PJ Harvey priprema kompilaciju B-strana, demo snimaka i rariteta - Monitor.hr
12.09. (18:00)

Rock n roll dugo nije bio ovako seksi

PJ Harvey priprema kompilaciju B-strana, demo snimaka i rariteta

Četrnaest od uvrštenih pjesama prethodno nije objavljeno ili je ovdje predstavljeno u prethodno neobjavljenim verzijama. Harvey nije izdala novi studijski album od “The Hope Six Demolition Project” iz 2015., ali je skladala glazbu za BBC-jevu miniseriju “The Virtues” 2019. godine. Njezina nedavna obrada “Who by Fire” Leonarda Cohena može se pronaći na soundtrack albumu serije “Bad Sisters” koji izlazi sljedeći mjesec. Ravno do dna


Slične vijesti

Jučer (11:00)

Neki novi klinci

Djeca! – Kad čuješ ovaj zvuk: bend zeitgeista

Novi album savršeno reflektira mjesto i vrijeme u kojem je nastao, u smislu da se na njemu nalazi skoro sve što u posljednje vrijeme prolazi, kako među ovdašnjom rock publikom tako i kod onih, uvjetno rečeno, plesnije nastrojenih. Utjecaji Royal Blooda i The Slavesa miješaju se s nasljeđem srpske scene, bilo da je riječ o Repetitoru i stalnorastućem broju njihovih kopija ili vječno kul veteranima poput Discipline Kičme, Obojenog programa ili Boya. Dakako, u toliko širokoj paleti stilova nešto im više, a nešto manje leži pa su tako u garaži, primjerice, upečatljiviji nego na plesnom podiju. U svim tim glazbenim vodama, međutim, ni u jednom trenutku ne potonu. Ravno do dna

Petak (17:00)

Ipak nikakvi utjecaji izvana

Hrvatska glazba i regija (6. dio) – Kad prihvatimo tržište, prihvatit ćemo sebe

Mlada domaća populacija prati globalni glazbeni trend na jezicima koje razumiju, tj. onima koji se govori u našem okruženju i o tome da su neki iz susjedstva prije i uspješnije uskočili u taj trend, ali i da tako ne mora i ostati jer postoji ista takva hrvatska scena koja bi po logici stvari svakim danom trebala biti sve manji medijski talac ‘istoka’. Nije čak ni toliko bitno hoće li trap postati apsolutni hrvatski mainstream koliko je bitno da ga ne treba sputavati u tržišnoj utakmici, što nije ništa drugo već pucanje u noge vlastitim kreativcima. I mainstream i underground određuje broj onih koji ih konzumiraju, a ne oni koji provode aktivno ili pasivno političko djelovanja iz inata prema nekome ili nečemu. To se uistinu ne treba doticati bilo čijeg glazbenog ukusa, time posredno i slobode stvaralaštva, kaže u zadnjem dijelu serijala članaka Zoran Stajčić gdje analizira situaciju na glazbenoj sceni kod nas. Ravno do dna

Četvrtak (21:00)

Zato nam nogomet bolje ide

Marjanović: Hrvatska neće pobijediti na Eurosongu ni 2032.

Iako su i ljudi angažirani oko projekta Hrvatska na Eurosongu itekako svjesni onoga što je potrebno, čini se da još uvijek lebdimo na oblaku iluzije da je bitna samo pjesma. Kao da će Hrvatska odjednom izroniti niotkuda s hitom svih hitova i uvjeriti ostatak Europe da je krajnje vrijeme da se svi vratimo iskonskim vrijednostima te potpuno čisto i kapitalizmom neukaljanim srcem uživamo u zvonkoj radosti zvanoj glazba. To se, naravno, neće dogoditi jer ovo je šoubiznis. Očito je bitno da priča bude dobra (ili da ste baš uletjeli u medijski kvalitetno pokriveni rat), ali i autentična jer i Netta i Konstrakta su potpuno izgrađene i same po sebi zanimljive izvođačice čiji nastupi nisu bili na silu sklepani kako bi na bini postojalo nešto što će odvući pažnju ili od nezanimljive pjesme ili od nekarizmatičnih izvođača. Hrvoje Marjanović za Index.

