Otkriveno gigantsko nalazište "bijelog vodika" u srcu Europe - Monitor.hr
28.03. (20:00)

Samo da im ne iscuri prije reda

Otkriveno gigantsko nalazište “bijelog vodika” u srcu Europe

U francuskom bazenu Moselle potvrđeno je postojanje vjerojatno najvećeg svjetskog rezervoara bijelog vodika, s procijenjenih 34 milijuna tona. Za razliku od onog dobivenog elektrolizom, ovaj se vodik prirodno nalazi u tlu. Nalazište se proteže prema Njemačkoj, Belgiji i Luksemburgu te nudi ogroman energetski potencijal. Iako je otkriće spektakularno, tehnologija za masovno i isplativo vađenje još je u razvoju. Uspije li ekstrakcija, ovaj jeftini i održivi energent mogao bi ponovno vratiti vodik u fokus autoindustrije i postati ključan faktor u globalnoj energetskoj tranziciji. FCW, Revija HAK


Slične vijesti

06.11.2025. (08:00)

Energija na žlicu mora

Znanstvenici proizveli čisto vodikovo gorivo iz morske vode

Znanstvenici su razvili metodu proizvodnje zelenog vodika iz morske vode bez potrebe za prethodnim pročišćavanjem. Koristeći jeftin katalizator u komercijalnom elektrolizeru, uspjeli su razdvojiti morsku vodu na kisik i vodik, čime bi se mogla izbjeći upotreba dragocjene slatke vode. Proces je još u ranoj fazi, ali pokazuje usporedive rezultate s klasičnim elektrolizerima. Tim planira proširiti tehnologiju kako bi se koristila u industrijskoj proizvodnji vodika i amonijaka. Green

01.09.2025. (16:00)

Ne pokušavati kod kuće - zasad

Plastika se u mikrovalnoj može rastvoriti u – vodik

Znanstvenici s Oxforda razvili su metodu kojom se plastične boce, vrećice i ambalaža u svega nekoliko sekundi pretvaraju u čisti vodik. Proces uključuje usitnjavanje plastike, miješanje s katalizatorom od željeznog i aluminijevog oksida te zagrijavanje u mikrovalnoj pećnici. Tako se oslobađa do 97% vodika, dok ostatak čine gotovo isključivo ugljikove nanocijevi. Metoda troši manje energije od postojećih postupaka i nudi dvostruku korist – smanjenje plastičnog otpada i proizvodnju čistog goriva. Interesting Engineering

09.04.2025. (12:00)

Obnovljiva energija – kad nema sunca, nema ni struje

Vodik: čisti izvor, prljavi posao

Problem s vodikom kao izvorom energije je da se u prirodi javlja isključivo povezan s drugim elementima od kojih ga treba odvojiti da bi ga se koristilo kao gorivo ili prenositelja energije. S prelaskom velikog dijela svijeta na takozvane „obnovljive“ izvore energije (upitan termin jer iako su sami izvori možda obnovljivi, tehnologije koje ih koriste troše sirovine koje ne moraju uvijek biti obnovljive ili obnovljive u dovoljnoj mjeri da bi se stvarno mogle uvijek iznova upotrebljavati), pojavio se i problem njihovog isprekidanog rada. Naime i solari i vjetroelektrane rade onda kada su dostupni izvori energije (sunce i vjetar), a ne u skladu s potrošnjom industrije i kućanstava. Čini se da ovaj pristup donosi više štete nego koristi, odnosno da je bitno ekološki i energetski lošiji nego se to čini na prvi pogled. Drago Galić za Bug

07.01.2025. (21:00)

Broj jedan u kemiji

Otkrivene su ogromne količine vodika ispod Zemljine površine: Veliki potencijal za energetsku tranziciju

Znanstvenici procjenjuju da je oko 6,2 bilijuna tona vodika skriveno u stijenama i podzemnim rezervoarima, što je količina koja premašuje poznate rezerve nafte. Istraživanje također sugerira da bi korištenje samo djelića ovog vodika moglo potencijalno transformirati globalno energetsko tržište i imati dalekosežne implikacije na svjetsku energetsku budućnost. Kako se globalni napori u borbi protiv klimatskih promjena pojačavaju, očekuje se da će vodik imati sve važniju ulogu. To, naravno, uključuje i promet. No, unatoč i takvim zalihama, ostaje izazov “hvatanja” tolikih količina. Revija HAK 

30.11.2024. (12:00)

Kad gustoća vodika zadaje glavobolju: Tanko je, ali nije lako

Budućnost na čekanju: Vodik i grafen u borbi s gustoćom

Vodik, čisto i energetski bogato gorivo, suočava se s izazovima pohrane zbog svoje male gustoće. Iako je ukapljeni vodik učinkovit, zahtijeva ekstremne uvjete (-253 °C), dok tlačenje dodaje težinu spremnicima. Rješenja poput “ukrašenog” grafena s metalima ili dopiranja litijem omogućuju vezivanje vodika, ali su još uvijek ograničena. Najjednostavnija opcija, stvaranje šupljina u grafenskoj mreži, daje obećavajuće rezultate. Iako laboratorijski uspjesi dosežu ciljeve za 2025., energetska gustoća i dalje zaostaje za tekućim vodikom. Zaključak? Pravi cilj ostaje izazov, no tehnologija napreduje korak po korak. Optimizam je ključ. Nenad Raos za Bug.

