Prijedlog proračuna za 2027.: Prihodi 37,3, a rashodi 41,5 milijardi eura; najviše novca za mirovine, plaće i obranu - Monitor.hr
14.11. (14:00)

Državna blagajna na dijeti sigurno nije, a minusi se zbrajaju u milijardama

Prijedlog proračuna za 2027.: Prihodi 37,3, a rashodi 41,5 milijardi eura; najviše novca za mirovine, plaće i obranu

Vlada je predstavila prijedlog državnog proračuna za 2027. godinu s planiranim prihodima od 37,3 milijarde eura i rashodima od 41,5 milijardi eura, uz projicirani rast BDP-a od 2,1 posto i inflaciju od 2,7 posto. Najveći dio sredstava odlazi na mirovine (11,2 milijarde eura, uz ukidanje poreza na mirovine), plaće u javnom sektoru (9,2 milijarde) te socijalne naknade (1,8 milijardi). Proračun Ministarstva obrane premašuje dvije milijarde eura za daljnju modernizaciju vojske. Značajna ulaganja predviđena su i za priuštivo stanovanje (246 milijuna), izgradnju i obnovu bolnica, gradnju osnovnih škola (220 milijuna) te gospodarenje otpadom (200 milijuna eura). Glasanje u Saboru zakazano je za 1. prosinca. Poslovni, Index, Jutarnji

  • Ministar financija Tomislav Ćorić ocijenio je da su konačni dobitnici novog proračuna fiskalna disciplina i makroekonomska stabilnost te da klasičnih gubitnika nema, jer se nijednom resoru ne ukidaju razvojni projekti.
  • Pojasnio je da su smanjenja proračunskih stavki za kulturu i medije te turizam i sport, kao i minimalna povećanja u zdravstvu i obrazovanju, isključivo posljedica završetka investicijskog ciklusa iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti (NPOO) te protupotresne obnove, dok resori oslonjeni na višegodišnji europski okvir rastu. Dodao je da Hrvatska deficitom od 2,9 posto ostaje u uskom krugu fiskalno discipliniranih članica eurozone. tportal
  • Proračun Ministarstva rada 14,2 milijarde eura, mijenja se sustav inkluzivnog dodatka (HRT)

Slične vijesti

Nedjelja (13:00)

Blagajna na infuziji poskupljenja, dok briselska pipa polako presušuje

Ekonomist Vidaković o proračunu za 2027.: Prihodi iz EU fondova su precijenjeni, a Vlada potajno računa na visoku inflaciju

Ekonomski analitičar Neven Vidaković oštro je kritizirao prijedlog državnog proračuna za 2027. godinu, upozorivši da je neodrživ i temeljen na nerealnim projekcijama. Ističe da su prihodi iz EU fondova ekstremno precijenjeni te da će njihov pad od 800 milijuna eura ugroziti investicije i gospodarski rast. Vidaković tvrdi da Vlada zapravo potajno računa na visoku inflaciju kako bi dodatnim poreznim prihodima prikrila manjak europskog novca. Ako inflacija doista uspori, upozorava on, država će se suočiti s nedostatkom novca za ulaganja, stagnacijom gospodarstva, novim zaduživanjem i gubitkom radnih mjesta. HRT

06.07. (09:00)

Deca, moja deca... nikaj nete 'mela... mati vam je kriva, sve vam je zapila!

Rashodi hrvatskog proračuna utrostručeni u dvadeset godina unatoč drastičnom padu broja stanovnika

Hrvatski državni proračun utrostručen je od 2006. do 2026. godine, skočivši s 13 na gotovo 40 milijardi eura, iako je zemlja u tom razdoblju izgubila oko 435 tisuća stanovnika. Ekonomisti ističu da se ovaj dramatičan rast ne može opravdati samo inflacijom i gospodarskim rastom. Ključni pokretači su rekordan rast plaća u javnom sektoru (osobito u izbornoj 2024. godini), povećani materijalni rashodi, socijalni transferi za mirovine te povlačenje EU sredstava. Unatoč golemoj javnoj potrošnji koja doseže prosjek EU-a, kvaliteta ključnih javnih usluga nije proporcionalno napredovala. Index

18.11.2025. (15:00)

Kad se rupa u proračunu krpa europskim novcem i dobrim nadama

Šonje o proračunu: Hodamo po rubu, a to znači fiskalne rizike i mogućnost prekomjernog deficita

Sljedeća godina zadnja je godina Nacionalnog plana oporavka i otpornosti u kojoj se očekuje najveći priljev iz Mehanizma za oporavak i otpornost. S tim izvorima iduće se godine preklapaju i redovna EU sredstva iz Višegodišnjeg financijskog okvira 2021.-2027. što rezultira planiranim priljevom inozemnih pomoći u iznosu od 4,7 milijardi eura. Zajmovi NPOO-a se ne vide u prihodima, nego u računu financiranja, što smanjuje potrebne emisije vrijednosnih papira za financiranje deficita (problem su podcijenjeni rashodi za plaće). No, zasad, spavajte mirno. Iduća godina bit će još jedna godina fiskalne ekspanzije i gospodarskog rasta. Ako se do 2027. stvore strukturne pretpostavke za zdrav gospodarski rast bez fiskalne ekspanzije, bit će dobro. Ako ne, neće biti – kaže Velimir Šonje za Ekonomski lab.

