Podcast: Nevidljivi rad mladih - Monitor.hr
25.06. (08:00)

Mlad sam - imam vremena i energije, ali ne i para

Podcast: Nevidljivi rad mladih

Kulturne radnice i radnici, posebno oni mlađe generacije, sve češće progovaraju o prešutnim i prešućivanim uvjetima rada u polju kulture – potplaćenim i neplaćenim angažmanima, žongliranju nekoliko paralelnih poslova i životu u intervalu “od projekta do projekta” koji vodi sagorijevanju.
 U novoj epizodi podcasta I to je pitanje kulture o ovoj temi razgovaraju Tena Starčević i Dunja Kučinac, a svoja iskustva podijelile su i mlade kulturne radnice,  kustosice, kazališne producentice, umjetnice i novinarke.  Kulturpunkt

 


Slične vijesti

Petak (20:00)

Tolerancija mi nije jača strana, svi drugi griješe, a ja sam bez mana

Kako se monopolizira javni prostor

Jedan ekstremistički portal – koji je, valja spomenuti, dijelom financiran javnim sredstvima – nedavno se našao zgrožen činjenicom da su Grad Zagreb i Ministarstvo kulture pokrovitelji studentske izložbe koja “napada kršćanstvo”, a koja samo ironizira narativ o toleranciji. No kao što je spomenuto, određenom dijelu medija i javnosti ni nedvosmisleni natpisi nisu predstavljali znatnu prepreku tome da studentski rad protumače kao protjerivanje kršćana neviđeno od doba poganih rimskih careva. Kulturpunkt donosi niz nekoliko primjera u kojima ukazuju na izrazito neugodnu činjenicu da šovinistička desnica u znatnoj mjeri kontrolira javne prostore u gradu Zagrebu, dok se u slučajevima bilo kakve intervencije koja bi taj monopol dovela u pitanje izvodi dobro uhodani performans hinjenja žrtve i nasilne reakcije – uglavnom od strane jednih te istih aktera.

15.09. (19:00)

Na starima kultura ostaje

Kultura bez mladih

Tek nešto više od petine mladih barem je jednom posjetilo neki društveni centar, klub ili udrugu mladih. Međutim, uključivanje mladih u programe je izazov s kojim se organizacije susreću već dulje vrijeme. Tako su, potaknuti primijećenom niskom participacijom mladih u kulturnim programima, Pogon – Zagrebački centar za nezavisnu kulturu i mlade i Mreža mladih Hrvatske proveli vlastito online istraživanje i niz fokus grupa kako bi locirali gdje točno dolazi do diskrepancije potreba i interesa ove podzastupljene društvene skupine te kulturnog sadržaja koje nude različite organizacije. Sudionici istraživanja smatraju kako institucije, organizacije i državna tijela većinom ne uključuju mlade u procese osmišljavanja programa kulturnih sadržaja u lokalnoj zajednici, kao ni politika za mlade koje se dotiču kulture. Kulturpunkt

05.09. (22:00)

Kolektiv je šef

Sudionički pristup upravljanja: Novi oblici kulturnih institucija

Već više od deset godina koncept sudioničkog upravljanja u kulturi primjenjuje se u Zagrebu, Karlovcu, Čakovcu, Splitu, Rijeci, Dubrovniku i Puli. U tim se gradovima razvijaju društveno-kulturni centri kao novi oblici kulturnih institucija gdje postoji dijeljena odgovornost za prostor i sadržaje između civilnog društva i javne uprave, ali i među korisnicima prostora. Iako sudionički model upravljanja omogućuje integraciju i interakciju svih pripadnika zajednice, stvaranje sadržaja i sudjelovanje u donošenju odluka, koncept i praksa nedovoljno su prepoznati u široj javnosti, što uzrokuje oskudno i neinformirano praćenje tih tema te, posljedično, nedovoljno sudjelovanje različitih dobnih i interesnih skupina u radu društveno-kulturnih centara. Stoga je osnaživanje medijskih radnika/ca ključno za opće razumijevanje važnosti sudioničkog pristupa upravljanju javnom infrastrukturom. Kulturpunkt

20.07. (15:00)

Život ljudi koji nemaju dom

I to je pitanje kulture: Beskućništvo

Umjetnička organizacija Kolektiv Igralke u travnju je na sceni riječkog Hrvatskog kulturnog doma na Sušaku predstavila dokumentarnu predstavu Crna vuna koja se bavi temom beskućništva. Protagonisti predstave i njezini koautori i koautorice korisnici_e su Udruge Oaza, posvećene skrbi za beskućnike i socijalno ugrožene osobe – naturščici koji su svoja biografska iskustva utkali u komad koji kazalište razumijeva kao prostor igre, okupljanja i emancipacije. O procesu nastanka predstave i radu u području angažiranog kazališta koje potiče inkluziju te pruža emancipatorsko i osnažujuće iskustvo za one koji u njemu sudjeluju. Kulturpunkt

27.06. (19:00)

