Pađenov stih zaboravljen na kantama za smeće donio je autoru dodatnih 40.000 € - Monitor.hr
Danas (07:00)

Svi sretni

Pađenov stih zaboravljen na kantama za smeće donio je autoru dodatnih 40.000 €

Zbog naljepnica “Stavi pravu stvar na pravo mjesto” koje su ostale na zagrebačkim kantama za smeće nakon završetka kampanje za razvrstavanje otpada, pjevač Jurica Pađen nagodio se da mu Grad Zagreb isplati 40.000 eura, mada je prvotno tražio 180.000 €. Iako su aktivnosti kampanje završile prije više od dvije godine, na dijelu spremnika za razvrstavanje otpada u Zagrebu i dalje se nalaze naljepnice s tim sloganom, zbog čega je Pađen u svibnju 2024. podnio zahtjev Gradu Zagrebu tražeći naknadu za razdoblje nakon završetka kampanje. Koliko je Pađen dobio za kampanju ne piše u članku, ali se zna da je cijeli projekt Zagreb financirao sa oko 180 tisuća eura (1,3 mil kuna), dok je znatno veći dio dala EU. Pađenov stih je bio tek dio kampanje koja je trebala trajati od ožujka 2018. do kolovoza 2022. Jutarnji


Slične vijesti

25.06. (08:00)

Ipak se može živjeti od glazbe

Prošla godina bila je iznimno uspješna za hrvatske autore – od autorskih prava zaradili rekordnih 28,9 milijuna eura

Što je porast od više od pet milijuna eura, odnosno 21,07 posto, u odnosu na godinu prije. Najveći skok zabilježen je u segmentu koncerata, a značajan rast bilježe i digitalna prava te međunarodne isplate. Među najuspješnijim autorima našli su se Baby Lasagna, Branimir Mihaljević, Marko Perković Thompson i Grše. Najveći rast zabilježen je u segmentu koncerata – čak 52,10 posto – čime je 2024. postala rekordna godina po visini prihoda s glazbenih događanja. U Hrvatskoj je prošle godine evidentirano više od 42.000 koncerata, festivala i sličnih događanja – u prosjeku 115 dnevno. Porasli su i prihodi od digitalnih prava, i to čak za 22 posto. tportal

03.06. (18:00)

Miyazaki stvara, dok AI kopira. Tko je jači?

Japanski anime autori dijele mišljenja: AI kao spas – ili krađa talenta?

Iako japanski zakon dopušta korištenje zaštićenih djela za treniranje AI bez dozvole autora, 94% umjetnika strahuje za svoja prava i poslove. Anime industrija već koristi AI, primjerice u projektu „Blizanke Hinahima“, kako bi smanjila troškove i kompenzirala manjak radne snage. Dok legendarni Miyazaki AI naziva “uvredom za život”, drugi ga vide kao korisnu alatku. Japanska kultura tehnološki je otvorenija, ali debata ostaje: je li AI pomoćnik – ili prijetnja kreativnosti? DW

10.10.2024. (10:00)

Organsko porijeklo

Utjecaj umjetne inteligencije na izdavaštvo: nova oznaka “Napisao čovjek”

Razvoj naprednih jezičnih modela i generativne AI tehnologije doveo je do značajnog povećanja broja knjiga stvorenih umjetnom inteligencijom na digitalnim platformama poput Amazonovog Kindlea. Iako Amazon zahtijeva od autora da otkriju ako je njihovo djelo generirano umjetnom inteligencijom, ta informacija nije uvijek jasno vidljiva potencijalnim kupcima, što stvara konfuziju na tržištu. Udruženje se bori i sudski: prošle godine, pokrenuli su kolektivnu tužbu protiv OpenAI-a zbog kršenja autorskih prava. Nova certifikacija Udruženja autora osmišljena je kako bi pružila jasan vizualni simbol ljudskog autorstva. Oznaka je dizajnirana tako da nalikuje naljepnicama književnih nagrada po veličini i poziciji, što omogućuje čitateljima da lako prepoznaju knjige koje su napisali ljudi. Bug

08.07.2024. (22:00)

