Porozni asfalt – cesta koja upija kišu - Monitor.hr
03.09. (19:00)

I cesta može biti žedna

Porozni asfalt – cesta koja upija kišu

Porozni asfalt razlikuje se od konvencionalnog po izostavljanju finih agregata, što ostavlja otvorene šupljine i omogućuje propusnost vode. Čvrstoća se postiže dodavanjem vlakana ili polimernog veziva. Koristi se na cestovnim prilazima, parkiralištima i u novim stambenim zonama, smanjujući rizik od poplava i nakupljanja vode na površini. Osim funkcionalnosti, pruža trajnost i ekološki doprinos boljem odvodnjavanju. Revija HAK


Slične vijesti

07.06. (17:00)

Kad ti maslinovo ulje ne valja za salatu, sredi s njim cestu

Otpadno jestivo ulje, umjesto da začepljuje odvode, može spasiti ceste

Kineski znanstvenici pokazali su da dodavanjem 6–9 % ulja u regenerirani asfalt on gotovo u potpunosti vraća čvrstoću i gustoću svježeg asfalta. Tajna je u “slobodnom volumenu” između molekula – ulje sprječava udruživanje asfaltena i djeluje poput emulgatora. Ukratko: loše ulje + stari asfalt = dobra cesta. Ako vam ne valja maslinovo ulje, ne očajavajte – možda ste upravo dobili građevinski materijal. Nenad Raos za Bug

08.03. (20:00)

Kad ceste postanu čvršće od obećanja političara

Ceste budućnosti: Grafen na asfaltu

U Velikoj Britaniji, po prvi put, testirana je nova površina ceste s dodatkom grafena. Inovativni materijal obećava duži vijek trajanja cesta, smanjeno trošenje i bolju otpornost na oštećenja. Grafen, 200 puta jači od čelika, čini ceste izdržljivijima i ekološki prihvatljivijima. Revija HAK

12.02. (08:00)

Cesta koja sama rješava svoje probleme – možemo li i mi tako?

Novitet na cestama: Dolazi nam asfalt koji sam krpa pukotine?

Znanstvenici sa Sveučilišta Swansea i King’s Collegea razvili su asfalt koji sam popravlja pukotine pomoću sićušnih spora ispunjenih recikliranim uljima. Kad se asfalt ošteti, ulja se oslobađaju i zatvaraju pukotine unutar sat vremena. Ova inovacija može produljiti životni vijek cesta do 30 % i smanjiti potrebu za skupim popravcima. Osim što bi vozači mogli zaboraviti na rupe, korištenje biomase umjesto naftnih derivata čini cestogradnju održivijom. Iako su daljnja istraživanja nužna, samokrpajući asfalt zvuči kao san svakog vozača (i cestara). Revija HAK

26.11.2024. (19:00)

Umjetna inteligencija u praksi

U Kini rekonstruirano i prošireno 160 km autoceste – gotovo bez radnika

Dio autoceste koji povezuje Peking, Hong Kong i Makao proširen je i potpuno obnovljen korištenjem autonomne građevinske mehanizacije za postavljanje i valjanje asfalta. Za polaganje i ravnanje asfalta korišteno je ukupno deset autonomnih vozila, velikih građevinskih strojeva. Prvo je tu bio 20-metarski polagač asfalta, potom šest 13-tonskih cestovnih valjaka s čeličnim valjcima te tri 30-tonska s gumenim valjcima. Svi oni su dijelom autoceste prolazili u formaciji, autonomno, vođeni pametnim algoritmima i sustavima pozicioniranja, preciznima do u centimetar. Autonet

23.08.2024. (12:00)

Voze se mliječnim stazama

U Francuskoj ceste polijevaju vapnenačkim mlijekom kako bi ih zaštitili od vrućina

Zbog toga su ceste bijele, ali vlasti tvrde da nisu klizavije, ovaj premaz ne smanjuje sigurnost. Vapneno mlijeko sastoji se od ugašenog vapna i vode. Njegova bijela boja učinkovito odbija sunčevo zračenje. U ljetnom razdoblju obloga ceste koja je njime prekrivena može imati 10 do 15 stupnjeva nižu temperaturu od netretiranog kolnika. Učinkovitost ovog sloja traje nešto više od tjedan dana ako ne pada kiša. Revija HAK

23.03.2024. (19:00)

Ni mješalice ne trebaju toliko raditi

Britanci će sve svoje betonske autoceste zamijeniti asfaltnima

Glavni motiv za promjenu je smanjenje buke, koju uzrokuje tvrđa površina betonskih cesta. Koje su osnovne razlike između ovih tipova kolnika? Betonske ceste su izdržljivije i manje zahtijevaju popravke. Međutim, održavanje asfaltnih cesta je jednostavnije, a snijeg i led brže se tope na njima. Asfaltni kolnici također pružaju bolje prianjanje, čineći ih sigurnijima u prometu. (HAK)

08.01.2024. (17:00)

Možda si popušio, ali si pomogao izgraditi cestu

U Slovačkoj opuške pretvaraju – u asfalt

Opušci se mogu pretvoriti u posebna vlakna koja se potom koriste kao dodatak pri pripremi asfalta za oblaganje cesta. U stvari, već postoji cesta u Slovačkoj napravljena od ovog materijala, a izgradila ju je upravo tvrtka EcoButt i možete je pronaći u Žiar nad Hronom u središnjoj Slovačkoj. Navodno je riječ o prvoj takvoj cesti u svijetu. Oduševljeni tom idejom, gradske vlasti iz Bratislave odlučili su uvesti posebne kontejnere za opuške.  Valja istaknuti kako se samo trećina od 18 milijardi opušaka tek nađe u otpadu ili na reciklaži. Green

07.07.2023. (19:00)

Tamo gdje je Juri Stubliću ostalo srce

Beton vs asfalt: prednosti i mane obje vrste cesta

Britanci će sve svoje betonske autoceste zamijeniti asfaltnima. Proces će biti iznimno skup jer skidanje betonske podloge i postavljanje asfaltne nije jednostavan posao. Jedan od glavnih motiva za promjenu je povećana buka na betonu. Materijal je čvršći i ne apsorbira zvuk kao asfalt. Betonske autoceste su izdržljivije, zahtijevaju manje popravaka tijekom godina korištenja i bolje podnose ekstremne vremenske uvjete. Održavanje asfaltnih cesta je jednostavnije, odnosno moguće je krpanje rupa i svih anomalija. Curenje ulja ne oštećuje betonske ceste – asfaltne oštećuje. Betonske ceste su skuplje, a i potrebno je više vremena za njihovu izgradnju. Snijeg i led se brže otapaju na asfaltu. Na kraju, asfaltne ceste su sigurnije jer omogućuju bolje prianjanje, dok su betonske ceste klizavije. Revija HAK