Od 2012. neto financijska imovina građana porasla za 69 milijardi kuna
Hrvati su štedljivi i njihova financijska imovina brzo raste, premda se kamatne stope nalaze na povijesno najnižim razinama. U isto vrijeme, Hrvati nisu više gladni kredita. Njihov se iznos smanjuje. Zbog toga neto financijska imovina hrvatskih građana raste brže od ukupne financijske imovine – zaključci su analize koju je povodom nadolazećeg Svjetskog dana štednje izradila Hrvatska udruga banaka.
Iako rastu i drugi oblici ulaganja, dominiraju depoziti hrvatskih građana kod kreditnih institucija. Svaka treća oročena kuna vezana je na razdoblja dulja od dvije godine. Udjel kratkoročne štednje smanjen je sa 61% na 41%, te se može očekivati da će se ovaj proces nastaviti u bliskoj budućnosti. Nastavljena je velika preferencija devizne štednje, ali se taj udio u ukupnoj štednji ove godine smanjio na 73%, približno kao i prije krize 2008.
S 315 na 409 milijardi kuna u tri i pol godine
Ukupna financijska imovina građana povećana je s 351 na 409 milijardi kuna odnosno za oko 58 milijardi kuna ili gotovo 20% od kraja 2012. do polovice 2016. Ukupna financijska imovina po stanovniku u Hrvatskoj iznosi oko 13,000 EUR. Financijske obaveze smanjene su za oko 12 milijardi kuna u istom razdoblju, tako da je neto financijska imovina narasla s 212 milijardi potkraj 2012. na 281 milijardu kuna polovicom ove godine. Radi se o povećanju za oko 69 milijardi kuna ili 33% u tri i pol godine.
Raspored financijskog bogatstva ostao je sličan. U strukturi s preko 50% sudjeluju novac i depoziti kod kreditnih institucija. No, sve je veća važnost drugog najvažnijeg imovinskog oblika – osiguranja i mirovina, u čemu su najvažniji mirovinski računi kod fondova II stupa.
Više u osiguranja i mirovinsku imovinu
U promjenama strukture financijske imovine ipak se vidi jedna novost; u protekle tri i po godine brže je rasla vrijednost imovine uložene u osiguranja i mirovinsku imovinu od novčanih sredstava i depozita. Ova je promjena jednim dijelom uzrokovana rastom vrijednosti na mirovinskim računima koja je uglavnom uložena u državne obveznice. Rastu i izravna ulaganja građana u vlasnički kapital i dionice investicijskih fondova.
Prema podacima UniCredita, hrvatski građani zabilježili su najveće povećanje neto financijske imovine u odnosu na 2009. u usporedbi s građanima sličnih zemljama na istoku Europe.
Više oročene štednje na dulje razdoblje
Najpozitivnija promjena u strukturi štednje koja se događa zadnjih godina odnosi se na povećanje udjela depozita koji su oročeni na dulja razdoblja. Štednja kod banaka tradicionalno je držana na kraća razdoblja. Još 2010. tek svaka peta oročena kuna vezana je na period dulji od dvije godine. Pad kamatnih stopa i njihova niska razina, osobito za kraća razdoblja oročavanja, potaknula je promjenu u smjeru dugoročne štednje. Prema zadnjim podacima, svaka treća oročena kuna vezana je na razdoblja dulja od dvije godine. Udjel kratkoročne štednje smanjen je sa 61% na 41%, te se može očekivati da će se ovaj proces nastaviti u bliskoj budućnosti.
