Personalizirana medicina - Liječenje bez nuspojava - Monitor.hr
06.11.2021. (19:30)

Osobni Dr. House

Personalizirana medicina – Liječenje bez nuspojava

Moć podataka promijenila je gotovo svaku industriju personalizirajući iskustvo korisnika i način na koji se liječimo. Nova tehnologija prikuplja više podataka o svakom pacijentu nego što je to bilo moguće ranije i analizira ih kako bi se došlo do sveobuhvatnog i dubljeg razumijevanja liječenja. Tako se može vizualizirati ono što svakoga od nas pojedinačno razlikuje i iskoristiti za jasan, personaliziran put prema kvalitetnijem liječenju. Personalizirana medicina koristi se karakterizacijom fenotipa i genotipova pojedinaca (molekularno profiliranje, medicinsko snimanje i podaci o načinu života) kako bi se prava terapija prilagodila pravoj osobi u pravo vrijeme ili utvrdila predispozicija za bolest te pružila pravodobna i ciljana zaštita. Tu je važna uloga i umjetne inteligencije, no takvo bi liječenje zasad bilo dosta skupo. Lider


Slične vijesti

20.05. (13:00)

Budućnost je tu

Novi alati koji pomažu kod nekih bolesti, izumi za prevenciju požara i drugi tehnološki noviteti

Medicina grabi naprijed velikim koracima. Novi alat australskog Sveučilišta New South Wales koji se može pokrenuti na standardnom prijenosnom računalu koristi umjetnu inteligenciju kako bi temeljne znakove Parkinsonove bolesti otkrio godinama prije nego što se pojave prvi simptomi poput drhtanja i usporenih pokreta. Znanstvenici su razvili novi premaz za uništavanje bakterija i virusa koji bi mogao pomoći u rješavanju rastućeg problema bolničkih superbakterija otpornih na lijekove. Razvili su i revolucionarnu kisik-ionsku bateriju koja se može pohvaliti iznimnom izdržljivošću, eliminira potrebu za rijetkim elementima i rješava problem opasnosti od požara. Tu je i robot koji pronalazi izgubljene stvari kao pomoć ljudima koji pate od demencije. Bug

10.04. (00:00)

I najbolje i najgore događa joj se u isti čas

S 28 godina otkrila je lijek koji bi mogao spasiti milijune, a onda joj se srušio svijet: “Bolest je rijetka i smrtonosna”

Antimicrobials researcher wins award for women in science | Chemistry | The University of Sheffield

Kirsty Smitten  sa samo 28 godina postigla je nešto što nije napravljeno u gotovo 40 godina: stvorila je novu klasu antibiotika u borbi protiv antimikrobne rezistencije, koju Svjetska zdravstvena organizacija naziva jednom od najvećih prijetnji globalnom zdravlju, zbog koje bakterije, virusi, gljivice i paraziti evoluiraju tijekom vremena i više ne reagiraju na lijekove. No, ova iznimna biokemičarka sada se mora suočiti s činjenicom joj je ostalo još samo nekoliko mjeseci života nakon što joj je dijagnosticiran iznimno rijedak rak, srčani angiosarkom, u terminalnoj fazi. “Ponekad me obuzme bijes. Gledala sam vijesti o osuđenom silovatelju i uzrujala sam se, želeći znati zašto mi je dano samo nekoliko mjeseci života kad u svijetu postoje ljudi poput njega. To je nepravda. Nema riječi kojima bih opisala koliko sam tužna što neću vidjeti kako će se razvijati naš rad. Nadam se da će se posao nastaviti i bez mene”, kaže Kirsty. Jutarnji

03.01. (14:00)

"Generalni oporavak i rast gospodarstva očekujem krajem 2023., početkom 2024."

Poznati hrvatski znanstvenici, IT-jevci i poslovni ljudi: Što nam donosi 2023.?

