Žudnja za kaloričnom hranom nije samo pitanje slabe volje, već potencijalno i utjecaja crijevnog mikrobioma. Ova složena zajednica mikroorganizama komunicira s mozgom putem vagusnog živca i metaboličkih signala, djelujući poput “unutarnjeg lobista”. Istraživanja na miševima pokazuju da različiti mikrobiomi mijenjaju prehrambene izbore, dok određene bakterije (poput Bacteroides vulgatus) utječu na hormone sitosti slično modernim lijekovima za mršavljenje. Iako ljudski izbor hrane dodatno oblikuju kultura i emocije, mikrobiom stvara povratnu spregu: hrana koju biramo dugoročno mijenja sastav bakterija, koje potom suptilno utječu na naše buduće prehrambene želje. Igor Berecki za Bug