Omiljene povijesne ličnosti koje su zapravo bili grozni ljudi - Monitor.hr
17.10.2022. (16:00)

Nepoznato o poznatome

Omiljene povijesne ličnosti koje su zapravo bili grozni ljudi

Mnoge osobe u povijesti su ostale zapamćene kao veliki osvajači, vladari ili dobročinitelji, ali uz neke od najpoznatijih vezani su užasi o kojima se rijetko govori. Julije Cezar i Aleksandar Veliki su zapravo bili koljači i nemilosrdni mučitelji naroda koje su pokorili. Kolumbo je bio okrutni kolonizator koji je u svakoj prilici porobljavao i ubijao urođenike. Majku Tereziju opisuju kao ženu koja zapravo ne brine za siromašne, nego ih iskorištava za širenje kršćanskog fundamentalizma. Ban Jelačić je danas nacionalni junak s nizom važnih posmrtnih privilegija, a malo je poznato kako je gušio ustanke za veće građanske slobode, dakle nešto za što se i sam borio. Nadalje, Coco Chanel je jedna od najpoznatijih modnih dizajnerica, zapravo je bila okorjela nacistkinja. Mahathma Gandhi je poznat po pružanju otpora nenasilnom metodom, a rijetko se spominje kako je imao rasističke stavove. Nikola Šubić Zrinski junak je hrvatske povijesti, no problematičan je njegov odnos prema kmetovima koje je maltretirao. Index


Slične vijesti

20.07. (12:00)

Nema koncentracije

Faktograf: Bazen u radnom logoru nije dokaz nepostojanja holokausta

Fotografija je snimljena u radnom logoru Nováky koji se nalazi na području današnje Slovačke. U digitalnom obliku dostupna je na stranici Yad Vashema, svjetskog centra za sjećanje na holokaust, sa sjedištem u Izraelu. Fotografija zapravo prikazuje radni logor u Slovačkoj, gdje su, prema trojici povjesničara, uvjeti bili drugačiji od onih u koncentracijskim logorima kojima su upravljali nacisti. Logorom su upravljali slovački pripadnici Hlinke, milicije koju je osnovala pronacistička Slovačka narodna stranka, a ne pripadnici SS-a. Uvjeti nisu bili loši, a većina zatvorenika bili su vješti majstori i stolari koji su radili u radionicama.

Za razliku od logora Nováky, u tipičnim radnim logorima koji su vodili nacisti, zatvorenici su bili izloženi nedostatku hrane, lijekova i odjeće, a radilo se dugo i intenzivno. Faktograf

09.07. (09:00)

Iz političke povijesti

Hrvoje Klasić i Dejan Jović u Kontrapovijesti: Raspad Jugoslavije postao je neizbježan nakon tri povezana momenta

Hrvoje Klasić u 19. Kontrapovijesti razgovara s profesorom Fakulteta političkih znanosti u Zagrebu Dejanom Jovićem o procesu odumiranja socijalističke Jugoslavije. Jović bi počeo od Titove smrti, otkada kreće i postepena liberalizacija društva. Tu su i sve više rastuća nacionalna pitanja među jugoslavenskim narodima. Još je za vrijeme Titova života bilo kritike na Ustav. Tih je godina eskalirala i ekonomska kriza. Iako nominalno socijalističkog sistema, gdje razlika u društvu ne bi trebalo biti, vladale su društvene nejednakosti koje su dovele do konflikata. S druge strane zapadne republike Jugoslavije poput Slovenije nisu željele izdvajati sredstva za razvoj manje razvijenih regija na istoku federacije, iako Jović smatra kako bi od toga imale koristi.

Za raspad su možda najpresudniji bili tada rastući nacionalistički narativi koji su se proširili po cijeloj federaciji, iako je bilo i pozitivnijih priča. Specifičnost Jugoslavije u odnosu na druge slične države je autonomija samih država sastavnica, zbog čega je ideja jugoslavenstva – jedinstvenog naroda, tim problematičnija. Tu su bile i Miloševićeve pretenzije da “smanji” Jugoslaviju gdje bi jedan od naroda bio zastupljen oko 50 posto, odnosno, bio u većini. Očuvanje Jugoslavije je postalo beznadno kad je predsjedništvo SFRJ povuklo vojsku JNA iz Slovenije 1991., drugi su događaji u Vukovaru i Dubrovniku koji se smatraju službenim početkom rata, a treći je međunarodno priznanje Hrvatske 15. 1. 1992.

