Otkriće drevne galaksije Loki mijenja pogled na povijest Mliječne staze - Monitor.hr
Danas (21:00)

Kozmički kanibalizam

Otkriće drevne galaksije Loki mijenja pogled na povijest Mliječne staze

Astronomi su duboko unutar diska Mliječne staze otkrili neobičnu skupinu od dvadeset zvijezda siromašnih metalima, starijih od 10 milijardi godina. Zbog specifičnog kemijskog sastava i zbunjujućih, suprotnih orbita, znanstvenici vjeruju da ove zvijezde predstavljaju ostatke drevne patuljaste galaksije nazvane Loki, koju je naša galaksija davno progutala. Ovo otkriće, temeljeno na podacima teleskopa Gaia, sugerira da je Mliječna staza rasla kroz rani, masivni “kozmički obrok”. Ako se postojanje Lokija potvrdi, astronomi će morati ozbiljno preispitati dosadašnje shvaćanje o evoluciji i turbulentnoj povijesti rasta naše galaksije. Index


Slične vijesti

13.01. (07:00)

Ova se 'zbugirala'

Otkriven Cloud-9, prva potvrđena “neuspjela galaksija” bez zvijezda

Astronomi su pomoću svemirskog teleskopa Hubble otkrili Cloud-9, prvi potvrđeni primjer tzv. neuspjele galaksije – oblaka plina i tamne tvari koji nikada nije formirao zvijezde. Objekt je klasificiran kao RELHIC, fosil iz ranog svemira, i sadrži neutralni vodik okružen golemom količinom tamne tvari. Nalazi se blizu galaksije M94 i pokazuje znakove interakcije, ali ostaje stabilan bez kolapsa. Cloud-9 znanstvenicima pruža rijedak uvid u strukturu tamne tvari bez “šuma” svjetlosti zvijezda. Bug

12.11.2025. (21:00)

Kad Mliječna staza pozira u radijskom spektru

Znanstvenici snimili najveću i najdetaljniju radio sliku naše galaksije

Astronomi iz australskog ICRAR-a stvorili su dosad najveću i najdetaljniju niskofrekventnu radio sliku Mliječne staze, objavljenu u časopisu Publications of the Astronomical Society of Australia. Fotografija prikazuje galaktičku ravninu u boji, s dvostruko većom rezolucijom i deset puta većom osjetljivošću od prethodne snimke iz 2019. godine. Projekt GLEAM-X, temeljen na podacima teleskopa Murchison Widefield Array, otkriva ostatke supernova, područja stvaranja novih zvijezda i strukture koje su dosad bile nevidljive. Slika donosi novu perspektivu evolucije i dinamike naše galaksije. Bug

11.07.2025. (13:00)

Ako vam se činilo da živite u kozmičkoj praznini, možda ste bili u pravu

Nova teorija: Naša galaksija možda lebdi u regiji od dvije milijarde svjetlosnih godina

Ako se rezultati pokažu točnima, mogli bi pomoći astronomima pronaći pravu starost našeg svemira i ponuditi rješenje za jedan od problema u kozmologiji – neslaganje poznato kao Hubbleova napetost, koje označava da se daleki svemir širio sporije u prošlosti nego što se bliski svemir širi danas. Tijekom prošlog desetljeća, kozmologija je bila uvučena u rastuću krizu jer su opažanja Hubbleovog svemirskog teleskopa i kasnije James Webba sugerirala da se svemir širi različitim brzinama ovisno o tome gdje astronomi gledaju. Ideja da bi naš dio svemira mogao biti manje gust od drugih dijelova javila se u 1990-ima, kada su istraživači pronašli manje galaksija u našem lokalnom svemiru nego što su očekivali. Daljnja istraživanja potkrijepila su ova opažanja, ukazujući da naša galaksija možda je u centru regije poznate kao lokalna rupa ili KBC praznina. Drago Galić za Bug

26.05.2025. (16:00)

