Novi Karakašov roman: Vrijeme radnje je ono neko davno, sporo, uspavano, bez pametnih telefona, i sumanutog protoka beskorisnih informacija, jednostavno, daleko...

Skratio je priču

Novi Karakašov roman: Vrijeme radnje je ono neko davno, sporo, uspavano, bez pametnih telefona, i sumanutog protoka beskorisnih informacija, jednostavno, daleko…

Kako je autor rekao na zagrebačkom predstavljanju Sunčanika u auli Gavelle, ovaj je roman pisao pet godina, i imao je hrpetine stranica, a onda ga je skratio na svega 119. Na taj smo način dobili minuciozni, poetični koncentrat, u kojem su svaka točka, zarez, slovo, riječ smisleni, i s razlogom. I toga smo itekako svjesni dok listamo ove stranice, kažu na Journalu: Ovaj kratki, intimni roman sukus je ljepote, i moram zaključiti kako je Karakaš nadmašio sam sebe.

Damir Karakaš roman

Nije to bez vraga

Karakaš: Što društvo više upada u laž to ljudi više mrze one koji govore istinu

Kaže meni moj otac, dok cijepa drva, javi se kad dobiješ Nobela. Oni su tamo na selu čuli samo za dvije svjetske face koje jako cijene, Nobela i Einsteina, čak ni Tesla nije tu previše bitan; pa sjećamo se kako su mu u ratu i spomenik srušili. A nikad nisam bio dio nekakvih klika, ne družim se ni nešto puno s piscima, iako volim doći podržati ljude na promocijama, a ponekad kad me pitaju, i dati pokoji savjet, preporučiti neku knjigu, jer znam koliko i meni znači iskrena kritika, dobra rasprava, kvalitetna argumentacija. Ljudi slabo vole kad ih se kritizira, a najviše ih boli kad se u nečemu prepoznaju, pa onda i postide sami sebe, pa je automatska reakcija negiranje i napad. Bilo bi dobro da svi imamo nešto više samokritičnosti i želje za dijalogom, ali danas to više ne možete očekivati ni od obrazovanih, nazovimo pametnih ljudi, a gdje ćete od neukih masa. Zato živimo ovu stvarnost koju živimo… Damir Karakaš za tportal povodom novog romana Sunčanik.

Damir Karakaš intervju

Igra skrivača s poviješću: svi znaju pravila, nitko neće priznati

Damir Karakaš: To s čim se mi bavimo u 2025. godini dokazuje da je kod nas prošlost nepoznata, a budućnost poznata

Mnogi možda ne znaju da je Damir Karakaš radio kao novinar, a u Dnevnoj sobi je pričao o tome kako je kalio zanat po splitskim sudovima i promjenama koje je novinarstvo doživjelo od tog vremena. Bio je i ratni reporter. Iako je u ratu od jednog vojnika “naslijedio” HOS-ovu uniformu sa “ZDS” oznakama, Karakaš kaže da o značenju nije tada razmišljao, jer se borio za goli život, što se tiče današnje indoktrinacije ima jasan stav: “Obrazovni sustav je zakazao, ali isto tako ne možemo zamjerati mladim ljudima koji ne razumiju o čemu se tu radi. Mi se najprije službeno moramo odrediti prema tome. Ako država to dozvoljava onda je to dozvoljeno, ako ne dozvoljava onda nije dozvoljeno. Mi se sad tu igramo igre skrivača. HOS je bio stranačka vojska i to je bilo vrlo nezgodno za Hrvatsku tada i nije Frano Tuđman bez veze odlučio da se to uvuče u hrvatsku vojsku jer to nije stvaralo nikakvu dobru reklamu, a nije HOS-ovaca ni bilo puno.”… Ravno do dna