30.06. (00:00)

Ideja za muzej

Dok koalicijski dogovor HDZ-a i DP-a podrazumijeva realizaciju Muzeja žrtava komunističkog terora, Goli otok ostaje neuređeno mjesto sjećanja

Goli otok nije bio “prirodno” naseljen – njegova povijest počinje u 20 stoljeću, ako izuzmemo da je na otoku bilo povremenog ovčarstva i ribolova. Dokazano je da je između dva rata jedna talijanska firma tražila koncesiju Golog otoka od Kraljevine Jugoslavije za boksitnu rudu kako bi izveli aluminij, no nako nnekoliko probnih bušotina je napušten. Kasnije je jedna od tih jama poslužila za jedan od logora na Golom otoku – Petrovu rupu koji je bio namijenjen tvrdokornim ibeovcima, starim komunistima, bivšim liderima KPJ, osobama s dugim stažem u Sovjetskom Savezu i proslavljenim partizanskim komandantima. Želeći organizirati logore za politički preodgoj državnim neprijateljima otvoren je danas zloglasni Goli Otok. Iako se na državnoj razini ne razmatra ništa u vezi s uređenjem Golog otoka kao mjesta sjećanja, postoje nekoliko modela razvoja koji se predlažu. Podsjeća se kako je Europski parlament donio 2008. godine Rezoluciju o europskoj savjesti i totalitarizmu te u svojoj preporuci naglasio da svaka zemlja prilagodi vrijeme i način obilježavanja vlastitoj povijesti i tradiciji… H-alter

19.06. (20:00)

Vive la France!

Napoleon je bio taktički genij, nekoliko je razloga zašto ga smatraju najvećim vojskovođom u povijesti

Napoleon je mladost proveo čitajući o vojnim uspjesima Cezara i Augusta te o antičkim bitkama u kojima su pobjeđivali najbolji vojni zapovjednici. Bio je također obožavatelj topništva. Sudjelovao je u bitkama i borio se baš kao i njegovi vojnici kako bi zaradio poštovanje svojih ljudi. Osim toga, vojsku je reorganizirao u male jedinice. Svaka od njih imala je svoju pješadiju, konjicu i topništvo. Tako su se mogli brzo kretati i samostalno prehranjivati. Poznat je po svojoj dosjetljivosti i taktiziranju, koje se često pokazalo uspješnim. Mnogi smatraju da je Napoleon izgubio u zadnjoj fazi svoje ratne karijere najviše zato što se protivnik, među kojima su neki već prije ratovali protiv njega, naviknuo na njegove taktike. Index

13.06. (23:00)

Povijest nije samoposluga

Novinarka i producentica: Klasićeva TV serija o partizanima izazvat će kontroverze, a zašto ju je HRT odbio – ne znam

U pozadini svih tih rasprava je antifašizam. Smatram da je antifašizam i danas vrlo važan. Zašto? I danas smo izloženi totalitarnim ustrojima. Vidimo da i u demokracijama postoje ti elementi. Iako sam svjesna da je našim gledateljima, kao i vašim čitateljima, važno kakva je situacija o toj temi u Hrvatskoj, ne bih posebno izdvajala Hrvatsku. Svjedočimo tome u cijelome svijetu. Kritika, naravno, uvijek može biti pa očekujem da će ih biti, ali isto tako mi je jasno da pod „kritikom“ u projektu ovakve tematike bude i mnogo ideoloških napada koji nemaju veze ni s obradom teme ni s televizijskom izvedbom.

Kao novinarka izuzetno sam zadovoljna time što u seriji o svim područjima koja su obrađivana govore povjesničari iz cijele Europe, a za većinu tih ljudi ne mogu naći razloga da budu na bilo koji način pristrani – govori Tanja Novak, šefica podružnice Al Jazeere u Zagrebu, ujedno i producentica nove dokumentarne serije, za Nacional.

