Od sljedeće godine biti ćemo više na Internetu nego uz TV - Monitor.hr
10.06.2018. (15:33)

A koliko smo na suncu, moru, u šumi, s obitelji, prijateljima?

Od sljedeće godine biti ćemo više na Internetu nego uz TV

Prema najnovijoj projekciji istraživačke agencije Zenith od 2019. godine prosječni će stanovnik razvijenog svijeta više vremena provoditi na internetu nego uz televizor ako se dosadašnji trendovi linearno nastave. Trenutačno se uz TV dnevno provede 173 minute, a na Internetu 160 minuta. Ljudi su izloženi raznim medijima oko 479 minuta na dan, a ti mediji uključuju osim TV-a i Interneta, gledanje filmova u kinu, slušanje radija, te čitanje novina i časopisa u fizičkom obliku. Na mobitele otpada četvrtina tog vremena. Opširnije


Slične vijesti

19.05. (22:00)

I Basara se čita zbog Basare

Basara: Provera

Osim moje neznatnosti – čije je poverenje odavno prokockao – moja omiljena žutara Blic izgubio je još jednog čitaoca, ovoga puta Teofila Pančića, koji je, kako se obavestih iz njegovih Nuspojava, kupovinu Blica odavno redukovao na izdanja od utorka i nedelje, utorkom zbog kulturnog dodatka, a nedeljom zbog kolumne Biljane Srbljanović. Blic zovem žutarom zato što ta reč u zapadnosrbijanskom vernakularu označava jednu formu ženskog polnog organa, kao npr. mnogo poznatija preklapača. Mit o tome da je Blic bio nešto drugo (bolje) za Vesinog vakta najobičniji je bulšit. Blic je oduvek bio neoprana žutara, s tim što je Veso, kao novinar stare škole, umeo da od hrpe čaršijskih govana (i govnara) napravi čitljivu pitu. Posle Vesine smrti stvar su u svoje ruke preuzeli funkcionalno nepismeni dordomuzi koji bi i od pite napravili govno, tj. sranje. Što udarnički i čine. Svetislav Basara za drugu žutaru.

19.05. (10:00)

Google dao, Google uzeo

Google mijenja pretraživanje – što to znači za medije

Uz brojne novitete koji su predstavljeni na konferenciji, najviše je pažnje privukla baš implementacija umjetne inteligencije u sam Google, čime se mijenja način na koji će se pokazivati pretraživanie pojmova. Ova promjena će se svakako negativno odraziti na promet prema svim ostalim web stranicama, jer će se Google potruditi da vam na svojoj početnoj stranici pruži što više informacija kako bi ‘klik‘ na neki portal postao nepotreban. Google više neće, kao i sada, pri vrhu staviti poveznice na kojima možete naći odgovor na upit, već će u prvom planu biti odgovori Googleove umjetne inteligencije. Također, bit će dostupna mogućnost nastavka razgovora s Googleovom AI kako bi se došlo do konkretnijeg, odnosno korisnijeg odgovora. To znači manji promet za sve osim za Google. Lider

08.05. (16:00)

Kome je do toga nakon svega?

Pet lažnih vijesti u vezi s masakrom u beogradskoj školi

Dečak posle masakra prebačen u bolnicu

Nakon masakra za koji je osumnjičen trinaestogodišnji učenik te beogradske škole, u srpskim i regionalnim medijima zabilježena je visoka razina neprofesionalnog izveštavanja, piše Fake News Tragač, koji donosi analizu nekih od njih, uz napomenu da se zbog osjetljivosti teme nisu bavili svim zahtjevima za provjeru činjenica koje su im čitatelji poslali.

  • Učiteljica povijesti nije umrla
  • Cijepljenima nije zabranjeno darivanje krvi
  • Dušan Bajatović nije srbijanski ministar prosvjete, već Branko Ružić (koji je podnio ostavku)
  • Srpski akademik Matija Bećković nije rekao da su Srbi ‘mali Amerikanci
  • Glumac Žarko Laušević nije napisao potresnu pjesmu o masakru. Tportal
05.05. (10:00)

Loše vrijeme za digitalne medije

Vice Media ide u stečaj

Kompanija čija je vrijednost 2017. procijenjena na 5,7 milijardi dolara, sada traži kupca i prodaje je se za 1,5 milijardi. Trenutno su u pregovorima s pet kompanija, a ako preuzimanje ne upali, bit će primorani prijaviti bankrot. Inače, Vice Media osnovana je 1994. u Montrealu. Isprva su izdavali samo magazin, a kasnije se proširili na produkciju informativnog video-sadržaja, dokumentarne serijale dugog formata, pa čak i reklamni biznis. Vijest o izglednom stečaju stigla je nakon što je BuzzFeed ugasio svoju news redakciju i najavio otpuštanje oko 180 zaposlenika (15 posto radne snage), a Paper Magazine otpustio novinarski i urednički tim. Lider