Ako ništa, barem se svira

Godišnje izvješće: Nikad više koncerata nego kao prošle godine, Gibonni predvodi domaće

U post-COVID doba koncertna aktivnost na domaćem terenu povijesno je najveća dosad. Iako je i golim okom vidljiv porast, objavljena su službena godišnja izvješća koja to potvrđuju. Za proteklu je godinu obrađeno je čak 38.043 glazbenih događanja, što znači da se prosječno u Hrvatskoj dnevno odvijalo 104 glazbena događaja. Titulu domaćeg glazbenika s najviše prodanih ulaznica za svoje koncerte u Hrvatskoj dobio je Zlatan Stipišić Gibonni. Značajan rast od čak 52,85% bilježe i autorski honorari od online i digitalnih prava. S trenutnim udjelom većim od 10% u ukupnim prihodima od autorskih prava, streaming je na odličnom putu da uskoro prestigne udio prihoda od klasične diskografije i nosača zvuka iz “zlatnog doba” prodaje fizičkih nosača zvuka s kraja devedesetih i početka 2000-ih godina. Muzika

18.03.2024. (21:00)

Oprez, kolaže taj krade

Autorska prava: Kako spriječiti nekoga da vam ukrade tekst ili sliku

Autorsko djelo je intelektualna tvorevina originalnog individualnog karaktera, bilo iz znanstvenog, umjetničkog ili književnog područja. Njegova kvaliteta pri tome nije bitna i djelo ne mora zadovoljiti nikakve kriterije po tom pitanju. No, autorskim djelom se ipak ne mogu smatrati ideje, prijedlozi, metode rada ili postupci. Autorska prava počinju vrijediti od trenutka kada je autorsko djelo “ugledalo svjetlo dana” i postalo dostupno javnosti. Traje tijekom života autora te još 70 godina nakon njegove smrti. To bi značilo da u autorskim pravima još pozamašan niz godina mogu uživati i nasljednici. Zakon o autorskom pravu i srodnim pravima omogućuje autoru građanskopravnu zaštitu autorskih prava, što znači da izvorni nositelj može od onog koji mu je povrijedio prava tražiti plaćanje naknade, štete, vraćanje stečenog bez osnove itd. Zloporaba autorskih prava može se kazniti i zatvorom. Savjeti

03.01.2024. (23:00)

Miš je napokon slobodan

Originalni Mickey Mouse napokon ulazi u javnu domenu, uskoro dobiva i svoju horor verziju


S početkom 2024. godine Mickey Mouse, legendarni Disneyjev miš, napokon postaje slobodan za korištenje, označavajući kraj dugogodišnjeg pravnog okvira. Originalni Mickey, zajedno s drugim djelima iz 1928., ulazi u javnu domenu, označavajući važan trenutak u povijesti autorskih prava. Walt Disney je, inspiriran zvučnim filmom “The Jazz Singer”, stvorio Mickeya 1928. u filmu “Parobrod Willie”, pokrenuvši animacijski imperij. Osim Mickeyja, djela poput “Kuće na Poohovu uglu” i “Petra Pana” također postaju javno dobro. Međutim, unatoč isteku autorskih prava, Mickeyjev izgled i imidž i dalje ostaju podložni ograničenjima, otvarajući vrata budućim pravnim izazovima. Ovaj povijesni trenutak potiče raspravu o trajanju autorskih prava i njihovom utjecaju na kreativnost. (Bug.hr) Dobiva i svoju horor verziju (Muzika)

26.08.2023. (01:00)

Pustiti ga ili ne pustiti, pitanje je sad

ChatGPT-u može se blokirati pristup Vašoj web stranici, no pitanja oko autorskih prava ostaju u sivoj zoni

