Omiljene povijesne ličnosti koje su zapravo bili grozni ljudi - Monitor.hr
17.10.2022. (16:00)

Nepoznato o poznatome

Omiljene povijesne ličnosti koje su zapravo bili grozni ljudi

Mnoge osobe u povijesti su ostale zapamćene kao veliki osvajači, vladari ili dobročinitelji, ali uz neke od najpoznatijih vezani su užasi o kojima se rijetko govori. Julije Cezar i Aleksandar Veliki su zapravo bili koljači i nemilosrdni mučitelji naroda koje su pokorili. Kolumbo je bio okrutni kolonizator koji je u svakoj prilici porobljavao i ubijao urođenike. Majku Tereziju opisuju kao ženu koja zapravo ne brine za siromašne, nego ih iskorištava za širenje kršćanskog fundamentalizma. Ban Jelačić je danas nacionalni junak s nizom važnih posmrtnih privilegija, a malo je poznato kako je gušio ustanke za veće građanske slobode, dakle nešto za što se i sam borio. Nadalje, Coco Chanel je jedna od najpoznatijih modnih dizajnerica, zapravo je bila okorjela nacistkinja. Mahathma Gandhi je poznat po pružanju otpora nenasilnom metodom, a rijetko se spominje kako je imao rasističke stavove. Nikola Šubić Zrinski junak je hrvatske povijesti, no problematičan je njegov odnos prema kmetovima koje je maltretirao. Index


Slične vijesti

Danas (21:00)

Bitno da je na sigurnom

Izgleda da su pronašli krunu hrvatskog kralja Zvonimira, i to u – Mađarskoj

Kruna se, prema teoriji, nalazi upravo tamo gdje se treba nalaziti, tj uklopljena je u ugarsko- hrvatsku krunu, odnosno krunu Svetog Stjepana, koja se danas nalazi u Budimpešti u Parlamentu…- ugarsko- hrvatska kruna, dakle samo ime govori ugarsko-hrvatska kruna, sastavljena je od dvije krune, jedna se zove corona greca, a druga corona latina – rekao je Dejan Filipčić, povjesničar. Ima na sebi apostole, što bi moglo upućivati na papinsku krunu koju je Papa oko 1075.-te poslao kralju Zvonimiru, a znamo iz povijesnih izvora da je Bella IV, oko 1235. ujedinio dvije krune i u jedan ceremonijal, do tad se krunilo posebno za ugarskog, posebno za hrvatskog kralja… No, nisu svi povjesničari složni. HRT

20.05. (11:00)

Zatišje pred buru

Na današnji dan 1882. potpisan je Trojni savez između Njemačke, Italije i Austro-Ugarske

Ove zemlje imale su velike planove za svoju budućnost, a za to su im trebali saveznici. Međutim, nije se radilo o klasičnom savezu u kojem, ako napadnete jednu zemlju, napali ste sve tri. Italija i Austrija ipak su bile žestoki protivnici u proteklom periodu, a ljudi koji su ratovali za neovisnost Italije od Habsburgovaca još uvijek su bili živi i nikako nisu mogli vidjeti Austriju kao talijansku saveznicu. Zato se u talijanskoj javnosti savez predstavljao kao obrambeni pakt između Italije i Njemačke. Savez je oformio koaliciju zemalja koje će ratovati s Antantom u Prvom svjetskom ratu. Italija je promijenila mišljenje 1915. godine, kada su joj sile Antante ponudile istočni Jadran. Ideju o vojnom savezu protiv njemačkih neprijatelja izmislio je sam Otto von Bismarck, čovjek koji je ujedinio Njemačku i htio samo najbolje za svoju novu zemlju. Ipak, nije doživio naredni period u kojem su njegovi nasljednici tu istu zemlju vodili u propast. Index

15.05. (23:00)

Kad se političari igraju povjesničara

Klasić: Ne bi bio skandal da imamo muzej zločina komunizma, ali bi bio skandal da nemamo muzej zločina genocida i holokausta

Mi imamo muzeje s odličnim postavkama u kojima možemo vidjeti i zločine komunizma. … Već 30 godina traje to. Klasić kaže kako se povijest ne piše ni u Saboru niti u Vladi, nego je pišu povjesničari i stručnjaci te podsjeća da je odbio biti u “povjerenstvu za suočavanje s prošlošću” kada su ga zvali da sudjeluje u radu tog tijela. HDZ očito podilazi jer se boji da je izgubio desni dio biračkog tijela, što i je, DP je desni dio HDZ-a. Bartulica ne zna kako se živjelo u Jugoslaviji te je njegova percepcija samo Goli otok. Jugoslavija nije bila isto što i Bugarska, Rumunjska i Poljska. Svesti tu priču samo na priče o zločinima, nije ispravno. Nije to samo to. Danas postoje muzeji, u Budimpešti postoji Muzej terora posvećen Drugom svjetskom ratu… Kako će u tom našem muzeju zločina komunizma biti predstavljen Franjo Tuđman? On je partizan, komunist i oficir JNA koji napreduje u karijeri. Recite mi, tko to napreduje u karijeri tih godina? Jel’ to žrtva komunizma? Hrvoje Klasić za Nacional.