28.10.2024. (18:20)

Najopasniji Hyundai na svijetu: Novi korejski tenk ide na vodik i donijet će nove sposobnosti na bojište

08.10.2024. (23:00)

Može, ali hoće li?

Hrvatska može biti čvorište proizvodnje i distribucije vodika, kažu znanstvenici na FER-u

S nedovoljno visokim postotkom obnovljivih izvora energije u ukupnoj potrošnji, uloga vodika kao održivog rješenja još nije u potpunosti iskorištena. Međutim, s porastom udjela obnovljivih izvora, vodik bi mogao postati ključni alat za pohranu i transport energije, kao i za dekarbonizaciju industrije i prometa, naglasio je u uvodnom izlaganju izv. prof. dr. sc. Tomislav Capuder, prodekan za istraživanje i inovacije na FER-u, gdje su održali kolegij na temu prvog elementa Periodnog sustava elemenata. Hrvatska je jedna od 50 zemalja koje su donijele svoje strategije temeljene na vodiku, a FSB pritom prednjači u istraživanjima vodikovih tehnologija. Hrvatska može biti čvorište za prihvat i distribuciju vodika po regiji i zemljama Europske unije, no ako neće biti korisnika, onda se radi o bačenom novcu, zaključili su. Bug

31.08.2024. (19:00)

Najbolji spremnik

Željezo, jeftin i siguran medij za pohranu vodika

Višak solarne energije u ljetnim mjesecima može se koristiti za razdvajanje vode za proizvodnju vodika. Taj se vodik zatim dovodi u reaktor od nehrđajućeg čelika ispunjen prirodnom željeznom rudom na 400°C. Ondje vodik izvlači kisik iz željezne rude što rezultira elementarnim željezom i vodom. Željezna rudača lako je nabavljiva u velikim količinama i ne traži obradu prije stavljanja u reaktor koji, kažu, ne mora ispunjavati posebne sigurnosne zahtjeve. Sastoji se od stijenki od nehrđajućeg čelika debljine 6 milimetara. Reakcija se odvija pri normalnom tlaku, a kapacitet skladištenja povećava se sa svakim ciklusom. Nakon što se napuni željeznim oksidom, reaktor se može ponovno koristiti bez zamjene sadržaja, kažu istraživači koji su izračunali da bi ova tehnologija pohrane bila deset puta jeftinija od postojećih metoda. Bug

08.07.2024. (10:00)

Nisu morali daleko ići po periodnom sustavu elemenata

U Toyoti od sada i kuhaju na vodik – izradili su posebno prilagođene krušne peći i roštilje

Kao izvor energije, vodik je u Toyoti prihvaćen više nego u ostalim proizvođačima automobila. No, japanski ga stručnjaci ne koriste samo za napajanje vodikovih ćelija u električnim vozilima kao što je Mirai, već su nedavno izradili i nekoliko inovativnih kućanskih aparata. Toyotini inženjeri zaključili su, naime, da visoka temperatura izgaranja vodika može biti od koristi i u kuhinji, jer se, spajanjem s kisikom u tom procesu, proizvodi vodena para. Samim time pospješuje se pečenje hrane, koja izvana uslijed visoke temperature postaje hrskava, a zbog pare ostaje sočna iznutra. Bug

16.05.2024. (00:00)

Ajde ubzrajte malo i te eksperimente, klima će vam biti zahvalna

Umjesto iridija, za proizvodnju vodika mogli bi koristiti puno jeftiniji mangan

Znanstvenici su otkrili da mangan može biti i više nego adekvatna zamjena, omogućujući smanjenje do 95% potrebnog sadržaja iridija. S novim katalizatorom, proizvodnja vodika bila je moguća neprekidno više od 3000 sati (oko četiri mjeseca) uz 82% učinkovitosti, bez degradacije. Tim znanstvenika je već započeo suradnju s industrijskim partnerima koji su poboljšali izvorni iridij-manganski katalizator. Zajedno namjeravaju nastaviti s proučavanjem kemijske interakcije između iridija i manganovog oksida kako bi dodatno smanjili potrebnu količinu iridija. Revija HAK