Pčele se brane od azijskog stršljena tako što ga - skuhaju - Monitor.hr
05.03.2017. (18:50)

Buba san

Pčele se brane od azijskog stršljena tako što ga – skuhaju

Azijski stršljeni velika su prijetnja pčelama, kada napadnu njihove košnice naprave pravi pokolj, mogu ih ubiti 30 tisuća u jednom satu. No priroda ima divan način da slabijima podari nekakav oblik zaštite. Japanske medonosne pčele mogu zajedničkim snagama napasti uljeza i živog ga skuhati. Video prikazuje koliko su dobro organizirane pčele, kada im se stršljen uvuče u košnicu daju si tajni signal i kreću u napad: opkole neprijatelja i počnu stvarati vibracije, podižući tako temperaturu na gotovo 46 stupnjeva. Sada su znanstvenici otkrili da je i europskim pčelama bilo dosta terora stršljena te su i one počele ‘kuhati’.


Slične vijesti

21.03. (17:00)

Sve zuji

U BiH kod Livna otvoren prvi pčelarski park

Livanjski kraj ima više od 860 biljnih vrsta, od čega je 80% medonosnih, pa med s ovdašnjih pašnjaka slovi za jedan je od najkvalitetnijih u BiH. Stoga i ne čudi da se upravo ovdje uskoro otvara prvi pčelarski park u ovoj zemlji. Cijelu priču o pčelarstvu, obitelj Hrga iz Livna, željela je podići na višu razinu, te je napravila pčelarski park s nekoliko tematskih cjelina. U sklopu parka nalazi se i kušaonica meda i drugih pčelinjih proizvoda i njihovih prerađevina. Tu je i apikomora, za kojom vlada sve veći interes. Agroklub

24.06.2024. (19:13)

Preporučuje se da svatko u svom dvorištu ostavi po jednu žlicu šećera zbog pčela

20.05.2024. (20:00)

Ako odu one, odosmo i mi

Od posljednjih deset godina ni jedna nije bila dobra pčelarska godina, a zbog klimatskih promjena sve su češći slučajevi odumiranja pčelinjih zajednica

Svjetski dan pčela 2024. usredotočen je na temu “Pčela u suradnji s mladima”, koja naglašava važnost uključivanja mladih u pčelarstvo i napore za očuvanje oprašivača, prepoznajući ih kao buduće upravitelje našeg okoliša. Klimatske promjene utjecale su na ponašanje pčela, koje su zbunjene i nervozne zbog čestih i naglih promjena vremena, a probleme pčelarima zadaje i korištenje insekticida i herbicida u poljoprivrednoj proizvodnji. Pčele su najvažnija bića na planetu jer bez njih nema oprašivanja, nema plodova, nema hrane, nema ni ljudi. Svi moramo dati doprinos da osiguramo njihov opstanak. N1

12.04.2024. (22:00)

Puno zujanja, ali...

Pčele uranile na ispašu, ali medu se ne piše dobro

Hrvatska po stanovniku ima više košnica pčela nego većina europskih zemalja. No, potom slijedi porazan statistički podatak: svaki stanovnik Europske unije godišnje u prosjeku pojede osam kilograma meda, a Hrvat tek pola kilograma, otkriva reporterka HTV-a Renata Waldman. Meda proizvodimo više od svojih godišnjih potreba. Ove godine sve je krenulo osjetno ranije nego inače. Jake temperature i jaki vjetrovi isušuju nektar pa će ove godine vjerojatno biti slabiji prinosi meda. Danica

26.11.2023. (21:00)