What Does Data and Analytics Need for 2023? Forrester Shares Predictions

  • Godina 2023. bi nam, nažalost, mogla biti jednako turbulentna kao i 2022. Recesiju već gotovo svi očekuju, geopolitička žarišta se povećavaju, a inflacija je još uvijek visoka pa će centralne banke i dalje biti prisiljene držati kamatne stope visokima, što opravdava očekivanja o recesiji. Neizvjesnost je, stoga, ključna riječ s kojom ulazimo u 2023. (politički ekonomist Vuk Vuković, Sveučilište u Oxfordu)
  • Očekujem značajne napretke u više područja biomedicine. U ovoj je godini otkriveno da je Epstein-Barrov virus (koji uzrokuje mononukleozu) glavni uzročnik multiple skleroze pa je za pretpostaviti da će se u 2023. krenuti s izradom cjepiva i lijekova protiv tog virusa. U budućnosti će umjetna inteligencija u medicini biti još važnija i donosit će veće koristi. (Janoš Terzić, Katedra za imunologiju i genetiku, Medicinski fakultet u Splitu)
  • Svjedočili smo nezamislivo brzom napretku u razvoju mRNA cjepiva pa će biti zanimljivo vidjeti u kojem smjeru i protiv kojih bolesti će se takva cjepiva dalje razvijati. Još jedan uzbudljiv napredak mogao bi se dogoditi u terapijama za uređivanje gena pomoću tehnologije CRISPR, koja se još naziva “genetskim škarama” i za koju je dodijeljena Nobelova nagrada 2020. godine. Ona bi mogla biti ključna u liječenju genskih poremećaja i drugih bolesti, uključujući neke vrste raka, HIV/AIDS i dijabetes tipa 1. (molekularna biologinja Iva Tolić, Institut Ruđer Bošković)
  • Dugoročno gledano, ja sam optimist. Pred nama jesu veliki, teški i ozbiljni izazovi i prijetnje, kao što su globalno zatopljenje, odnos Kine i SAD-a te potencijalne negativne posljedice brzog razvoja umjetne inteligencije. No vjerujem da ćemo dugoročno prevladati te izazove i da će nam razvoj umjetne inteligencije donijeti puno toga dobroga. (fizičar Marin Soljačić, Massachusetts Institute of Technology) Index
09.12.2022. (19:00)

Više od 300 medicinskih proizvoda nedostupno hrvatskim pacijentima od 1. siječnja

Kao posljedica neprestanog snižavanja cijena medicinskih i ortopedskih pomagala, koje je i ovaj tjedan jednostrano proveo Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje, više od 200 000 pacijenata ostat će bez svojih pomagala od početka sljedeće godine, a zalihe pojedinih proizvoda neće biti dostupne već za tjedan dana. Direktorica granskih udruga HUP-a Marijana Filipić istaknula je da mnoge članice Koordinacije za medicinske proizvode više ne mogu podnijeti teret poslovanja s negativnom maržom jer su nabavne cijene samo ove godine porasle između 30 i 40 posto. Mnogi su distributeri već obavijestili veledrogerije o nemogućnosti isporuke medicinskih pomagala te se očekuje da će se njihova nestašica osjetiti kada veledrogerije potroše svoje zalihe. Lider

04.08.2022. (14:00)

Operacije na CNC stroju

Robot bolji od kirurga: korak do automatiziranih operacija

Roboti bi uskoro mogli nadmašiti ljudske performanse. U radu, objavljenom u IEEE Transactions on Automation Science and Engineering, međunarodni tim istraživača izvijestili su o eksperimentu u kojem je robot zadatke obavio jednako dobro kao iskusni kirurg, ali brže i dosljednije. straživači su na robotsku ruku standardnog robotskog sustava da Vinci postavili 3D ispisane markere što im je omogućilo da prate njegovo kretanje pomoću senzora za boju i dubinu. Pokrete ruke analizirali su pomoću algoritma strojnog učenja. Rezultati sugeriraju da uvježbani model može smanjiti srednju pogrešku praćenja za 78 posto, s 2,96 milimetara na samo 0,65 mm. Sustav je testiran protiv iskusnog kirurga s više od 900 operacija i devet dobrovoljaca bez kirurškog iskustva. Svi su prošli standardizirani test za obuku kirurga koji uključuje prijenos šest trokutastih blokova s jedne strane daske s klinovima na drugu i zatim natrag. Zadatak se čini jednostavan, ali zahtijeva milimetarsku preciznost. Bug

12.05.2022. (22:02)

Na Medicinskom fakultetu u Zagrebu studenti učili pogrešnu verziju “Hipokratove zakletve”, koja je ustvari prilagođavana kroz vrijeme

17.12.2021. (23:00)

Bizarno

10 najneobičnijih slučajeva u medicini 2021.