05.05. (01:00)

Činjenice, a ne mitovi (ako možete to pojasniti ovima koji bi na vlast, prosim)

Kreće tradicionalni Festival povijesti Kliofest u Zagrebu

Okrugli stolovi posvećeni su 500. obljetnici smrti Marka Marulića, 150. obljetnici početka rada modernoga Sveučilišta u Zagrebu, 50. obljetnici Ustava SFRJ iz 1974. godine, te raspravi što se deset godina nakon početka Prvoga svjetskog rata u hrvatskoj historiografiji promijenilo u odnosu na istraživanja i viđenja toga velikog svjetskog ratnog sukoba. Kliofest će se održati u Zagrebu od 7. do 10. svibnja.

Tribine su posvećene važnim knjigama i izazovima koje te knjige stavljaju pred povjesničare kao što su memoari neopravdano zaboravljenoga hrvatskog političara Ivana Bukovića Ćire (Disput), o starome Egiptu (Školska knjiga) ili pak o nacionalnom pamćenju traumatičnih iskustava 20. stoljeća (Disput). Na jednoj će se tribini prvi put susresti studenti povijesti s Filozofskog fakulteta, Fakulteta hrvatskih studija i Hrvatskoga katoličkog sveučilišta te porazgovarati o studiranju, mogućnosti suradnje i o tome što nakon studija. tportal

15.04. (12:00)

Nije za nas, za Horusa je

Plaćanje poreza starije je od novca, a plaćao se na razne načine i gotovo svime

Oporezivanje postoji toliko dugo da je čak i prethodilo novcu. Porezi su se mogli primijeniti na gotovo sve i moglo se platiti gotovo svime. U drevnoj Mezopotamiji ta je fleksibilnost dovela do prilično bizarnih načina plaćanja. Na primjer, porez za sahranjivanje tijela u grobu bio je “sedam bačvi piva, 420 kruhova, dva bušela ječma, vuneni ogrtač, koza i krevet, vjerojatno za leš”. Postoji zapis iz razdoblja 2000-1800. godine prije Krista kako je jedan čovjek svoj dug platio s 18 tisuća metli i sa šest cjepanica. Organizirani sustav oporezivanja imao je i drevni Egipat 3 tisuće godine prije n.e. Obilazili su svoje građane i vodili računa o njihovim posjedima i proizvodima, poput ulja, piva, keramike, stoke i slično te tražili dio za “Horusovu sljedbu”. National Geographic

 

17.03. (00:00)

Malo dalja povijest

Markovina: Sabor na putu Kraljevine i Aleksandra

Vijest koja je ostala u sjeni brzinskog raspuštanja Hrvatskog Sabora za potrebe što skorijih izbora u terminu koji najviše odgovara vladajućem HDZ-u, jeste da je Sabor usput donio i odluku o tome da će sljedeća, 2025. godina biti službeno obilježena kao „1100. obljetnica Hrvatskog kraljevstva“. Iako danas dobar dio ljudi u Hrvatskoj i u krajevima u Bosni i Hercegovini gdje je živio značajan broj Hrvata, uglavnom ništa ne zna o kontekstu proslave 1000. godine Hrvatskog kraljevstva, odnosno krunidbe kralja Tomislava, u svim tim krajevima i danas su vidljive i posve očuvane spomen-ploče koje obilježavaju tu proslavu i postavljene su 1925. godine. Interesantno je da su drugi put Tomislava iskoristili komunisti, koji su ga sada čitali jednako u ključu i nacionalno hrvatskom, ali i jugoslavenskom, zapravo integrirajući dva suprostavljena viđenja iz 1925. godine, pridodajući mu u podtekstu i ideju republikanizma.

Kad se na kraju stvari svedu na bitno, ova proslava je čisti antijugoslavenski čin, unutar kojeg se čak i današnja Hrvatska, makar da predlagači to i nisu do kraja konceptualno osvijestili, promatra u kontekstu jugoslavenskog nasljeđa kojeg treba odbaciti, zajedno s modernizmom i republikanizmom. Dragan Markovina za Peščanik.

