti realizacije govori i činjenica kako su za projekt Uska kuća nominirani za Nagradu “Drago Galić”, koja se dodjeljuje najuspješnijem ostvarenju na području stambene arhitekture. Uska kuća izgrađena je na skučenoj parceli u zagrebačkom Cvjetnom naselju i naslonjena na postojeću stambenu zgradu. Journal… O projektu pisali i na Vizkulturi

09.02.2023. (18:00)

Na mjestu smrti niknut će novi životi

Rješenje hrvatskog arhitekta prošlo je na natječaju za Spomenik žrtvama genocida u Srebrenici

Riječ je o natječaju koji je raspisala Inicijativa mladih za ljudska prava iz Beograda, a izazov je bio u tome kako u zemlji koja ne želi takav spomenik i koja takav spomenik čak djelomično zakonski zabranjuje, taj spomenik ipak napraviti. To nije spomenik u onom tradicionalnom smislu, već se zapravo radi o sadnji šume. Ideja je da tisuće ljudi dobrovoljnim prilozima kupi to zemljište te kupi i posadi 8000 sadnica koliko je bilo žrtava. Kod šume je zanimljivo što se širi, živa je stvar, a svojim rastom transformira okoliš i to je ta ideja. Šuma kao simbol života iznad granica nacije, države, religije djeluje transformativno i pomirbeno na društvo jer se stvara imaginarna zajednica ljudi vlasnika tog zemljišta i sadnica koji imaju zajednički humanistički cilj. Ta zajednica može biti početak procesa pomirenja na ovim prostorina sa Srebrenicom kao centralnom simboličkom točkom. Rekao je Antonio Grgić za lokalni portal.

30.10.2021. (22:30)

Spomenik pandemiji

Hrvatski arhitekti osvojili drugo mjesto na prestižnom natječaju u Japanu

Krešimir Rogina, arhitekt i voditelj Međunarodne škole arhitekture Hrvatske glazbene mladeži, koja se održava svako ljeto u Grožnjanu, zajedno je sa svojom kolegicom Bernardom Ivančan u Tokiju osvojio odličje srebrnog sjaja. Hrvatski dvojac Ivančan i Rogina sa svojim je projektom “Storiescapes” nastupio na prestižnom natječaju Interpathetic Spaces (Prostori suosjećanja), svojevrsnoj Arhitektonskoj olimpijadi, i među 268 radova osvojio drugu nagradu plasirajući Hrvatsku među najveće svjetske lidere u ovom području. Tema natječaja bila je postpandemijska arhitektura, a projekt “Storiescapes” , odnosno “Krajolici priča”, pričobrazi, govore o prikupljanju, pohrani, prepričavanju i smišljanju novih priča središnje Hrvatske usmenom predajom. Slijedi postavljanje projekta, već je predstavljen u zagrebačkom MSU, a službeno će biti postavljen na Malešnici. Glas Slavonije