Ovo su dobitnici i gubitnici inflacije: Umirovljenici i štediše neće biti sretni

Tko se boji inflacije još?

Ovo su dobitnici i gubitnici inflacije: Umirovljenici i štediše neće biti sretni

Pandemija je u proteklih godinu i pol dovela do niza ekstremnih situacija u svjetskom gospodarstvu. Unatoč tome što se u početku činilo da je riječ o kratkoročnim problemima, sada se čini da će oni vjerojatno trajati dugoročno. Inflacija je u rujnu u Hrvatskoj nastavila ubrzavati i potrošačke cijene su bile veće za 3,3 posto nego u istom mjesecu prošle godine. Međutim, dioničari su u određenoj mjeri zaštićeni od inflacije. Vlasništvo nad nekretninama također je dobra zaštita od inflacije, jer s vremenom zadržava vrijednost. Kupnja dionica koje se mogu pohraniti, poput zlata, također dobra zaštita od inflacije. U vrijeme inflacije gubitnici uključuju štediše, jer novac koji iz godine u godinu stavljaju „sa strane“ postupno gubi vrijednost. Inflacija također negativno utječe na imovinu umirovljenika. Ulagači u obveznice obično su u nepovoljnijem položaju u vrijeme inflacije, kao i za nositelje kredita, koji ga otplaćuju uz promjenjivu kamatnu stopu. Tportal

inflacija

I još na nju stavili sliku lika koji je bio simpatizer nacista?

Zbog inflacije Argentina uvela novčanicu od 2000 pezosa koja vrijedi – 4 dolara

Buenos Aires Times | Argentina introduces 2,000-peso banknote

Argentina je u optjecaj pustila novu, najveću novčanicu denominacije 2000 pezosa zato što je galopirajuća inflacija desetkovala vrijednost nacionalne valute. Sada je najveća denominacija na papirnoj novčanici argentinskog pezosa dvostruko veća od dosadašnjih tisuću pezosa. No, u trenutku kada pišemo ovaj tekst nova novčanica s najvišom istaknutom vrijednosti odgovarala je tečaju 8,21 dolara. I to je službeno, tamo gdje se dolari zbog stroge državne kontrole nad deviznim kapitalom mogu kupiti – na crnom tržištu – dvije tisuće pezosa vrijedi upola manje, 4,08 dolara. To se naziva plavim tečajem, a on je zapravo i realan jer legalno je dolar jako teško kupiti. U travnju je godišnja inflacija u Argentini dosegnula 109 posto, a tako mala vrijednost najveće novčanice izazvala je problem u poslovanju poslovnim subjektima i bankama. Na bankomatima gotovo da i nama novca, a prizori ljudi koji plaćaju gomilama papirnog novca podsjećaju na Rumunjsku uoči revolucije kojom je svrgnut Ceausescu. Večernji

Argentina inflacija nova novčanica

HNB-ova analiza otkriva da su profitne marže otprilike triput više negoli trošak rada

Njima profit, nama inflacija

Ma koliko domaći korporacijski mediji šutjeli o tome, glavni uzročnik inflacije u Hrvatskoj su profiti kompanija, baš kao što su pokazali nedavna analiza HNB-a i istup guvernera Borisa Vujčića na gostovanju u SAD-u. Mjesecima je trajala igra skrivača oko stvarnog, dominantnog uzročnika inflacije u Hrvatskoj, a onda se Boris Vujčić sredinom travnja zatekao u Americi i tamo otkrio identitet krivca. Na svom predavanju u njujorškom University Clubu pojasnio je kako u srži problema leži dizanje cijena i visoke zarade kompanija u prošloj godini. Nije posve slučajno ni to što je guverner naše središnje banke morao za potrebu takvog javnog iskaza otići čak na drugi kontinent. Danima potom, odjek njegova otkrića bit će prigušen u većini hrvatskih medija, odreda korporacijama naklonih, iako je riječ o pitanju svih krizno-ekonomskih pitanja. Novosti

Boris Vujčić Hrvatska inflacija

Ajmo, ubrzaj to još.