Četvrtak (13:00)

Dobro je poslušati koji dobar savjet

MAKK ’22 – autorsko pravo i zanimljive radionice

Međunarodna autorska kreativna konferencija (MAKK) mjesto je susreta hrvatske kulturne i kreativne industrije. Okupljaju se kreativci i umjetnici, kao i stručnjaci iz medija, državnih institucija, udruga… Očekivano, najveće zanimanje autora i glazbenika izazvala je radionica izraelskog autora Dorona Medalieja „Listening session with Eurosong winner“. Glazbeni profesionalac s 500 napisanih pjesama, jedan od vodećih autora u Izraelu, te autor pjesme „Toy u izvedbi osebujne Nette 2018. godine, preslušavao je prijavljene pjesme domaćih glazbenika i davao konkretne komentare na njihove demo snimke. Posebno ga je oduševila pjesma grupe Ogenj „Kaj ne bi bilo“, za koju je rekao da bi bila među top 3 pjesme na Euroviziji kad bi ju Hrvatska poslala na natjecanje. Objasnio je kako je potrebno pronaći nešto što je čudesno i autentično, ali da Hrvatska uvijek šalje nešto drugo. Nije stvar u tome da se na Euroviziju pošalje nešto sa sela, nego da se tradicija upari s modernim zvukovima i ritmovima, ali da izvođači ne budu neki čudaci nego cool likovi s margine. Glazba

28.11. (23:00)

A sada nešto sasvim drugačije

Mimika Orchestra – Altur Mur: Svojevrsna opera hrvatskog etna na nu-jazz/fusion način

Mimika, odnosno Murtić je nastavio tamo gdje su stali nekadašnji Putokazi još prije dvije decenije, ovaj puta daleko dublje u folklornu egzotiku premda su dva najavna singla, prvenstveno kratki “Fondo” u lagodno-lepršavom revijalnom pop izdanju, a potom daleko turobniji i mračniji “Thalassa” (more) bezecirani za primamljivu radio difuziju. Ovaj potonji je Current 93/ Death in June neo-folk s dark-wave supstraktima, a oni su vrlo širokog raspona, ovdje sakriveni od drone industriala, ali su obuzeti disonantama synthova i duhača u valovitim periodima zboreći o utapljanju ljubavnika, inače jednog od dva glavna lika koji se protežu cjelokupnom fabulom albuma. Isporučen je sjajan, veliki album domaće produkcije odvojivši se od stereotipnih etno i jazz klišeja ušavši glavom u srž umjetničke sfere modernog izraza. Terapija

25.11. (21:00)

Electronica's not dead

Röyksopp – Profound Mysteries I-III: novi život nakon neizbježnog kraja

Godine 2014. Röyksopp su snimili album „The Invevitable End“ kao svojevrsni epitaf i oproštaj od formata albuma, koji su, kako su sami rekli, s tim albumom iscrpili do kraja, a na koncu se ni oni nisu mogli složiti što su snimili. Dok je Berge tvrdio da je to komad „tamne energije“, za Bruntdlanda je bio „tužan, ali jako topao“. Nakon osam godina šutnje, Röyksopp su tako samo u jednoj godini objavili tri albuma od kojih je svaki od ukupno 30 glazbenih brojeva i vizualno osmišljen. Dakle, cijela „Profound Mysteries“ priča funkcionira i u vizualnom segmentu, ali je itekako od njega odjeljiva kao samostalni i zasebni glazbeni svijet. Nakon učestalog preslušavanja sve jače i jače nameće kao trosatno pop putovanje bez premca u ovoj godini. Jednostavno kazano, predivan spoj svježeg nadahnuća i povijesti plesne glazbe. Ravno do dna

25.11. (08:00)

