Pad posjeta striptiz klubovima ukazuje na nadolazeću krizu - Monitor.hr
Jučer (11:00)

Nakon gatanja iz pizze, na redu je šipka

Pad posjeta striptiz klubovima ukazuje na nadolazeću krizu

Službeni BDP je dosadan; pravi se trendovi kriju u bizarnim pokazateljima poput dužine minica ili prodaje muških gaća. Dok Pentagon Pizza Index trenutno bilježi rekordan skok od 1250%, sugerirajući “abnormalnu zaposlenost” zbog ratnih žarišta, Stripper Index šalje suprotnu, recesijsku poruku. Pad prometa u striptiz-klubovima za 12% signalizira rezanje luksuza i oprez potrošača. Iako Big Mac i Netflix još uvijek prkose krizi, indeksi poput onih o stanovanju i šampanjcu upozoravaju: dok Pentagon naručuje pizzu, svijet se priprema za stezanje remena i suživot s cimerima. BuzzFeed, Lider


Slične vijesti

16.07.2025. (09:59)

Kad muškarci prestanu kupovati gaće znak je mogućeg ulaska u recesiju

05.06.2025. (01:00)

Titanic svira, a Robert kupuje Bitcoin

Kiyosaki: Dolazi Velika depresija 2.0, spas je u Bitcoinu i plemenitim metalima

Robert Kiyosaki, čovjek koji je predvidio kolaps ekonomije 2008. godine i autor bestselera Bogati otac, siromašni otac, upozorava da SAD ide prema gospodarskoj katastrofi većoj od Velike depresije. Navodi eksploziju kreditnih dugova, rast državnog duga, nezaposlenosti i gubitak mirovinske štednje kao znakove kraha. Preporučuje ulaganje u Bitcoin, zlato i srebro kao zaštitu, predviđajući da će do 2035. jedan Bitcoin vrijediti preko milijun dolara. Upozorenje zaključuje riječima: “Ne recite da vas nisam upozorio.” Index

05.05.2025. (01:00)

Može se smatrati i svojevrsnim čišćenjem

Recesija: opće smanjenje gospodarske aktivnosti

Recesija je stoga dio ekonomskog ciklusa, koji podrazumijeva rast, vrhunac i pad praćem spomenutim smanjenjem gospodarskih aktivnosti. Ako se BDP smanjio dva uzastopna tromjesečja, to se naziva tehničkom recesijom. Ako se BDP smanjuje dulje vrijeme, to se naziva ekonomskom recesijom. Država je može pokušati ublažiti ulaganjem , čime stvara dodatnu potražnju a može i ublažiti poreze. Recesija na prvi pogled ne zvuči poželjno. No ona također može potaknuti pozitivna kretanja i rekonstruirati tržište. DW

09.04.2025. (01:00)

Za to je potrebno vjerovati u narančastog

Raos: Ne zaokrene li se kormilo, svjetska recesija je iza ugla

Očekivane posljedice izrazito ekstremne protekcionističke politike, koju trenutno provode Sjedinjene Države, poremećaji su u opskrbnim lancima, povećani troškovi za američke potrošače, ali i pritisci na američke izvoznike. Naposljetku, može se očekivati pojava inflatornih pritisaka i slabljenje povjerenja ulagača, što je već demonstrirala snažna korekcija na svjetskim burzama odmah poslije objave novih carinskih stopa. Američki trgovinski ratovi mogu dovesti i do slabljenja dolara (zbog slabijeg izvoza kapitala), ali i do njegova jačanja ako strane banke nastave unatoč svemu kupovati američke obveznice. Sve naposljetku ovisi o geopolitičkom povjerenju. Višeslav Raos za tportal

04.03.2025. (13:00)

Reže si granu na kojoj sjede

SAD je zbog uvođenja carina na rubu recesije

Američka ekonomija ulazi u turbulentno razdoblje, a ekonomisti upozoravaju na moguću recesiju i pogoršanje trgovinskih odnosa s ključnim trgovinskim partnerima – Kanadom i Meksikom. Ovaj negativni razvoj događaja dolazi nakon što je američki predsjednik Donald Trump uveo nove carine, što dodatno potiče zabrinutost među gospodarstvenicima, političarima i poslovnim sektorom. Carine koje je predsjednik Trump nedavno uveo postale su ključni faktor nesigurnosti. Ekonomski analitičari upozoravaju na dugoročne negativne učinke tih carina na američko gospodarstvo, smanjit će BDP za 0,3 posto, a povećati troškove za američke potrošače. Kućanstva bi mogla platiti dodatne 3000 dolara zbog rasta cijena uvoznih proizvoda, uključujući hranu, energiju i automobile. Index

15.03.2024. (16:00)

Nisu ni oni skroz bedasti

Brkljača: Zašto „najočekivanija recesija“ nikada nije došla?

Prognozama unatoč, američko gospodarstvo nastavilo je sa solidnim stopama rasta pa je tako BDP u 2023. realno porastao za 2,5%. Štoviše, još uvijek ne pokazuje znakove promjene trenda. Najnoviji podaci pokazuju kako su tri velika gospodarstva – Njemačka, Japan i UK – već u blagoj tehničkoj recesiji. To je slučaj i kod određenog broja manjih zemalja. Stoga prirodno slijedi pitanje: kako SAD-u uspijeva ono što ne uspijeva drugima? Prvo, američka je vlada za vrijeme pandemije „upumpala“ silne količine novaca u sustav; više nego ijedna druga zemlja. Drugi razlog je taj da država i dalje stimulira gospodarstvo odnosno troši značajno više nego što uprihoduje. Treći razlog kazuje kako rast kamatnih stopa nije snažno pogodio niti kućanstva niti poduzeća.