10.03. (12:00)

Zabavni i drugačiji

Za uspjeh medijskih kampanja presudan je izlazak iz zone komfora

I dok su medijske kuće staroga doba imale zadatak publici dostavljati činjenice, informacije, priče koje moraju biti ispričane, u ovome modernome, čini se, informiranje je stavljeno u službu zabave. Drugim riječima, sve je nejasnija granica između zabavljanja i informiranja, a sadržaj koji kreiraju medijske kuće mora biti brzo dostavljen, angažiran i u interakciji s publikom. A to više nije iznimka ili luksuz, nego nužda. Primjer uspjeha je korejski Webtoon, koji je čitanje stripova prilagodio pametnim telefonima. Na drugom je mjestu New York Times koji je tradicionalno izvještavanje uspješno proširio na lifestyle, ali i industriju igara. Zanimljiv je i uspjeh braće Manning, bivših zvijezda američkog nogometa koji uživo komentiraju utakmice na način sličan običnim sportskih fanova ispred malih ekrana. Na petome je mjestu Morning Brew ili, kako ga opisuje Fast Company, newsletter koji se pretvorio u punokrvnu medijsku kompaniju. Taj je brend prepoznao potencijal influencera i kreatora – zapošljava ih i nudi im svoju infrastrukturu. Lider

23.02. (15:00)

Oni pomažu male medije

Pavičić: Medijski mrak u lokalnim sredinama

Vlasnik portala iz grada P. požalio se kolegici Ivanki Tomi da je pristao na ugovor o potpori od Grada, “ali mislim da ću od njega odustati jer je krajnje nekorektno ‘složen‘. Npr., dužan sam objavljivati praktički sve što grad P. objavi, uključujući čestitke gradonačelnika ili ne-vijesti o asfaltiranju nekoliko kvadrata ceste u nekom selu. Zvuči kao karikiranje, ali zapravo nije.” Postoji čak i portal koji je ovu praksu traženja PR-om podigao na nacionalnu razinu. Portal sklapa ugovore s gradonačelnicima diljem Hrvatske – od Novog Marofa do Lošinja ili Opuzena – a potom objavljuje promotivne PR uratke o velikim radnim uspjesima i epohalnim infrastrukturnim pothvatima. Ti članci nisu obilježeni kao plaćeni oglasi, iako to jesu. Ovakvim sivim zonama posrednog oglašavanja skloni su – ne budimo licemjeri – i veliki nacionalni mediji. Ali, nacionalni mediji i mediji u velikim gradovima ne mogu prespavati krupnu aferu vlasti ili ozbiljan skandal. U malim sredinama nije tako. Jurica Pavičić za HND.

24.01. (11:00)

Novinarstvo i korporacije - loš brak

Era milijardera u industriji vijesti je na izmaku

Whose News Literacy? - FAIR

Prije desetak godina generacija novopečenih milijardera priskočila je u pomoć američkom novinarstvu:

  • 2013.  osnivač Amazona Jeff Bezos kupio Washington Post za 250 milijuna dolara
  • 2014. osnivač eBaya Pierre Omidyar donirao tvrtki First Look Media, uključujući The Intercept, 250 milijuna dolara
  • 2017. Appleova milijarderka Laurene Powell Jobs kupila 70 % The Atlantica u dogovoru koji procjenjuje tvrtku na oko 160 milijuna dolara
  • 2018. biotehnološki milijarder dr. Patrick Soon-Shiong kupio Los Angeles Times za 500 milijuna dolara
  • 2018. osnivač Salesforcea Marc Benioff kupio Time za 190 milijuna dolara.

Novi vlasnici obećali su i potporu novinarstvu i pomoć u revoluciji poslovnih modela. Milijarderi su održali pola  obećanja štiteći radna mjesta novinara i malo se miješajući u uređivačku politiku. Ali druga polovica plana – pronaći nove modele – uglavnom je ostala neispunjena jer prodajna mjesta koja gube novac i dalje preživljavaju zahvaljujući dobroj volji bogatih vlasnika. A sada se svi suočavaju s pitanjima strategije i morala koji su naličje ovisnosti medija o bogatom dobročinitelju: “Kako će kanal, koji je kupila korporacija čiji se uspjeh smatra povezanim s ugovorima koje je odobrila vlada, sada kritizirati vladu?” Nacional