29.01. (13:00)

Forenzički pomagači

Dronovi otkrivaju golemu grešku Britanaca u najkrvavijoj bitci Prvog svjetskog rata

Znanstvenici su uz pomoć dronova, laserskih skenera i drugih modernih alata otkrili nove detalje o ključnoj eksploziji mine na početku bitke na Sommi, zajedničke operacije britanskih i francuskih snaga na Zapadnoj fronti. Po prvi put su pronašli fizičke dokaze o tome kako su njemački vojnici dio kratera od eksplozije iskoristili u svoju prednost i pretvorili u novu obrambenu poziciju. Britanske snage raznijele su tunel 10 minuta ranije nego što je originalno bilo planirano, kako bi trupe mogle sigurnije proći nakon padanja ostataka od eksplozije. Povijesničari preuranjenu eksploziju nazivaju “kolosalnom greškom,” a to mišljenje potvrdila su otkrića u studiji. Forbes

26.01. (00:00)

Malo ratne povijesti nije na odmet

Stiže dugo očekivana serija “Gospodari zraka” utemeljena na istinitim događajima

Miniserija o Drugom svjetskom ratu pod nazivom “Gospodari zraka” napokon je završena. Premijera je najavljena na Apple TV-u za petak 26. siječnja 2024., kada će biti emitirane prve dvije epizode. Serija se temelji na knjizi povjesničara Donalda L. Millera nazvanoj “Gospodari zraka: Američki dečki bombarderi koji su se borili u zračnom ratu protiv nacističke Njemačke”. Knjiga i serija prate podvige 100. bombarderske grupe Osme zračne sile američke vojske, a koja je nazvana i “Krvavom stotinom” zbog činjenice da je pretrpjela stravične gubitke. Ti gubici nisu bili podjednako raspoređeni kroz misije, pa bi nakon serije uspješnih akcija skupina znala pretrpjeti masovne gubitke i izgubiti pola svojih snaga. Povijest

29.12.2023. (17:00)

Kome smeta učiteljica života?

Jezikova juha: Hoće li povijest u povijest?

Upravo nam korijen riječi povijest pokazuje da se ona dugo tretirala tek kao pripovijest o prošlim vremenima, od prasl. věstь, vezano uz vědě ‘znam’. Zato se u hrvatskome do 19. st. koristila riječ dogodovština ili događajnica. I u ostalima europskim jezicima riječi za povijest u pravilu odražavaju ovu povezanost, pa je tako u njemačkome Geschichte ‘događaj, priča, povijest’, u slovenskome zgodovina (vezano uz hrv. zgoda), dok engleski history ima isti korijen kao i story ‘priča’, te su se dva oblika dugo koristila izmjenično. I tu je vrijeme da se vratimo historiji, koja je naravno iz grčkoga ἱστορία, što se razvilo iz riječi za za ‘znanje, svjedočenje’ u ‘narativ’, ali i ‘istraživanje’. Upravo će, naime, ovo značenje biti ključno za razvoj moderne znanosti o povijesti, koja nastoji kritički sagledati i protumačiti izvore, staviti događaje i svjedočanstva o njima u kontekst vremena te ih analizirati da bi shvatili kako je do njih došlo. Dežurni lingvist za lokalni portal, dodavši kako je upitno hoće li povijest ostati kao predmet u strukovnim školama.

18.12.2023. (18:00)

Oni bi njihovu verziju povijesti

Autor zabranjenog udžbenika iz povijesti: Tražili su da ispravimo faktografske greške kojih nije bilo

Na udžbenik se prvo žalila Marijana Petir, koja je ustvrdila kako se u udžbeniku djecu pogrešno uči da bl. Alojzije Stepinac nije rehabilitiran. Potom je sve kulminiralo kada je Željki Markić i Anti Nazoru u udžbeniku Zašto je povijest važna? za četvrti razred srednje škole zasmetao dio udžbenika u kojem se prikazuje razdoblje stvaranja Republike Hrvatske, prvog hrvatskog predsjednika Franju Tuđmana i Domovinski rat. Autor Miljenko Hajdarović kaže kako je prvo bila priča samo oko Stepinca, a onda 5. prosinca dolazi informacija o zabrani udžbenika. Ante Nazor je već kao čovjek zadužen za državnu istinu bio u sukobu interesa kad je pisao udžbenik, a sad kao autor konkurentskog udžbenika analizira naš udžbenik. Dakle, ponovno je u sukobu interesa. Index