Priopćenje Vijeća za elektroničke medije: U Indexovom članku nije bilo govora mržnje - Monitor.hr
18.05.2016. (17:48)

Priopćenje Vijeća za elektroničke medije: U Indexovom članku nije bilo govora mržnje

“Analizom teksta utvrđeno je da on sadrži niz izraza koji kod vjernika mogu izazvati osjećaj nezadovoljstva, poniženosti, povrijeđenosti i uvrijeđenosti.

Pojedini se izrazi i stilske figure u tekstu mogu smatrati neukusnima i apsolutno neprimjerenima u javnoj komunikaciji (npr. usporedba s nekrofilskim orgijama), te cijeli tekst, svojom retorikom i tonom, podiže tenzije i dodatno pojačava napetosti u društvu, zanemarujući odgovornost za javno izgovorenu ili napisanu riječ. Vijeće u tom smislu izražava zabrinutost zbog sveprisutnog pada standarda novinarske profesije što dodatno urušava kulturu dijaloga i duh tolerancije u Hrvatskoj.

Međutim, neprofesionalno, senzacionalističko izvještavanje i iznošenje tvrdnji i vrijednosnih sudova koji mogu biti uvredljivi i pogrdni ne predstavljaju nužno govor mržnje, tj. onaj govor koji zaista jeste huškački i poziva na mržnju, netoleranciju, diskriminaciju i potencijalno dovodi do nasilja i nemira, imajući u vidu kontekst u kojem je objavljen.

Iako tekst Mrtvaci uživo: Katoličke nekrofilske orgije su najluđi show na HRT-u neosporno predstavlja javni izričaj koji u određenoj mjeri ismijava Katoličku crkvu i njen sustav vjerovanja, pa se može smatrati usmjerenim prema skupini ljudi zbog njihove vjerske pripadnosti, smatramo da nedostaje ključni element za utvrđivanje govora mržnje, a to je poticanje na nasilje ili mržnju. Naime, poticanjem se kroz zagovaranje i prijetnje, nastoji utjecati na druge da se uključe u određene oblike ponašanja. Tekst ne sadrži elemente poticanja na ikakvo nasilje, a nema ni elemenata poticanja drugih na mržnju. Iako se tekst može smatrati čak i iskazivanjem netrpeljivosti kroz ridikuliziranje, mržnja podrazumijeva aktivni osjećaj odbojnosti i neprijateljstva povezan sa sklonošću ozljeđivanja, a ti se stavovi ne mogu iščitati iz ovoga teksta.

Tekst sadrži elemente parodije i satire, a ovi stilovi podrazumijevaju napad i ismijavanje koje može izazvati negativne emotivne reakcije kod pojedinaca i skupina koje predstavljaju objekt napada. Unatoč očito negativnom stavu spram religije općenito te posebice spram institucije Katoličke crkve, smatramo kako sporni tekst ipak istovremeno analizira i određena pitanja od javnog interesa jer razmatra ulogu javne televizije.

Europski sud za ljudska prava prihvatio je stajalište kako uvreda vjerske dogme ili predstavnika vjerske zajednice ne prerasta nužno u uvredu svakog/pojedinca koji pripada toj vjerskoj zajednici. U tom kontekstu podsjećamo i na Rezoluciju „Sloboda izražavanja i poštovanje religijskih uvjerenja“ Parlamentarne skupštine Vijeća Europe iz 2006. godine, u kojoj se ističe kako kultura kritičkog promišljanja i umjetničkih sloboda ima dugu tradiciju u Europi i smatra se pozitivnom i neophodnom za razvoj i društva i svakog pojedinca. „Kritički diskurs, satira, humor i umjetnički izričaj stoga trebaju uživati veći stupanj slobode izražavanja, a pribjegavanje pretjerivanju ne smije se smatrati provokacijom“ ističe se u točki 9. Rezolucije.

U pravnoj teoriji postoje brojne definicije „govora mržnje“. Sve te definicije, usprkos razlikama, sadrže i ističu dva bitna elementa kao specifične distinktivne značajke “govora mržnje“: – prvo, mora se raditi o izražavanju određenih mrzilačkih i uvredljivih poruka, odnosno sadržaju kojim se izražava, zagovara ili potiče mržnja, diskriminacija ili nasilje, ili koji ponižava, dehumanizira ili obezvređuje – drugo, takav mrzilački/napadački govor mora biti usmjeren protiv određenih ciljanih, ponajviše manjinskih, ranjivih društvenih skupina i/ili njihovih pripadnika, koji se mogu identificirati po određenim zajedničkim objektivnim značajkama kao što su rasa, boja kože, nacionalno ili etničko podrijetlo, vjera, spol, seksualna orijentacija, imigrantski status ili porijeklo i slično.