Kao velika većina alata koji prikupljaju podatke s interneta, i OpenAI ima svog bota koji gmiže po webovima neometano. Neki SEO stručnjaci smatraju da bi ChatGPT bot trebalo blokirati dok god OpenAI ne krene prikazivati izvore s kojih je uzimao podatke. Važno je pritom znati kako zapravo funkcionira GPT – on stvara svoj sadržaj prema dostupnim mu informacijama, ne kopira doslovno ono što nađe, a pretražuje zaista veliki broj izvora. Blokirati ChatGPT Bot čini se kao suvisla odluka, pogotovo ako ste aktivni kreatori sadržaja online, no s druge strane upravo mu pristup što većem broju stranica garantira kvalitetu koju zapravo ima i daje prostora za napredak. Netokracija

14.08.2023. (22:00)

Make them pay

Autorsko pravo & Big Tech: Pobijedili smo Golijata, ali sad se moramo dogovoriti među sobom

Novinarska autorska prava uzdrmana su od pojave interneta, a situacija nije ništa bolja otkako je svijet dobio svoje prve tehnološke gigante. Kada je vaš posao da stvarate sadržaj, a plod vašeg rada koristi netko treći, jedna od najvećih nepravda koja vam se može dogoditi da za to niste isplaćeni. Izmjene Zakona o autorskom i srodnim pravima koje su pomogle da Hrvatska među rijetkima ne ponovi grešku Francuza u ostvarivanju autorskih prava u novinarstvu tek su početak sage kako će se naknade autorima i nakladnicima isplaćivati. Kako bi se greška izbjegla, direktiva EU implementirana je na drugačiji način u Zakon o autorskim i srodnim pravima iz 2021. On predviđa kolektivne pregovore svih udruženih hrvatskih nositelja prava s Googleom, i to ostvarivanjem organizacije za kolektivno ostvarivanje tih prava. Netokracija

06.11.2022. (11:00)

Još se ne odobrava autorsko pravo za djelo koje nije stvorio čovjek

Kradljiva umjetna inteligencija: Otvorena nova bojišnica za autorska prava

Not a pretty picture: Award-winning, AI-generated artwork angers artists

Na bojišnicu za autorska prava stigao je netko komu se nitko nije nadao – umjetna inteligencija (engl. AI), što je zaprepastilo autore, nakladnike i ostale kreativne djelatnosti. Ponajprije jer je riječ o kradljivici umjetničkih i svih ostalih autorskih djela, ali i besramnom traženju autorskih prava na djela koja je ta moćna tehnologija stvorila vješto se koristeći tuđom kreativnošću kao podlogom za novi uradak koji sama potpisuje. Nemilosrdna sudionica u igri za autorska prava AI je uznemirila pravne stručnjake diljem svijeta jer je u zakon o autorskom pravu utkano da je autorsko djelo – ljudsko. Umjetnost umjetne inteligencije opasno je uzdrmala budućnost autorstva usput se nadahnjujući ljudskom kreativnošću. Ipak, iza stroja i algoritam kradljivca ideja stoji neimenovana osoba – programer – koji bi možda u pravnoj bitci za autorsko pravo mogao profitirati kao njegov vlasnik. Lider

17.07.2022. (21:00)

Autorsko pravo vs. zaštitni znak

Autorska prava koja kompanija Disney polaže na najraniju verziju Miki Mausa istječu 2024. godine.

Izvorni Miki Maus izgleda drukčije od blagog i pomalo „okruglog” miša kakvog danas gledamo. Prvi se put pojavio 1928. u kratkom crtanom filmu “Parobrod Willie” (“Steamboat Willie”) – prvom animiranom filmu u kojem je slika sinkronizirana sa zvukom. U SAD-u autorska prava vrijede do autorove smrti plus još 70 godina. Za djela koja su stvorena anonimno, pod pseudonimom ili od strane zaposlenih u sklopu njihova redovnog posla, autorska prava vrijede 95 godina. Kada su u pitanju djela poput crtanih filmova s likom Miki Mausa, koja su prvi put objavljena prije 1978. godine, autorska prava vrijede samo 95 godina od datuma prvog objavljivanja. “Prvo je pitanje koristi li Disney ‘Parobrod Willy’ ne samo kao lik nego i kao svoj simbol”, kaže Jane Ginsburg, profesorica intelektualnog (književnog i umjetničkog) vlasništva na Pravnom fakultetu Sveučilišta Columbia u New Yorku. Deutsche Welle