Znanost iza pčelinjih proizvoda

Raos: Kako prepoznati pravi med

Čime se patvori med? Najjednostavnije se to čini šećernim sirupom, dakle koncentriranom otopinom običnog, trskinog ili repinog šećera, saharoze. Može se patvoriti i kukuruznim sirupom, koji se većinom sastoji od glukoze. No tu je kvaka. U kemijskom smislu prirodni med se najvećim dijelom sastoji od invertnog šećera, šećera koji je nastao hidrolizom saharoze, što znači da se sastoji od jednakih dijelova glukoze i fruktoze. Noviji znanstveni rad ukazuje kako viskoznost meda opada kada mu se doda šećer, bilo saharoza bilo njezin hidrolizat, invertni šećer. To je u skladu sa savjetom da pogledate kako med istječe iz tegle: viskoznost patvorenog meda je manja, pa će lakše istjecati. Razlika između dvije patvorine još se bolje vidi pri kalorimetrijskom mjerenju. Med naime promjenom temperature prelazi u staklastu modifikaciju. Prijelaz se kod prirodnog meda zbiva pri -39,5 oC, a kod patvorenog sa 30 % dodanog invertnog šećera pri -40,8 oC, razlika je dakle jedva veća od stupnja. No dodatkom 30 % šećernog sirupa temperatura ostakljivanja spušta se za više od deset stupnjeva – na vrijednost od -49,90 oC. Nenad Raos za Bug

06.07.2023. (13:00)

Oprašuje dok god ima struje

Stvorena prva robotska pčela koja može letjeti kao prava

Robot je nazvan Bee++, ima četiri krila, od kojih je svako opremljeno neovisnim laganim aktuatorima (svojevrsni motor, op.ur.) koji mogu samostalno kontrolirati krilo. Specifičan dizajn omogućava ovom umjetnom oprašivaču da u kretanju oponaša prave pčele. To je prvi robot koji može letjeti u svim smjerovima. Raspon krila je 33 mm. Ima težinu 95 mg, što je više od pčela koje se pojavljuju u prirodi, koje imaju težinu oko 10 mg. Trenutno može letjeti pet minuta i zbog toga mora ostati priključen na izvor napajanja. Očekuje se da će moći zamijeniti pčele u oprašivanju. Agroklub

14.06.2023. (13:00)

Terorist među insektima

Azijski stršljen pojede do 11 kg kukaca – najviše medonosnih pčela

Na europskom kontinentu prvi put je registriran 2004. godine i od tada je sve više prisutan. Otkrivene su kolonije u Španjolskoj, Portugalu, Italiji i Švicarskoj, a od 2014. ih ima i u Njemačkoj, pišea Agrarheute. Na njihovom meniju su razni insekti, a posebno vole komarce, manje ose i pčele. U sezoni pojedu do 11 kg kukaca, a prvenstveno su bazirani na hvatanju medonosnih pčela koje čine i do 85 posto njihovog jelovnika. To je ogromna razlika u odnosu na domaćeg stršljena kod kojeg one čine samo pet posto hrane. Dok su azijske pčele razvile strategiju obrane, europske pčele su u većoj opasnosti. Agroklub

13.06.2023. (12:53)

Najmanji McDonalds’s na svijetu gdje su kupci – pčele

23.04.2023. (16:00)

Sugar Daddy

Morgan Freeman pretvorio svoj ranč od 124 hektara u ogromno utočište za pčele

Morgan Freeman glumu zamijenio pčelarstvom - Akta.ba

Holivudski glumac Morgan Freeman najpoznatiji je po svojim izvanrednim izvedbama na velikom platnu, ali ga hvale i zbog čina koji nije povezan s njegovom glumačkom karijerom. Naime, Freeman je svoj prostrani ranč u Mississippiju pretvorio u utočište za pčele. Glumac, koji ima 84 godine, postavio je 26 košnica na svom ranču i zasadio vrste biljaka i drveća koje pčele vole, uključujući lavandu i stabla magnolije. Učinio je to, kaže, nakon što je saznao za nevolje pčela diljem svijeta. Dok su zaštitna pčelarska odijela standardna za mnoge pčelare, Freeman tvrdi da mu nisu potrebna jer ga pčele “nikada neće ubosti”. “Nisu me još ubole jer im ne pokušavam uzeti med ili bilo što, nego ih samo hranim. Mislim da to razumiju i međusobno govore: “Nećemo smetati ovom liku, on nam donosi šećernu vodu’”, rekao je novopečeni pčelar. Green