Otkriven 2026 ED138: Opservatorij Vera C. Rubin pronašao novog kandidata za patuljasti planet - Monitor.hr
Danas (08:00)

On se drži svoje putanje

Otkriven 2026 ED138: Opservatorij Vera C. Rubin pronašao novog kandidata za patuljasti planet

Znanstvenici su u podacima opservatorija Vera C. Rubin otkrili novo transneptunsko tijelo, označeno kao 2026 ED138. Smješten izvan Plutonove orbite, na oko 46 astronomskih jedinica od Sunca, ovaj objekt privukao je pozornost procijenjenim promjerom između 600 i 1.500 kilometara. Analizom novih i arhivskih snimki rekonstruirana je njegova putanja kroz više od desetljeća. Zbog veličine i vjerojatno sferičnog oblika, 2026 ED138 ispunjava ključne preduvjete da postane službeno priznati patuljasti planet. Godinama je ostao nezamijećen jer se nalazio u iznimno zgusnutom području neba, skriven među milijunima zvijezda Mliječne staze. Bug


Slične vijesti

16.10. (16:00)

Pukla joj je vrećica s česticama

Mliječna staza ispušta antimateriju u međugalaktički prostor

Nova studija objavljena u časopisu Astronomy & Astrophysics sugerira da Mliječna staza proizvodi znatno više antimaterije nego što se dosad smatralo. Analizom podataka ESA-ina teleskopa INTEGRAL, astronomi su uočili specifične signale gama-zračenja od 511 keV koji nastaju anihilacijom pozitrona i elektrona. Znanstvenici vjeruju da dio čestica antimaterije bježi iz naše galaksije u međugalaktički prostor prije nego što nestane u bljeskovima energije. To objašnjava zašto su prijašnje procjene bile podcijenjene. Potvrda ovih nalaza očekuje se od NASA-ina teleskopa COSI. Mreža

03.08. (20:00)

Nema straha, neće nas nijedna pojesti

Procjena znanstvenika: U Mliječnoj stazi skriva se oko 170 milijuna crnih rupa

Astrofizičari s instituta Flatiron izradili su detaljnu simulaciju 13,6 milijardi godina duge povijesti Mliječne staze kako bi procijenili broj teže uočljivih crnih rupa zvjezdane mase. Rezultati pokazuju da bi u galaksiji moglo postojati oko 170 milijuna ovih nevidljivih objekata, što znači da je u prosjeku po jedna nastajala svakih 80 godina. Unatoč velikom ukupnom broju, gustoća im je u našem dijelu galaksije iznimno mala, pa je rizik od bliskog susreta sa Sunčevim sustavom zanemariv. ScienceAlert, Index 

23.07. (15:00)

Što ako se okrene naglavačke?

Mliječna staza se u sudarima galaksija nagnula ‘na bok’ za više od 90 stupnjeva

Nova istraživanja sugeriraju da Mliječna staza ima burniju prošlost nego što se mislilo. Prema računalnim simulacijama i podacima satelita Gaia, naša se galaksija tijekom milijardi godina postupno nagnula na bok, promijenivši orijentaciju diska za više od 90 stupnjeva unutar haloa tamne tvari. Glavni uzrok ovog naginjanja česti su drevni sudari s manjim galaksijama, poput “Gaiine kobasice” prije 10 milijardi godina. Ti su sudari usporili rotaciju zvjezdanog haloa i stvorili gravitacijski moment koji je zakrenuo disk, što objašnjava današnje anomale u kretanju zvijezda i strukturi Mliječne staze. ScienceAlert, Index

25.05. (23:00)

Kozmički kanibalizam

Otkriće drevne galaksije Loki mijenja pogled na povijest Mliječne staze

Astronomi su duboko unutar diska Mliječne staze otkrili neobičnu skupinu od dvadeset zvijezda siromašnih metalima, starijih od 10 milijardi godina. Zbog specifičnog kemijskog sastava i zbunjujućih, suprotnih orbita, znanstvenici vjeruju da ove zvijezde predstavljaju ostatke drevne patuljaste galaksije nazvane Loki, koju je naša galaksija davno progutala. Ovo otkriće, temeljeno na podacima teleskopa Gaia, sugerira da je Mliječna staza rasla kroz rani, masivni “kozmički obrok”. Ako se postojanje Lokija potvrdi, astronomi će morati ozbiljno preispitati dosadašnje shvaćanje o evoluciji i turbulentnoj povijesti rasta naše galaksije. Index