Inflacija u ožujku 10,7%, oslabjela četvrti mjesec zaredom

Potrošačke cijene u Hrvatskoj bile su u ožujku 10,7% više u odnosu na isti mjesec prošle godine, to je pad četvrti mjesec zaredom. U studenome prošle godine dosegnula rekordnih 13,5%. U prosincu je rast usporio na 13,1%, u siječnju je inflacija iznosila 12,7%, a u veljači 12%. HRT

inflacija

Kriza, pogled izbliza

Nouriel Roubini: “Ozbiljna recesija jedina može ublažiti inflaciju, ali će i dužnička kriza biti teška”

Drugi najveći bankrot banke u povijesti SAD-a zaljuljao svjetske burze - N1

Zbog negativnih agregatnih šokova u opskrbi, kao što su pandemija i rat u Ukrajini, postizanje stabilnosti cijena povećanjem kamatnih stopa sigurno je povećalo rizik od recesije i nezaposlenosti. Što je još gore, više kamatne stope smanjile su tržišnu vrijednost i druge imovine banaka. Ako podignete bankovni kredit na deset godina kada su dugoročne kamatne stope 1%, a te stope tada porastu na 3,5%, prava vrijednost tog kredita pada. Ako to uzmemo u obzir, to podrazumijeva da nerealizirani gubici američkih banaka zapravo iznose 1,75 bilijuna dolara, odnosno 80% njihovog kapitala. “Nerealizirana” priroda tih gubitaka samo je artefakt postojećeg regulatornog režima koji bankama omogućuje vrednovanje vrijednosnih papira i kredita po nominalnoj vrijednosti, a ne po pravoj tržišnoj vrijednosti. Zapravo, sudeći po kvaliteti njihovog kapitala, većina američkih banaka tehnički je blizu nesolventnosti, a stotine su već potpuno nesolventne. Poslovni

dužnička kriza inflacija Nouriel Roubini propast banaka recesija

Raspad sustava

Libanon: Država pred slomom – osim kad treba lomiti štrajkove i privoditi novinare

Lebanon: Why the country is in crisis - BBC News

Zbog rekordnog potonuća valute ljudi su diljem Libanona blokirali ceste. Lani je završio mandat predsjednika Michela Aouna, a novi predsjednik još nije izabran. Vlasti tek trebaju odobriti reforme koje zahtijeva Međunarodni monetarni fond u zamjenu za novčanu pomoć zemlji. Središnja banka prošle je godine ostala bez deviznih rezervi i ukinula subvencije na uvoz većine vitalnih dobara. Cijene električne energije, vode i plina porasle su za 595 posto između lipnja 2021. i lipnja 2022. i nastavljaju drastično rasti. U zemlji od 6,5 milijuna stanovnika oko 80 posto ljudi živi u siromaštvu, dok se prije krize udio siromašnog stanovništva kretao između 30 i 40 posto. Ljudi masovno pljačkaju po grobljima, opljačkana je i arhiva libanonske Nacionalne novinske agencije, masovno se kradu oružje i benzin iz vojnih vozila. Nastavljaju se i pljačke banaka: građani upadaju u banke i traže novac sa svojih računa koji su zaleđeni početkom krize. Novosti

inflacija Libanon politička i ekonomska kriza siromaštvo

Gradnja u Hrvatskoj u odnosu na 2019. skuplja za 33 posto

Katastrofalni potresi u Turskoj mogli bi poskupiti stambene kvadrate u Hrvatskoj, evo i zašto

Arhitektura optimizma - vizkultura.hr

“Prije godinu dana imali smo situaciju s drastičnim rastom cijene čelika i cementa na globalnom tržištu, što je kasnije nivelirano, ponajprije zbog velikog rasta kapaciteta u Turskoj koja je, na bazi jeftinih ruskih energenata i sirovina, glavni dobavljač čelika, a i stabilizator tržišta cementa, u središnjoj i jugoistočnoj Europi. No, potresi koji su prošli mjesec pogodili tu zemlju mogli bi uvelike utjecati na cijenu građevnog materijala jer je izvjesno da će Turskoj u iduće tri do četiri godine trebati enormne količine čelika, cementa i svih ostalih građevnih materijala za obnovu. Stoga se bojim da će investitori u Hrvatskoj koji neće u idućih mjesec-dva zaključiti cijene svojih investicija, nakon toga imati velikih problema s rastom cijena, rokovima dobave i slično”, smatra Denis Ćupić, predsjednik Udruge trgovine i logistike. Poslovni

cijena gradnje u Hrvatskoj inflacija potresi u Turskoj i Siriji

Gladuju i smrzavaju se

Gotovo svako četvrto kućanstvo u Britaniji nema dovoljno novca za osnovne potrepštine