14.01. (11:00)

Hrvatski mindset: Uvijek je kriv onaj drugi

Kako domaći političari i mediji tumače tko je odgovoran za poskupljenja nakon uvođenja eura

Zamaskiraju li svi poskupljenje u euro, građani se neće oporaviti godinama - Večernji.hr

Nalazi i dojmovi sukobljavaju se izrazito burno. Kao viđenja jetija, Gospe, svemiraca – ova tema se u medijima uporno održava na anegdotalnoj, neobaveznoj razini… Analitičar Vojković, ljubitelj atraktivnih paralela iz tzv. oba totalitarizma, imenuje tipskog ovdašnjeg protagonista – homo balkanikus. Slično geografsko-mentalitetno očitanje poduzima i komentator Jutarnjeg lista Viktor Vresnik: u trgovačkom dizanju cijena on prepoznaje “posljednji trzaj balkanske iskonske gramzljivosti u Hrvatskoj”. Nije ga omelo saznanje da su najveći trgovci ovdje ipak stranci. O pohlepi, kao motivu trgovaca koji su digli cijene, progovorio je i sam naš premijer Andrej Plenković, dodajući izraze – bezobrazno, profiterski, prevarantski. Isti moralistički diskurs preuzeo je kolumnist Jutarnjeg lista Gojko Drljača. U korist trgovaca, doduše, ali svejedno. Bar je zabavno: u rukama države on vidi bič, mač, malj, tim redom, dok su biznismeni “plahi kao srne”.  Novosti

06.11.2022. (21:00)

Piar, liar

Državi odgovara da nominalno financira “novinarstvo”, a u stvarnosti dobiva uljepšanu sliku o sebi

Ljubušak Božo Skoko i Krešimir Macan u timu Večernjeg lista za praćenje predsjedničkih izbora - Ljubuški Informativno, kulturno, sportski portal - Ljubuški u srcu

Božo Skoko, Ankica Mamić, Krešimir Macan, Mate Mijić i drugi PR-ovci redovno gostuju u domaćim medijima kao “politički analitičari” i “nezavisni stručnjaci”. Njihove firme zarađuju goleme iznose na poslovima s državom i lokalnom upravom, a PR-ovci onda u javnosti, s navodno “nezavisnih” pozicija, poliraju imidž političara koji su im omogućili zaradu. Tako je npr. Božo Skoko u medijskom prostoru reklamiran kao nezavisni stručnjak koji je u tom slučaju komentirao politiku u Zagrebu, dok je u stvarnosti bio suvlasnik firme koja je zaradila enormne profite zahvaljujući administraciji pod vodstvom Milana Bandića. Ta crtica možda ponajbolje opisuje incestuozni odnos između takozvanih opinion makera u prostoru domaćeg žurnalizma i novinarsko-uredničke klike koja im ustupa prostor: nezavisni stručnjaci, zaduženi za “nepristrano” komentiranje političke svakodnevice, zgrću nemale sume preko javnih institucija koje u Hrvatskoj ovise o moći političkih nalogodavaca, predmeta njihovih analiza. Javnost pritom dobrim dijelom o tome ne zna ništa. Novosti

 

27.10.2022. (18:00)

Medije pratim, vrijeme si kratim

Gavranović: Senzacionalizam i polarizacija medija

Nedavno je ispod radara prošlo istraživanje koje je pokušalo dati odgovor na pitanje zašto se gubi povjerenje u medije i zašto u najvećem broju medija prevladava senzacionalizam umjesto profesionalnosti. Sve više ljudi izbjegava političke teme, odnosno teme od javnog interesa, i to zato jer čitateljima “narušava raspoloženje”. Upravo zbog toga političari su u još gorem položaju pa moraju raditi “viralne” stvari – “vikati”, napadati i slično da bi dobili pažnju dok su konsenzus i deliberacija zaboravljeni pojmovi. Mediji biraju upravo viralne sadržaje za svoje čitatelje jer druge publika neće čitati, samim time i njima se smanjuje publika, ali i zarada. Zašto ljudi ne vjeruju medijima je kompleksno pitanje, koje ima svoje specifičnosti u različitim zemljama i vremenima. No, ono što je sigurno jest pojava interneta, zbog koje su se mediji još više ispolitizirali i polarizirali, što je polariziralo i publiku. Tako je nastao “neprijateljski medijski efekt” prema kojem ljudi s izraženim pozitivnim stavovima o nečemu doživljavaju medijske izvještaje o tome, čak i potpuno objektivne, kao negativne ili pristrane. Ante Gavranović za Epohu.