Rashodi hrvatskog proračuna utrostručeni u dvadeset godina unatoč drastičnom padu broja stanovnika - Monitor.hr
Danas (07:00)

Deca, moja deca... nikaj nete 'mela... mati vam je kriva, sve vam je zapila!

Rashodi hrvatskog proračuna utrostručeni u dvadeset godina unatoč drastičnom padu broja stanovnika

Hrvatski državni proračun utrostručen je od 2006. do 2026. godine, skočivši s 13 na gotovo 40 milijardi eura, iako je zemlja u tom razdoblju izgubila oko 435 tisuća stanovnika. Ekonomisti ističu da se ovaj dramatičan rast ne može opravdati samo inflacijom i gospodarskim rastom. Ključni pokretači su rekordan rast plaća u javnom sektoru (osobito u izbornoj 2024. godini), povećani materijalni rashodi, socijalni transferi za mirovine te povlačenje EU sredstava. Unatoč golemoj javnoj potrošnji koja doseže prosjek EU-a, kvaliteta ključnih javnih usluga nije proporcionalno napredovala. Index


Slične vijesti

18.11.2025. (14:00)

Kad se rupa u proračunu krpa europskim novcem i dobrim nadama

Šonje o proračunu: Hodamo po rubu, a to znači fiskalne rizike i mogućnost prekomjernog deficita

Sljedeća godina zadnja je godina Nacionalnog plana oporavka i otpornosti u kojoj se očekuje najveći priljev iz Mehanizma za oporavak i otpornost. S tim izvorima iduće se godine preklapaju i redovna EU sredstva iz Višegodišnjeg financijskog okvira 2021.-2027. što rezultira planiranim priljevom inozemnih pomoći u iznosu od 4,7 milijardi eura. Zajmovi NPOO-a se ne vide u prihodima, nego u računu financiranja, što smanjuje potrebne emisije vrijednosnih papira za financiranje deficita (problem su podcijenjeni rashodi za plaće). No, zasad, spavajte mirno. Iduća godina bit će još jedna godina fiskalne ekspanzije i gospodarskog rasta. Ako se do 2027. stvore strukturne pretpostavke za zdrav gospodarski rast bez fiskalne ekspanzije, bit će dobro. Ako ne, neće biti – kaže Velimir Šonje za Ekonomski lab.

25.11.2024. (15:00)

Realan, razvojan, socijalan – i opet u minusu

Državni proračun za 2025.: više rashoda, usporen rast

Državni proračun za 2025. predviđa rashode od 37 milijardi eura (+10,2%) i prihode od 33 milijarde eura (+8,6%), uz deficit od 4 milijarde eura (4,4% BDP-a). Vlada ga opisuje kao “realan, razvojan i socijalan”, no fokus ostaje na domaćoj potrošnji i PDV-u. Investicije i priljev EU sredstava usporavaju, dok rast BDP-a pada na projiciranih 3,2%. Najveći izdaci su za mirovine (8,85 milijardi eura) i plaće (8,2 milijarde eura). Rasprava u Saboru trajala je samo 10,5 sati, zasjenjena korupcijskom aferom bivšeg ministra Beroša. Faktograf

19.11.2024. (21:00)

Godine mršavih krava

Šonje: Proračun (ponovo) počiva na lijepim željama

U Hrvatskoj smo od 2016. navikli na prilično konzervativno planiranje budžeta. Ono je pomoglo strukturnoj fiskalnoj konsolidaciji. Takav pristup je sada napušten, i to u godini nakon izbora kada su demokratske vlade u pravilu fiskalno najkonzervativnije jer su svjesne da je to prilika za korekciju uobičajenih pretjerivanja u izbornim godinama. Kod nas ne vidimo efekt fiskalne odgovornosti vezan uz izborni ciklus.

To ne znači da možda nećemo imati sreće i da sigurno nećemo ostvariti predloženi proračun. Ne možemo znati. No, kada rizici rastu, a tako i piše u Vladinim dokumentima koji prate proračun, načelno treba biti konzervativan i to iz jednog jednostavnog razloga: rashodi zavise i o prihodima. Ako se prihodi opušteno budžetiraju, onda se i rashodi opušteno budžetiraju pa rastu rizici. To se dogodilo s predloženim rashodima za iduću godinu. Velimir Šonje za Ekonomski lab

06.12.2022. (16:00)

Od 1. siječnja 2023.

HZZO mijenja pravila: Pogledajte tko po novom ima pravo na plaćeno dopunsko osiguranje

Još 120 tisuća građana dobiva besplatno dopunsko zdravstveno – Klikni.hr

Osiguranicima kojima ove godine, po članu obitelji, mjesečni prihod nije prelazio 2251,71 kunu, imat će 2023. pravo na dopunsko zdravstveno osiguranje plaćeno iz državnog proračuna. Ovo pravo ostvarivat će i samci ako im mjesečni prihod ove godine nije bio veći od 2814,64 kune. Navedeni cenzusi primjenjivat će se od 1. siječnja 2023. godine, navodi HZZO. U odnosu na ovu godinu, cenzus se za članove obitelji povisuje za 186,11 kuna, a za samce 232,64 kune. Tportal

19.08.2020. (13:30)

Korona napravila golemu rupu u proračunu, potrebni su rezovi

Državna je blagajna u prvih šest mjeseci uprihodovala nešto manje od 60,4 milijarde kuna. U istom razdoblju lani ubrala je oko 4,7 milijardi kuna više. Ono što brine je velik rast troškova, u prvom ovogodišnjem polugodištu država je potrošila ukupno gotovo 77,1 milijardu kuna, dok su ukupni rashodi lani u istom razdoblju bili desetak milijardi kuna manji. Index…

21.02.2020. (15:30)

Državi 1,2 milijarde kuna od poreza na dohodak od kapitala

Građani i tvrtke su u državni proračun prošle godine uplatili 1,18 milijardi kuna od poreza na dohodak od kapitala (74 posto više nego 2016.). Istodobno, trend pada kamatnih stopa prelio se i na porezne prihode po toj osnovi, pa je lani porez i prirez po osnovi dohotka kamata na štednju državnoj riznici donio tek 127,3 milijuna kuna, odnosno 67 posto manje nego prije tri godine. Večernji…

14.11.2018. (09:30)

Sanja Modrić: Gospodarstvo na rubu živčanog sloma, a Vlada troši kao pijani grof

Kad se baci oko na prijedlog proračuna za sljedeću godinu, izgleda da s našim državnim financijama sve ide skoro pa perfektno. Ali gabula je u tome što država opet ne suspreže svoje sumanute apetite, a to nas neće nigdje dovesti. Državni proračun opet raste za novih 8,5 milijardi i evo nas na 140,2 milijarde kuna. Gospodarstvo ostaje enormno opterećeno porezima i davanjima iako ministar financija na kapaljku uvodi neke manje olakšice. To se ne da izdržati – populistički, ko kakva Mostovka, zbori draga Sanja Modrić za Novi list.