Iako je korona dominirala naslovnicama protekle godine, ostale bolesti i nezgode nastavile su mučiti čovječanstvo. Gizmodo je pobrojao 10 najčudnijih, od vertikalno slomljenog penisa, gljiva koje rastu u venama do zuba koji raste u nosu.

04.12.2021. (14:00)

Elektroda kao sigurna metoda

Raos: pH-metrom protiv bolesti krvožilnog sustava

Novi se uređaj za mjerenje pH-vrijednosti kožnog tkiva sastoji od flastera veličine 2×2 cm na kojem se nalazi 25 nezavisnih senzora. Kažem „senzora“ jer se svaki od njih sastoji od plosnate referentne (Ag/AgCl) elektrode te elektrode za mjerenje pH – silikonske iglice pričvršćene za zlatnu podlogu. Debljina iglice (microneedle) na najdebljem dijelu iznosi samo 0,9 milimetara. Kad probije kožu, kroz nju prolaze vodikovi ioni do sloja zlata, pa se iz razlike potencijala prema referentnoj elektrodi može odrediti kiselost kožnog tkiva. Zašto je to važno? Važno je prije svega radi dijagnostike bolesti perifernih arterija (BPA). U toj je bolesti tkivo slabo prokrvljeno, u njega ne dolazi dovoljno kisika, pa se mora poslužiti „rezervnim metabolizmom“, koji ne ide do razgradnje sastojaka hrane na ugljikov dioksid i vodu nego na mliječnu kiselinu. Nenad Raos o etičkoj i ekonomičnoj novosti u medicini za Bug.hr.

30.11.2021. (21:00)

Dok država gleda u Blato

U Zagrebu niče najveća privatna bolnica u Hrvatskoj, veća od većine javnih bolničkih ustanova

Akromion, nova specijalizirana bolnica za ortopediju i traumatologiju, gradi se na izlezu iz Dugava prema Velikoj Gorici na 10 000 kvadrata te je investicija vrijedna 160 milijuna kuna. Najveću privatnu bolnicu gradi tvrtka Osteon, a direktor i ortoped Nikola Čičak objašnjava lokaciju i preseljenje iz Krapinskih toplica nedostatkom prostora prouzročenim razvojem te ustanove. Lokacija koja je zgodnija pacijentima iz cijele Hrvatske također je jedan od razloga preseljenja. Tvrtka Kamgrad bit će izvođač radova, a otvaranje se očekuje 2023. godine. Večernji list

13.11.2021. (13:00)

Spašavanje života

Berecki: The kidney project – prva uspješna implantacija kompaktnog aparata za dijalizu

Ovaj tjedan Berecki nam donosi vijesti s polja medicine, tj. njezina napretka, a u članku možete saznati kako fukcionira nagrađeno otkriće. Donosimo dio teksta: Umjetni bubreg se ugrađuje u trbušnu šupljinu pacijenta, pri čemu se spaja na tri „priključka“: ulazna cijev se priključuje na trbušnu aortu, pa kroz nju u aparat ulazi pacijentova krv pod normalnim tjelesnim tlakom koji „progurava“ krv preko sustava membrana u hemofilteru i bioreaktoru. Pročišćena krv se kroz izlaznu cijev odvodi nazad u pacijentovu cirkulaciju (u trbušnu venu), a otpadna tekućina (mokraća) se trećom cijevi odvodi u pacijentov mokraćni mjehur. Piše Igor Berecki za Bug