12.06. (23:00)

Bitno da je na sigurnom

Izgleda da su pronašli krunu hrvatskog kralja Zvonimira, i to u – Mađarskoj

Kruna se, prema teoriji, nalazi upravo tamo gdje se treba nalaziti, tj uklopljena je u ugarsko- hrvatsku krunu, odnosno krunu Svetog Stjepana, koja se danas nalazi u Budimpešti u Parlamentu…- ugarsko- hrvatska kruna, dakle samo ime govori ugarsko-hrvatska kruna, sastavljena je od dvije krune, jedna se zove corona greca, a druga corona latina – rekao je Dejan Filipčić, povjesničar. Ima na sebi apostole, što bi moglo upućivati na papinsku krunu koju je Papa oko 1075.-te poslao kralju Zvonimiru, a znamo iz povijesnih izvora da je Bella IV, oko 1235. ujedinio dvije krune i u jedan ceremonijal, do tad se krunilo posebno za ugarskog, posebno za hrvatskog kralja… No, nisu svi povjesničari složni. HRT

20.05. (11:00)

Zatišje pred buru

Na današnji dan 1882. potpisan je Trojni savez između Njemačke, Italije i Austro-Ugarske

Ove zemlje imale su velike planove za svoju budućnost, a za to su im trebali saveznici. Međutim, nije se radilo o klasičnom savezu u kojem, ako napadnete jednu zemlju, napali ste sve tri. Italija i Austrija ipak su bile žestoki protivnici u proteklom periodu, a ljudi koji su ratovali za neovisnost Italije od Habsburgovaca još uvijek su bili živi i nikako nisu mogli vidjeti Austriju kao talijansku saveznicu. Zato se u talijanskoj javnosti savez predstavljao kao obrambeni pakt između Italije i Njemačke. Savez je oformio koaliciju zemalja koje će ratovati s Antantom u Prvom svjetskom ratu. Italija je promijenila mišljenje 1915. godine, kada su joj sile Antante ponudile istočni Jadran. Ideju o vojnom savezu protiv njemačkih neprijatelja izmislio je sam Otto von Bismarck, čovjek koji je ujedinio Njemačku i htio samo najbolje za svoju novu zemlju. Ipak, nije doživio naredni period u kojem su njegovi nasljednici tu istu zemlju vodili u propast. Index

15.05. (23:00)

Kad se političari igraju povjesničara

Klasić: Ne bi bio skandal da imamo muzej zločina komunizma, ali bi bio skandal da nemamo muzej zločina genocida i holokausta

Mi imamo muzeje s odličnim postavkama u kojima možemo vidjeti i zločine komunizma. … Već 30 godina traje to. Klasić kaže kako se povijest ne piše ni u Saboru niti u Vladi, nego je pišu povjesničari i stručnjaci te podsjeća da je odbio biti u “povjerenstvu za suočavanje s prošlošću” kada su ga zvali da sudjeluje u radu tog tijela. HDZ očito podilazi jer se boji da je izgubio desni dio biračkog tijela, što i je, DP je desni dio HDZ-a. Bartulica ne zna kako se živjelo u Jugoslaviji te je njegova percepcija samo Goli otok. Jugoslavija nije bila isto što i Bugarska, Rumunjska i Poljska. Svesti tu priču samo na priče o zločinima, nije ispravno. Nije to samo to. Danas postoje muzeji, u Budimpešti postoji Muzej terora posvećen Drugom svjetskom ratu… Kako će u tom našem muzeju zločina komunizma biti predstavljen Franjo Tuđman? On je partizan, komunist i oficir JNA koji napreduje u karijeri. Recite mi, tko to napreduje u karijeri tih godina? Jel’ to žrtva komunizma? Hrvoje Klasić za Nacional.

05.05. (01:00)

Činjenice, a ne mitovi (ako možete to pojasniti ovima koji bi na vlast, prosim)

Kreće tradicionalni Festival povijesti Kliofest u Zagrebu

Okrugli stolovi posvećeni su 500. obljetnici smrti Marka Marulića, 150. obljetnici početka rada modernoga Sveučilišta u Zagrebu, 50. obljetnici Ustava SFRJ iz 1974. godine, te raspravi što se deset godina nakon početka Prvoga svjetskog rata u hrvatskoj historiografiji promijenilo u odnosu na istraživanja i viđenja toga velikog svjetskog ratnog sukoba. Kliofest će se održati u Zagrebu od 7. do 10. svibnja.

Tribine su posvećene važnim knjigama i izazovima koje te knjige stavljaju pred povjesničare kao što su memoari neopravdano zaboravljenoga hrvatskog političara Ivana Bukovića Ćire (Disput), o starome Egiptu (Školska knjiga) ili pak o nacionalnom pamćenju traumatičnih iskustava 20. stoljeća (Disput). Na jednoj će se tribini prvi put susresti studenti povijesti s Filozofskog fakulteta, Fakulteta hrvatskih studija i Hrvatskoga katoličkog sveučilišta te porazgovarati o studiranju, mogućnosti suradnje i o tome što nakon studija. tportal