U Britaniji 37 posto građana završi mjesec praznog novčanika, a gotovo četvrtina njih (24 posto), nema dovoljno novca za osnovne potrepštine ili većinu mjeseci ili većinu dana, pokazalo je istraživanje koju je naručila inicijativa Zajedno kroz krizu. Čak i među 10 najbogatijih izbornih jedinica u Britaniji, 19 posto anketiranih građana ne može platiti hranu ili račune do kraja većine mjeseci, a u 10 najsiromašnijih njihov udio iznosi 26 posto. Ukupno šest posto građana većinu dana u mjesecu ne može platiti osnovne potrepštine, a u najsiromašnijim područjima njih 11 posto. “Anketa je sumorni prikaz krize koja se širi na cijelu zemlju: obitelji kojima ponestaje novca da nahrane djecu i da ih drže na toplom brzo postaju naša nova normala”, komentirao je rezultate izvršni direktor 38 Degreesa Matthew McGregor. Tportal

ekonomska kriza inflacija Velika Britanija

Tablete za smirenje, boksačke rukavice, vreću za udaranje, jednosmjernu do Novog Zelanda

Novi val poskupljenja očekuje nas od 1. ožujka. Što se isplati kupiti sada jer može dugo trajati?

DIRH: U trgovini je zabilježen porast cijena pojedinih proizvoda od 3 do 19 posto

Pravi val poskupljenja, u prosjeku od 10 do 30 posto, tek nas očekuje. Veliki dobavljači najavili su trgovcima čak 60 novih cjenika, što znači da nas od 1. 3., po svemu sudeći, čeka novi skok cijena u trgovinama. Trebalo bi poskupjeti gotovo sve – od mesa, preko toaletnog papira i banana, do sokova i kave. Index Naravno da ne treba stvarati višemjesečne zalihe, ali kako inflacija ne jenjava, a nova poskupljenja se najavljuju, ljudi se pitaju što mogu kupiti po sadašnjim cijenama i tako barem malo uštedjeti. Evo prijedloga:

karte za javni prijevoz
dopunsko zdravstveno osiguranje
instant kavu
pelene i higijenske potrepštine
hranu za kućne ljubimce
pivo
ulje, brašno, šećer, sol, tjesteninu… Jutarnji

Hrvatska inflacija

Prognoza: oblačno s mjestimičnom kišom

Vujčić: Monetarna politika mora biti dovoljno restriktivna da spusti inflaciju

Europska središnja banka (ECB) početkom veljače ponovno je podigla kamatne stope, za pola postotnog boda, poručivši da i dalje planira obuzdavati inflaciju u eurozoni kočenjem potražnje, unatoč posustajanju gospodarskog rasta. Upitan može li se očekivati da će politika podizanja kamatnih stopa biti okončana do ljeta, Vujčić je kazao da se to ne može unaprijed ‘kalendarski‘ određivati, a također, rekao je i da ne želi govoriti o perspektivi smanjivanja kamatnih stopa, u trenutku kada smo još u procesu njihova podizanja. Da bi se moglo reći da politika ECB-a funkcionira mora se vidjeti kontinuirani pad temeljne inflacije, ističući kako je ona još uvijek previsoka. Lider

Boris Vujčić inflacija

Godišnja inflacija u siječnju dosegnula gotovo 58 posto

Potres je dokrajčio tursku valutu: Lira na dnu, ulagači bježe, inflacija bukti

Turska inflacija: Cijene rastu, lira pada | Turska Vijesti | Al Jazeera

Turska lira pala je na rekordnu razinu, kao i glavno tržište kapitala, nakon što je snažan potres magnitude 7,8 po Richteru, koji je jučer pogodio Tursku, pojačao pritiske zbog jakog dolara, a uslijed rata u Ukrajini i visoke inflacije. Glavna referentna vrijednost dionica (.XU100) u jednom je trenutku pala za čak pet posto dok su banke (.XBANK) pale za 5,5 posto prije nego što su povratile većinu gubitaka. Prinosi na desetogodišnje državne obveznice dosegnuli su najveću razinu u gotovo dva mjeseca od 10,2 posto. Piotr Matys, viši analitičar u In Touch Capital Markets, rekao je za Reuters da je potres povećao neizvjesnost uoči ključnih izbora koji bi se trebali održati u svibnju. Tportal

gospodarstvo inflacija potres Turska

Tko se boji inflacije još?