Dobar je taj 80's revival trend

BluVinil – Zna li itko tajnu srca? : Spremni za osvajanje srca šire publike

Nakon debi albuma i uspjeha singla “Apaši” pjevač i glavni autor Matej Nakić je s grupom nastavio u istom smjeru i znalački kombinirao utjecaje Indexa, dalmatinske šansone i novog vala. Iako nemaju hit veličine “Apaša”, ali pokazuje bend koji u rasponu od dvije godine nije sjedio na lovorikama, nego se razvijao. U svijetu vrlo nemelodičnih ili banalno melodičnih pop izvođača BluVinil se ističe poznavanjem povijesti pop muzike i pametnim korištenjem njenog nasljeđa. Ako u jednadžbu ubacimo autorski nerv pjevača Nakića, rješenje se doima očekivano – “Zna li itko tajnu srca” je ozbiljan pop album koji i u svojim vedrijim trenucima ne klizi u banalnost. Ravno do dna

24.11. (15:00)

Za stare fanove

Clutch – Sunrise on Slaughter Beach: očekivana rasturačina

„Sunrise on Slaughter Beach“ po trinaesti put (ako brojimo samo studijske albume) otkriva Clutch kao sljedbenike institucija poput Led Zeppelin i Black Sabbath koji su prve korake ipak napravili dvadesetak godina poslije njih, u vrijeme kada su se počeli pojavljivati stoner, grunge i drugi srodni pravci američkog alter rocka devedesetih. Clutch nije bend koji će netko slušati zbog stihova iako Fallon ni na tom polju nije bez talenta; bilo da ocrtava apokaliptični scenarij kao u „Slaughter Beach“, pjeva o ekonomskim žrtvama ili se bavi tipičnijom rock’n’roll tematikom, riječ je o inteligentnom i duhovitom tekstopiscu koji svako malo ubode neku ‘spaljenu’, ali opetovanog citiranja vrijednu parolu (‘now I see the truth, jazz music corrupts our youth’). Ravno do dna

23.11. (08:00)

I feel good

Što se sve događa u mozgu dok slušamo glazbu

Music and the Brain. Listen Closely. - Guardian Nurses Healthcare Advocates

Zvuk igra ulogu u razvoju mozga čak i dok je beba još u majčinu trbuhu. Sluh je jedno od prvih osjetila koje se razvija – bebe mogu prepoznati zvuk majčina glasa prije bilo kojeg drugog zvuka. Glazba aktivira obje hemisfere u mozgu i stvara nove veze među njima. Ljudski se mozak sastoji od dvije hemisfere – lijeva je odgovorna za logiku, razum, brojeve i jezik, a desna upravlja onim intuitivnijim, maštovitim i kreativnim funkcijama. Glazba desnu hemisferu našeg mozga aktivira tako što potiče maštu i emocije, a lijeva strana mozga paralelno analizira partituru i fokusira se na elemente poput notnog zapisa, ritma i značenja stihova. Male bebe imaju jako prilagodljiv mozak – dokazano je da im slušanje glazbe pomaže u razvijanju memorije, usvajanju ritma, razvoju koordinacije i fine motorike te potiče maštu i kreativnost. Glazba blagotvorno utječe i na mozak odrasle osobe iako su te promjene sporije i manje izražene što smo stariji. Tportal

21.11. (17:00)

Pop glazba u slobodnoj formi

Rokambol – Paraliza: (post)pandemijski plesnjak

Prije desetak godina, u vrijeme kada je objavio jako dobar prvijenac “Zajedno”, autor teksta bio je spreman dati ruku u vatru da će akademski glumac, k tome neakademski glazbenik Nikša Marinović alias Rokambol uskoro biti među predvodnicima naše kantautorske scene, posebno jer bi ga njegovi glumački angažmani mogli učiniti zanimljivim čak i mainstream medijima kojima sama glazba, ma koliko kvalitetna bila, već odavno nije dovoljan mamac za klikove. Važno je istaknuti kako je ovaj album sniman u vrijeme korone, što se itekako osjeti u stihovima. “Paraliza” predstavlja značajan otklon od Nikšinog ranijeg rada, ali sadrži i sve ono što ga je dosad činilo posebnim i drugačijim. Ravno do dna