25.11.2024. (15:00)

Realan, razvojan, socijalan – i opet u minusu

Državni proračun za 2025.: više rashoda, usporen rast

Državni proračun za 2025. predviđa rashode od 37 milijardi eura (+10,2%) i prihode od 33 milijarde eura (+8,6%), uz deficit od 4 milijarde eura (4,4% BDP-a). Vlada ga opisuje kao “realan, razvojan i socijalan”, no fokus ostaje na domaćoj potrošnji i PDV-u. Investicije i priljev EU sredstava usporavaju, dok rast BDP-a pada na projiciranih 3,2%. Najveći izdaci su za mirovine (8,85 milijardi eura) i plaće (8,2 milijarde eura). Rasprava u Saboru trajala je samo 10,5 sati, zasjenjena korupcijskom aferom bivšeg ministra Beroša. Faktograf

19.11.2024. (21:00)

Godine mršavih krava

Šonje: Proračun (ponovo) počiva na lijepim željama

U Hrvatskoj smo od 2016. navikli na prilično konzervativno planiranje budžeta. Ono je pomoglo strukturnoj fiskalnoj konsolidaciji. Takav pristup je sada napušten, i to u godini nakon izbora kada su demokratske vlade u pravilu fiskalno najkonzervativnije jer su svjesne da je to prilika za korekciju uobičajenih pretjerivanja u izbornim godinama. Kod nas ne vidimo efekt fiskalne odgovornosti vezan uz izborni ciklus.

To ne znači da možda nećemo imati sreće i da sigurno nećemo ostvariti predloženi proračun. Ne možemo znati. No, kada rizici rastu, a tako i piše u Vladinim dokumentima koji prate proračun, načelno treba biti konzervativan i to iz jednog jednostavnog razloga: rashodi zavise i o prihodima. Ako se prihodi opušteno budžetiraju, onda se i rashodi opušteno budžetiraju pa rastu rizici. To se dogodilo s predloženim rashodima za iduću godinu. Velimir Šonje za Ekonomski lab

06.12.2022. (16:00)

Od 1. siječnja 2023.

HZZO mijenja pravila: Pogledajte tko po novom ima pravo na plaćeno dopunsko osiguranje

Još 120 tisuća građana dobiva besplatno dopunsko zdravstveno – Klikni.hr

Osiguranicima kojima ove godine, po članu obitelji, mjesečni prihod nije prelazio 2251,71 kunu, imat će 2023. pravo na dopunsko zdravstveno osiguranje plaćeno iz državnog proračuna. Ovo pravo ostvarivat će i samci ako im mjesečni prihod ove godine nije bio veći od 2814,64 kune. Navedeni cenzusi primjenjivat će se od 1. siječnja 2023. godine, navodi HZZO. U odnosu na ovu godinu, cenzus se za članove obitelji povisuje za 186,11 kuna, a za samce 232,64 kune. Tportal

19.08.2020. (13:30)

Korona napravila golemu rupu u proračunu, potrebni su rezovi

Državna je blagajna u prvih šest mjeseci uprihodovala nešto manje od 60,4 milijarde kuna. U istom razdoblju lani ubrala je oko 4,7 milijardi kuna više. Ono što brine je velik rast troškova, u prvom ovogodišnjem polugodištu država je potrošila ukupno gotovo 77,1 milijardu kuna, dok su ukupni rashodi lani u istom razdoblju bili desetak milijardi kuna manji. Index…

24.04.2020. (19:30)

Vrijeme za reforme je sad

Analiza Marka Rakara: Kolika bi mogla biti proračunska rupa i kako je zatvoriti?

Ako je ikada postojalo, sada je vrijeme da sve one hrabre reforme koje sakupljaju prašinu izvučemo van i implementiramo, piše na blogu Marko Rakar, koji je objavio opširnu analizu koliko će velika biti proračunska rupa u Hrvatsko, kakva je struktura troškova i rashoda proračuna te gdje bi se moglo uštedjeti.

21.02.2020. (15:30)

Državi 1,2 milijarde kuna od poreza na dohodak od kapitala

Građani i tvrtke su u državni proračun prošle godine uplatili 1,18 milijardi kuna od poreza na dohodak od kapitala (74 posto više nego 2016.). Istodobno, trend pada kamatnih stopa prelio se i na porezne prihode po toj osnovi, pa je lani porez i prirez po osnovi dohotka kamata na štednju državnoj riznici donio tek 127,3 milijuna kuna, odnosno 67 posto manje nego prije tri godine. Večernji…