Probaj biti radnik u kulturi i preživjet, I dare you

Institucije bi trebale biti arterije scene

Iskustvo suradnje vizualnih umjetnika s institucijama i većim umjetničkim manifestacijama prečesto govori o niskim ili nepostojećim honorarima, izostanku podrške i lošim radnim uvjetima. U proračunski, strateški i politički zanemarenom kulturnom polju poput našeg, institucije i veće umjetničke manifestacije naoko predstavljaju rijetka mjesta stabilnosti, bilo da je riječ o zaposlenju, razmjerno upotrebljivim proračunima, razvijenoj infrastrukturi i sličnom. Riječ je, dakle, o mjestima koja bi trebala biti svojevrsnim utočištima za kulturne radnice i radnike, osobito za umjetnice i umjetnike, redom osuđene na ekstremnu prekarnost samostalnog djelovanja, za koje bi se institucije po svoj logici trebale posebno skrbiti kroz različite oblike suradnje. Stvari međutim ne izgledaju bitno bolje ni jednom kada se dođe do umjetničkog rada u užem smislu. Krovna strukovna organizacija likovnih umjetnika je, čini se, generator loših praksi. Iako ima i pozitivnih primjera, i dalje – premalo. Kulturpunkt

26.05. (18:00)

Neka jedu kulturu

Ministarstvo kulture i dalje ne prihvaća plaću kao prihvatljivi trošak

Pitanje uvrštavanja troškova plaća zaposlenika u prihvatljive troškove u okviru javnih potpora Ministarstva kulture i medija zasigurno je jedno od najvažnijih, ako ne i najvažnije pitanje radnih uvjeta u nezavisnoj kulturi. Nakon višegodišnjeg ignoriranja apela radnica i radnika u kulturi, koji su kulminirali prošlogodišnjom kampanjom Za poštenu plaću, Ministarstvo je u zadnjem Pozivu za predlaganje programa javnih potreba u kulturi Republike Hrvatske konačno uvažilo tu neodgodivu potrebu odobrivši da 20% odobrenog budžeta bude alocirano u tu svrhu. Premda je riječ o krnjem kompromisu – budući da takvu odluku nije pratilo povećanje potpora, što znači da su ionako mizerna sredstva naprosto oduzeta honorarnim suradnicama – popuštanje Ministarstva ipak predstavlja dobrodošao iskorak koji je temelj za daljnje poboljšanje natječajnih uvjeta. Kulturpunkt

13.05. (10:00)

Zadnja rupa na svirali

Ministarstvo kulture ne zanima dijalog sa Savjetom čiji je član

Ministarstvo kulture i medija sustavno odbija uvažiti nezavisnu kulturu kao sugovornicu, pa čak i u okviru nacionalnog savjetodavnog tijela koje bi trebalo jamčiti platformu za dijalog organizacija civilnog društva i tijela državne uprave. Naime, premda je Ministarstvo kulture i medija dio Savjeta, još od sredine prošle godine iz Runjaninove na sjednice ne dolaze ni Krešimir Partl kao član ni Krešimir Račić kao njegov zamjenik, čime se aktivno potkopava forum na kojem udruge u kulturi mogu direktno raspraviti svoje potrebe i probleme s ključnim institucionalnim dionicima. Podsjetimo, krenula je izrada Nacionalnog plana razvoja kulture i medija za razdoblje od 2022. i 2027. godine, a u njemu se definira njezina budućnost. Ministarstvo na ovaj način bojkotira civilno društvo koje je predviđeno u njegovo uključivanje. Kulturpunkt

06.05. (19:00)

Tjeranje kulture na aparate

Pobuna umjetnika: Izlaze na ulice jer ih novi zakon baca u prekarijat

Neki umjetnici boje se da bi ih novi Zakon o kazalištima mogao pretvoriti u prekarne radnike, koji rade po projektima, što će im uzrokovati ekonomsku nesigurnost: neće, primjerice, moći dobiti kredit. Istodobno, vrlo je moguće da će članovi kazališnih ansambala, ali i samostalni umjetnici, izaći na ulicu, jer najavljuju prosvjede, smatrajući da ovakav Zakon, ako dođe u javnu raspravu pa nakon toga i u Sabor, degradira umjetnike, znači korak unazad od aktualnog zakona iz 2006. te je za njih neprihvatljiv. Nacional Kulturnjaci nisu zadovoljni ni Zakonom o kulturnim vijećima i financiranju javnih potreba u kulturi. Kulturpunkt

19.01. (20:00)

Decentralizacija na kulturni način

Razvoj zajednica, ne publike

Premda su prakse razvoja suvremenih društveno-kulturnih centara u mnogim hrvatskim gradovima prisutne već nekoliko desetljeća, uvjeti njihova funkcioniranja i dalje ukazuju na nesumjerljivost položaja institucionalnog i izvaninstitucionalnog kulturnog polja. Unatoč kontinuiranim zagovaračkim aktivnostima civilnih kulturnih aktera usmjerenih ka osnivanju društveno-kulturnih centara utemeljenih na principima javno-civilnog partnerstva, uistinu pozitivni ishodi takvih pothvata i dalje su svedeni tek na zagrebački Pogon, koji se u takvim okolnostima ističe kao presedan na hrvatskoj kulturnoj mapi. Otvorene, demokratične institucije ne razvijaju publiku već zajednicu, te ukazuju na različite mogućnosti pristupa problematici predstavljenog okvira funkcioniranja hrvatskih DKC-ova. Kulturpunkt