Kad si veći, gušći i brži – a star samo 2,6 milijardi godina

Div iz prošlosti svemira: galaksija J0107a zbunjuje astronome

Astronomi su otkrili galaksiju J0107a, nastalu prije 11,1 milijardu godina, koja zapanjuje sličnostima s Mliječnim putem, ali ju masom i brzinom formiranja zvijezda daleko nadmašuje. Uz pomoć teleskopa ALMA i James Webb, utvrđeno je da je J0107a 10 puta masivnija i stvara zvijezde 300 puta brže od naše galaksije, unatoč tome što je kompaktnija. Ovo otkriće mijenja dosadašnje spoznaje o ranoj evoluciji galaksija. HRT

27.02.2024. (21:00)

Zajedno sa Suncem

Kako zapravo izgleda kretanje planeta Sunčevog sustava


Da, Sunce – zapravo, cijeli naš solarni sustav – kruži oko središta galaksije Mliječne staze. Krećemo se prosječnom brzinom od 828 000 km/h. Ali čak i pri toj visokoj stopi, i dalje nam treba oko 230 milijuna godina da napravimo jednu potpunu orbitu oko nje. StarChild

05.10.2023. (14:00)

Možda pronađu i druge ljude

Astronomi vjeruju kako u svemiru ima više galaksija poput naše nego što se mislilo

Mliječna staza u obliku je diska, sa spiralnim krakovima – a Zemlja se nalazi unutar jednog od krakova. Naziv je dobila zbog svog izgleda – nadahnula je grčki mit da je božica digla mlijeko u nebo. Sastoji se od dva diska – jednog s manjim zvijezdama poput našeg Sunca – i diska starijih zvijezda koji se proteže izvan spirale. Sada su istraživači pomoću James Webb teleskopa fokusirani na mogući pronalazak drugih galaksija. Kako se čini, tip naše galaksije je jedan od uobičajenih oblika galaksija koje se mogu pronaći. Dosad se mislilo da takav oblik zapravo teže nastaje, što u svijetlu novih podataka postaje novo veliko otkriće. BBC

 

12.09.2023. (20:00)

To boldly go where no man has gone before

Astronomi otkrili galaksiju od mjehurića

Svemirski mjehurići nalaze se otprilike 820 milijuna svjetlosnih godina od Zemlje i šire se impresivnih milijardu svjetlosnih godina kroz svemir. Smješteni su unutar mreže galaksija, a dobili su ime ‘Ho’oleilana’. Dok su zvučni valovi pulsirali kroz plazmu, stvarali su mjehuriće. Tijekom hlađenja svemira došlo je do njihova formiranja, a kako se svemir počeo širiti, tako su se i oni povećavali, poput ostalih fosiliziranih ostataka preostalih nakon Velikog praska, pretpostavljaju znanstvenici. Green

02.02.2019. (18:30)

Relativno blizu

Slučajno otkrivena galaksija s početka Svemira

Astronomi su uz pomoć Hubble teleskopa slučajno naišli na sićušnu galaksiju 30 milijuna godina udaljenu od Mliječne staze, za koju vjeruju da je stara gotovo kao Univerzum. Široka samo tri tisuće svjetlosnih godina, Bedin 1, kako su je nazvali, najizoliranija je patuljasta galaksija ikad pronađena. Promatrajući njene zvijezde, zaključili su da bi mogla biti stara 13 milijardi godina. Evo videa. Independent

29.03.2018. (10:22)

Eto, i u svemiru rasizam!

Otkrivena galaksija bez tamne tvari

Astronomi su otkrili galaktiku nazvanu DF2, a koja gotovo da nema tamne tvari, nevidljivog i zagonetnog počela za koje se smatra da djeluje kao neka vrsta “ljepila” koje pomaže u formiranju galaktika. Smatra se da bi galaktike trebale sadržavati više tamne nego obične tvari, odnosno obična tvar (atomi) koja čine zvijezde, planete, plin i prašinu galaktika čini tek 5 posto svemira, a tamna tvar 25 posto svemira. Znanstvenici su dosad smatrali da “sve galaktike imaju tamnu tvar. Ovako velika galaktika morala bi imati trideset puta više tamne nego obične tvari. Umjesto toga, otkrili smo da uopće nema tamne tvari. To ne bi smjelo biti moguće”, rekao je Roberto Abraham sa sveučilišta u Torontu. Futurism objašnjava što ovo otkriće znači i zašto zapravo potvrđuje teoriju u postojanju tamne tvari. Space.com