Važno je reći, da se „govor mržnje“ nikako ne smije poistovjećivati sa svakom vrstom ostrašćenog, polemičkog, ili napadačkog javnog diskursa, samo zato što, po ocjeni razborite osobe, iz njega isijavaju negativne emocije, poput gnjeva, mržnje ili netrpeljivosti prema nekome ili nečemu. U „govor mržnje“ posebice nikako i nipošto ne spadaju kritike vlasti, vladine politike ili postupaka i stajališta pojedinaca u vlasti, pa ma koliko te kritike bile žestoke, nepravedne, šokantne, uznemirujuće, mrzilačke ili uvredljive.

Vijeće podsjeća da je pravo na slobodu izražavanja jedno od najdragocjenijih ljudskih prava u svakom demokratskom društvu, izrijekom zajamčeno različitim međunarodnim konvencijama i nacionalnim ustavima. Međutim, pravo na slobodu izražavanja ne odnosi se samo na činjenične tvrdnje i vrijednosne sudove koji se blagonaklono primaju, koji su ne uvredljiviji ili neutralni, nego i na one koji vrijeđaju, šokiraju ili uznemiravaju društvo ili dio populacije.

Mora se, naime, imati na umu da pravo na slobodu izražavanja obuhvaća i pravo građana da izražavaju negativne emocije, naročito u odnosu na vlast koju su demokratski izabrali. U tom smislu ono ima i funkciju svojevrsnog “ispušnog ili sigurnosnog ventila”, bez kojeg bi različite osobne i grupne frustracije i nezadovoljstva, u nemogućnosti da se slobodno javno izraze, mogle rezultirati ozbiljnim društvenim poremećajima, pa i nasiljem, te tako ugroziti i same temelje demokratskog poretka. Iako takva vrsta “negativnim emocijama nabijenog” javnog (političkog) diskursa može, dakako pod određenim pretpostavkama, biti ograničena i sankcionirana kao povreda nečijeg ugleda ili časti, ili kao realna i neposredna prijetnja državnoj sigurnosti ili javnom redu i miru, ona se nikako ne smije zakonom zabraniti ili sudski sankcionirati kao „govor mržnje“.

Pojedini dijelovi teksta zasigurno mogu povrijediti osjećaje vjernika i načelno mogu predstavljati uvredu, ali to nije dovoljno. Da bi postojala uvreda, mora postojati uvrijeđena osoba. U pravilu će to biti pojedinac, no iznimno se može raditi i o kolektivu ako skupna uvreda predstavlja ujedno uvredu pojedinaca kao članova kolektiva. Načelno su to manje skupine čiji je broj pripadnika ograničen i pregledan jer ako je pak uvreda sasvim uopćena, a samim time i razvodnjena, pojedini član skupine neće se ni osjećati uvrijeđenim. Da bi se radilo o uvredi, izričaj mora biti usmjeren na bilo koju određenu osobu kojoj bi takvo izražavanje moglo naškoditi časti i ugledu, a ovaj tekst ismijava Katoličku crkvu i vjernike općenito.

Pravo na zaštitu dostojanstva čovjeka nikad se a priori ne smatra pretežnijim pravom koje bi u slučaju sukoba s pravom na slobodu izražavanja trebalo zaštititi. Radi se o pravima istog pravnog statusa. Stoga u slučaju sukoba spomenuta dva ljudska prava treba uspostaviti pravičnu ravnotežu s obzirom na sve okolnosti svakog pojedinog slučaja, vodeći posebice računa da li se sporni medijski prilog odnosi na temu od javnog interesa, da li se njime povrijeđuje dostojanstvo tijela javne vlasti ili pojedinaca, da li je povrijeđeni pojedinac političar, javna osoba ili tzv. anonimni građanin.

Sukladno navedenome, Vijeće za elektroničke medije utvrdilo je da u tekstu autora Hrvoja Marjanovića „Mrtvaci uživo: katoličke nekrofilske orgije su najluđi show na HRT-u“ objavljen na portalu Index.hr dana 13. travnja 2016., nije došlo do kršenja odredaba članka 12. stavka 2. te članka 26. stavka 1. Zakona o elektroničkim medijima.