Damir Karakaš intervju

Cvjetovi zla

Boris Rašeta o filmu ‘Proslava’: Šumska povijest

Kako običan čovjek završi u ustašama? Najveći kroničar Like, Damir Karakaš, u romanu “Proslava” opisao je sudbinu dječaka Mije. Negdje između dva rata Mijo prema očevoj naredbi mora odvesti svog psa u šumu, svezati ga za drvo i ostaviti vukovima, ili crkavanju od gladi. Zašto? Pas je ujeo žandara u selu, pa su žandari zabranili držanje pasa u domaćinstvima. Ostaviti svog ljubimca da ga rastrgaju vukovi traumatičan je događaj za svako dijete. On rađa mržnju – prema režimu, žandarima, naciji koju žandari reprezentiraju, kralju, sucima, ćatama. Lika je surova i bez toga. Autori “Proslave” pokazuju tijek događaja. Njihov se stav vidi tek na kraju kada iz offa čujemo Pavelićevu parafrazu Hitlera: “Narod koji nije kadar podnijeti žrtvu, nije kadar niti živjeti”. Odmah nakon toga vidimo izmučenog Miju, kako 1945. leži u šumi… Autori ga nisu prikazali kao zlog ustašu, nego kao “malog” čovjeka u vrtlogu zle povijesti. Boris Rašeta za Novosti.

“Nitko se ne želi kritički osvrnuti na sebe, a ako negiramo zločine koji su učinjeni na našoj strani u prošlosti, otvaramo putove novim zločinima u budućnosti. I stalno se vrtimo u nekom krugu”, kazao je Karakaš Telegramu i tome nemamo što dodati…

Boris Rašeta Damir Karakaš recenzija filma

Akademici

Dodijeljena javna priznanja Grada Zagreba, među dobitnicima brojni poznati

Nagradu Grada Zagreba dobili su književnik Damir Karakaš, akademski redatelj Krešimir Dolenčić, redatelj Nebojša Slijepčević, glumica, filmska i kazališna redateljica Lana Barić, Psihomodo pop, Darko Rundek. Nagradu Grada Zagreba dobili su i prof. dr. sc. Nikica Gilić, Zvonimir Gračan, kipar, te Monika Herceg, spisateljica i urednica. Također, Umjetnička organizacija Zagrebački solisti, te Mimi Vurdelja, voditeljica programa zdravstvene skrbi i prehrane vrhunskih sportaša Hrvatskog olimpijskog odbora… HRT

Damir Karakaš Darko Rundek Davor Gobac javna priznanja Krešimir Dolenčić Lana Barić Monika Herceg Nebojša Slijepčević Nikica Gilić Psihomodo Pop Zagreb

'Naturalizam bez lirskog'

Radić o filmu ‘Proslava’: Film solidne kvalitete i povremenih dojmljivih uzleta

Roman “Proslava” Damira Karakaša kao stvoren je za filmsku adaptaciju – narativno je “funkcionalno” parceliziran i, mnogo važnije, izrazito je slikovit. Dok sam ga čitao imao sam dojam da istovremeno gledam film u modu lirskog naturalizma i, s obzirom na to da mi je to jedna od omiljenih poetika, zamišljao kako sâm polučujem taj film. Stilski, Anković se odlučio na koncepciju “čistog naturalizma”, de facto ignorirajući poetičnost koja tako sugestivno boji Karakašev roman. U primjeni naturalističkog stila režiser je kompetentan, što rezultira cjelinom koja nesumnjivo ima potrebnu atmosferu, iako ona generalno nije na najvišoj razini. Takvu atmosferu Anković vrlo rijetko, svega nekoliko puta u filmu, “diže” ekstraordinarnim stilizacijama. Damir Radić za Novosti.

Bruno Anković Damir Karakaš Damir Radić recenzija filma

Performansom do kulture

Promocija platforme book&zvook ‘flash mobom’: Damir Karakaš svirao harmoniku u tramvaju, glumci čitali knjige

Dvadesetak čudaka ukrcalo se u 18 i 18 sati na praznu četrnaesticu i krenulo u avanturu. Cilj je bio promovirati platformu book&zvook, a Ljubica Letinić, Lana Deban i suradnici zaključili su da bi to najbolje bilo putem flash moba. Dan nije izabran slučajno, upravo je dan prije otvoren Interliber, najveći sajam knjiga u državi. Damir Karakaš svira harmoniku u tramvaju. Putnici gledaju u čudu, neki uživaju, neki su ravnodušni, a neki pokušavaju pobjeći. Međutim, do sljedeće je stanice još nekoliko minuta. Htjeli smo pokazati da postoje knjige u audio formatu i da ih je moguće slušati u javnom prijevozu ali i u svakom drugom prijevozu, čak i dok čovjek upravlja prekooceanskim tankerom. tportal

audio knjige Book&Zvook Damir Karakaš flash mob

Gledajmo domaće

Njegić o filmu ‘Proslava’: Najimpresivniji hrvatski film godine

Kroz vrijeme i četiri godišnja doba priča prati protagonista Miju koji se našao na krivoj strani povijesti od 1926. do 1945. godine. Uvodna sekvencija je upečatljiva i prikazuje Miju kao dječaka u bijegu od bijesnih pasa ili vukova. S brojnim unutarnjim monolozima glavnog lika i opisima krasne, ali i surove ličke prirode u čije srce Damir Karakaš ponire, “Proslava” se može oslikati kao svojevrsni literarni ekvivalent filma redateljskog lirika Terrencea Malicka, samo naturalističniji.