14.05. (01:00)

Fotografi u noćnoj smjeni

Najbolje fotografije Mliječne staze u 2026. godini

Natječaj Milky Way Photographer of the Year, u organizaciji portala Capture the Atlas, objavio je 25 pobjedničkih fotografija za 2026. godinu. Između više od 6.500 prijava, odabrani radovi prikazuju spektakularno noćno nebo iz 12 regija svijeta, uključujući Kanarske otoke, Novi Zeland i Argentinu. Urednik Dan Zafra ističe da ovi prizori zahtijevaju golemo strpljenje i znatiželju. Osim tehničke izvrsnosti, cilj kolekcije je upozoriti na sve rjeđu vidljivost tamnog neba te potaknuti ljude na zaštitu prirodnih noćnih krajolika od svjetlosnog onečišćenja. Colossal

11.07.2025. (13:00)

Ako vam se činilo da živite u kozmičkoj praznini, možda ste bili u pravu

Nova teorija: Naša galaksija možda lebdi u regiji od dvije milijarde svjetlosnih godina

Ako se rezultati pokažu točnima, mogli bi pomoći astronomima pronaći pravu starost našeg svemira i ponuditi rješenje za jedan od problema u kozmologiji – neslaganje poznato kao Hubbleova napetost, koje označava da se daleki svemir širio sporije u prošlosti nego što se bliski svemir širi danas. Tijekom prošlog desetljeća, kozmologija je bila uvučena u rastuću krizu jer su opažanja Hubbleovog svemirskog teleskopa i kasnije James Webba sugerirala da se svemir širi različitim brzinama ovisno o tome gdje astronomi gledaju. Ideja da bi naš dio svemira mogao biti manje gust od drugih dijelova javila se u 1990-ima, kada su istraživači pronašli manje galaksija u našem lokalnom svemiru nego što su očekivali. Daljnja istraživanja potkrijepila su ova opažanja, ukazujući da naša galaksija možda je u centru regije poznate kao lokalna rupa ili KBC praznina. Drago Galić za Bug

04.06.2025. (21:00)

Galaktički obračun odgođen: nebo nas neće progutati... još

Teorija o kraju svijeta: sudar galaksija ipak manje vjerojatan

Iako se dugo vjerovalo da će Mliječna staza i Andromeda sudariti za 4,5 milijardi godina, nova studija pokazuje da je ta vjerojatnost samo 2%. Uz pomoć 100.000 simulacija i novih podataka s Hubblea i Gaie, znanstvenici sada procjenjuju 50% šanse za sudar u idućih 10 milijardi godina. Gravitacijski utjecaji manjih galaksija, poput Velikog Magellanovog oblaka i M33, mijenjaju kretanje Mliječne staze i otežavaju predviđanja. Sudar, ako se i dogodi, stvorit će novu galaksiju – bez spirala, ali s puno svemirske drame. Index

27.02.2024. (21:00)

Zajedno sa Suncem

Kako zapravo izgleda kretanje planeta Sunčevog sustava


Da, Sunce – zapravo, cijeli naš solarni sustav – kruži oko središta galaksije Mliječne staze. Krećemo se prosječnom brzinom od 828 000 km/h. Ali čak i pri toj visokoj stopi, i dalje nam treba oko 230 milijuna godina da napravimo jednu potpunu orbitu oko nje. StarChild

05.10.2023. (14:00)

Možda pronađu i druge ljude

Astronomi vjeruju kako u svemiru ima više galaksija poput naše nego što se mislilo

Mliječna staza u obliku je diska, sa spiralnim krakovima – a Zemlja se nalazi unutar jednog od krakova. Naziv je dobila zbog svog izgleda – nadahnula je grčki mit da je božica digla mlijeko u nebo. Sastoji se od dva diska – jednog s manjim zvijezdama poput našeg Sunca – i diska starijih zvijezda koji se proteže izvan spirale. Sada su istraživači pomoću James Webb teleskopa fokusirani na mogući pronalazak drugih galaksija. Kako se čini, tip naše galaksije je jedan od uobičajenih oblika galaksija koje se mogu pronaći. Dosad se mislilo da takav oblik zapravo teže nastaje, što u svijetlu novih podataka postaje novo veliko otkriće. BBC