Za sada je agregatna potrošnja dobra, profiti kompanija solidni, cijene dionica se nalaze na rekordnim razinama, a kako su se dosadašnje prognoze o recesiji pokazale promašenima danas sve više prevladava mišljenje da recesije neće niti biti. Ivica Brkljača za Arhiv Analitiku

31.08.2023. (09:00)

Idemo delat

Šajatović: Nećemo inflaciju! Nećemo recesiju! A da povećamo produktivnost?

Objava da je hrvatsko gospodarstvo u drugom tromjesečju poraslo za 2,5 posto na godišnjoj razini i 1,1 posto na kvartalnoj nije izazvala oduševljenje i olakšanje. Javnost je i dalje uplašena žilavom inflacijom (7,5 posto na godišnjoj razini) i sve izglednijim scenarijem da će se njezino rušenje na dva posto morati izvesti daljnjim dizanjem kamata i zaranjanjem u recesiju. Razmaženi umjetnim odgađanjem recesijske faze poslovnog ciklusa, ljudi se pitaju postoji li neko manje bolno rješenje. Dobra je vijest da ekonomski ‘treći put‘ postoji. Loša je vijest da traži izlazak iz zone komfora većine segmenata društva, znanje, organizaciju, agilnost i fokusiranost. Rast produktivnosti nije samo posljedica kapitalnog jačanja industrije u kojoj onda jedan zaposleni stvori veliku dodanu vrijednost. Svoj doprinos boljom organizacijom mora dati i državna administracija. Koja neće komplicirati život poduzetnicima, nego će im ostaviti više vremena i energije da se bave razvojem novih proizvoda i osvajanjem novih tržišta. Miodrag Šajatović za Lider.

24.08.2023. (14:00)

Letački rječnik

Šajatović: Recesija je neugodnija, ali korisnija od petljanja s mekim spuštanjem

Premda je do kraja 2023. ostalo tri mjeseca, ozbiljniji igrači na poslovnoj sceni već razmišljaju o 2024. Najčešće pitanje na koje pokušavaju dokučiti odgovor je hoće li sljedeće godine u Hrvatskoj biti recesije. Nitko ju ne priželjkuje, naravno. Ekipa koja ju je poslovno i osobno uspjela preživjeti prije desetak godina s nelagodom se sjeća gotovo šestogodišnje hrvatske recesije.  S druge strane, racionalnim poslovnim ljudima jasno je da smo još u kapitalizmu koji ima poslovne cikluse koji podrazumijevaju i zimu, a ne vječito proljeće. Aktualne vijesti da se njemačka ekonomija nije uspjela meko prizemljiti nego je tresnula u recesiju u većem dijelu komentara stavljaju se u kontekst slabosti tamošnje industrije temeljene na klasičnoj automobilskoj industriji. Ako je to i točno, prednost ulaska u recesiju je signal da nešto treba mijenjati. Kad je o Hrvatskoj riječ, mi smo većinu fiskalnih i monetarnih poluga s veseljem prepustili Bruxellesu i Frankfurtu, pa kreatori ekonomskih politika mogu bez velike odgovornosti samo tumačiti što se događa. Biznis-zajednica ipak nije u tako ugodnoj poziciji. Odgovorni poduzetnici i menadžeri upućuju na oprez. Miodrag Šajatović za Lider.

19.05.2023. (15:00)

Kitajci, odmorite malo

Kina ne može (opet) spasiti svjetsko gospodarstvo

Dok se ostatak svijeta kreće na rubu recesije, posljednja stvar koju zapadni političari žele je da Kina, najveći pokretač globalnog gospodarskog rasta od financijske krize 2008., kaska u oporavku od posljedica pandemije. No upravo je to ono što se sada događa. Nakon velike krize 2008., Pekinški program poticaja pomogao je Zapadu da se oporavi. No sada je oporavak Kine nakon COVID-a nestabilan, tako da je malo vjerojatno da će Kina moći zaustaviti globalnu recesiju. No, upravo su te mjere poticaja ostavile Kinu s gomilom dugova. U ožujku je MMF upozorio na to da je samo dug kineske lokalne samouprave porastao na rekordnih 66 bilijuna juana, što je jednako polovici BDP-a zemlje. DW

10.04.2023. (15:00)

Kriza, pogled izbliza

Nouriel Roubini: “Ozbiljna recesija jedina može ublažiti inflaciju, ali će i dužnička kriza biti teška”

Drugi najveći bankrot banke u povijesti SAD-a zaljuljao svjetske burze - N1

Zbog negativnih agregatnih šokova u opskrbi, kao što su pandemija i rat u Ukrajini, postizanje stabilnosti cijena povećanjem kamatnih stopa sigurno je povećalo rizik od recesije i nezaposlenosti. Što je još gore, više kamatne stope smanjile su tržišnu vrijednost i druge imovine banaka. Ako podignete bankovni kredit na deset godina kada su dugoročne kamatne stope 1%, a te stope tada porastu na 3,5%, prava vrijednost tog kredita pada. Ako to uzmemo u obzir, to podrazumijeva da nerealizirani gubici američkih banaka zapravo iznose 1,75 bilijuna dolara, odnosno 80% njihovog kapitala. “Nerealizirana” priroda tih gubitaka samo je artefakt postojećeg regulatornog režima koji bankama omogućuje vrednovanje vrijednosnih papira i kredita po nominalnoj vrijednosti, a ne po pravoj tržišnoj vrijednosti. Zapravo, sudeći po kvaliteti njihovog kapitala, većina američkih banaka tehnički je blizu nesolventnosti, a stotine su već potpuno nesolventne. Poslovni