Ekranizacija “Proslave”, tako, dolazi prirodno, čak i prirodnije od “Kina Lika”, a kao redatelj je, prema scenariju Jelene Paljan, dojmljivo potpisuje 48-godišnji debitant Bruno Anković. Kao i u romanu, fragmentirana, nelinearna struktura igra bitnu ulogu i u prilično jedinstvenom filmu koji jedva da ima pandana u modernoj hrvatskoj kinematografiji da bi se mogao usporediti s nekim. Marko Njegić za Slobodnu.

Bruno Anković Damir Karakaš Marko Njegić recenzija filma

Jedan sunčan dan, zastava, proljeće i puna trpeza

Zrinka Pavlić: ‘Proslava’ je mračan, turoban i potresan film. O njemu nećete moći prestati razmišljati

Snimljen prema romanu Damira Karakaša govori o Miji, bivšem vojniku ustaške vojske, koji se pred zimu 1945. godine skriva po šumama i gorama nadomak rodnog zaselka u Lici, nastojeći izbjeći sudbinu kakvu su bivši ustaški vojnici u to doba redovito doživljavali kada bi ih pobjednici uhvatili. Redatelj Bruno Anković i njegova ekipa vrlo su sugestivno dočarali što sve nastaje iz bijede i kako je lako zarovati po ranama siromašnih i potlačenih, gladnih, nesretnih i uplašenih. Zrinka Pavlić za tportal.

Bruno Anković Damir Karakaš domaći film hrvatski film recenzija filma Zrinka Pavlić

Svako slovo dobro promišljeno

Damir Karakaš: Formirali su me Lika i Kafka. Pišem da bih bio ja

Lika je u određenoj mjeri i tema romana ‘Potop’, s kojim je treći put ušao u finale tportalove nagrade, a opisuje ga kao ‘knjigu o mladosti’ te ističe važnost jezika u tom romanu: ‘Dinamika i kompozicija stalno su u igri jezika. Formirala me Lika, ali i brojni pisci, poput Kafke, koji piše kao da je priključen na svoje snove. To je književnost koju ja volim’, kaže. Lika je kao važan topos, okvir formativnog rada i identiteta. Bježeći od nje kao da bježim od sebe. Tolstoj je jednom rekao: ako dobro znaš opisati svoje selo, to je kao da opisuješ cijeli svijet. Finalist tportal-ove književne nagrade u kratkom razgovoru.

Damir Karakaš Tportalova književna nagrada

Roman koji se pamti

‘Okretište’ – netipični triler u kojemu je žanr podređen piščevom interesu za jezik, atmosferu i psihologizaciju lika

Mogao je Damir Karakaš – da je takav čovjek i pisac – isporučiti senzacionalistički roman o napadu koji ga je skoro došao glave. No taj brutalni napad, koji je bio centralni motiv za njegov novi roman, u ‘Okretištu’ nije niti opisao – prizor je ostao izvan okvira teksta. Ali, zato je opisao sve oko njega, i to tako da se samo naizgled čini da piše ni o čemu (velika tema romana je zapravo osveta, odnosno pomirenje sa situacijom i gubitak želje za istom). Tu nema konkretne potrage za napadačem, a fabularna napetost gradi se isključivo opisima i atmosferom u romanu. ‘Okretište’ je štivo koje se bavi i zaboravom te slijedi onu čuvenu i jeftinu poruku s početka ovog teksta: ‘vrijeme liječi sve’. T-portal…

Damir Karakaš Okretište

P	U	S	Č	P	S	N
			1	2	3	4
5	6	7	8	9	10	11
12	13	14	15	16	17	18
19	20	21	22	23	24	25
26	27	28	29	30	31

Skratio je priču