Ovom prigodom Vijeće poziva sve novinare i strukovne udruge da promiču kulturu dijaloga i izbjegavaju netolerantni diskurs u javnom prostoru.”


Slične vijesti

10.03.2023. (19:00)

U ime zdravog razuma

U ime obitelji dobili više od 10 tisuća eura za promicanje ravnopravnosti spolova

Vijeće za elektroničke medije javnim natječajem dodijelilo je sredstva Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija. Među neprofitnim pružateljima elektroničkih publikacija novac je dobila i Udruga ‘U ime obitelji’ u ukupnom iznosu od 10.485 eura. Za poticanje svijesti o ravnopravnosti spolova i drugih najviših vrednota ustavnog poretka na temu: ‘Epidemija transseksualizma u Hrvatskoj i svijetu’ tražili su i dobili 26.000 kuna. O svemu se na društvenim mrežama oglasio SDP. Navode kako je apsolutna sramota da homofobna i transfobna udruga Željke Markić, koja je u Saboru nedavno pokušala plasirati lažne podatke o transrodnim osobama u RH dobiva javni novac za projekt o “epidemiji transseksualizma” pod kategorijom “promicanje ravnopravnosti spolova”. 24 sata

11.11.2021. (19:00)

Vijeće za elektroničke medije: Dežulovićev tekst nije govor mržnje, ali je uvredljiv

Vijeće za elektroničke medije zaključilo je kako nema govora mržnje u Dežulovićevoj kolumni o Vukovaru. Sloboda izražavanja jedna je od temeljnih vrednota modernog društva, stoga unatoč grubom i uvredljivom govoru koje članak sadrži, on u uredničkom kontekstu predstavlja drugačiji način informiranja kroz pretjerivanje, pa i psovke, stoji u zaključku Vijeća. No dodaje se da je tekst objektivno uvredljiv za ratne i civilne žrtve s područja Vukovara i njihove obitelje, kao i za sve građane koji se solidariziraju s njihovom žrtvom. HRT

05.08.2021. (13:30)

Interesna frekvencija

Radio sto jadan

Novosti o problemu frenkvencije Radija 101: Čvrsta uvjerenost Vijeća za elektroničke medije u to da je baš TOP RADIO najbolji kandidat za 15-godišnju koncesiju čudi prvenstveno zbog novinarskih otkrića tjednika Nacional da su iza vlasnika te kompanije, radijskog mogula Ivana Jurića-Kaćunića, godinama stajali mnogo krupniji ekonomski interesi privatizacijskog terminatora hrvatske privrede iz devedesetih Miroslava Kutle, da bi Jurić-Kaćunić zatim izdao svog poslovnog mentora i prešao pod zaštitu Petra Pripuza, “gospodara otpada” iz ere Milana Bandića. Ništa od svega toga nije zasmetalo Vijeću da donese skoro jednoglasnu odluku, a nije im zasmetalo ni to što su prije samo dva mjeseca javno tvrdili kako će natječaj provesti držeći na umu “položaj radnika Radija 101” i njegovu “tradiciju i dugovječnost na tržištu elektroničkih medija”. Radnici su, evo, brzo zaboravljeni, a koncesija je otišla firmi čija “tradicija i dugovječnost” seže jedva par mjeseci unatrag, do ovog proljeća, kada je osnovana.

16.02.2019. (08:30)

Gore je moguće, možda

HND zgrožen prijedlogom za Katja Kušec postane članicom Vijeća za elektroničke medije

“Problematičnom ponajprije smatramo ulogu Katje Kušec u HNIP-u, udruzi koju je osnovala, među ostalim, s Velimirom Bujancem i Markom Juričem, autorima emisija koje su zbog govora mržnje nakladnicima televizija na kojima su emitirane priskrbile privremeno oduzimanje koncesija, najoštriju mjeru istog tog vijeća za čiju je članicu Kušec sada predložena” – objašnjava HND zašto je urednica Prvog programa Hrvatske televizije i predsjednica udruge Hrvatski novinari i publicisti (HNIP) pogrešan izbor za Vijeće za elektroničke medije. Telegram nabraja samo neke njezine “provale: “Smijenjeni ljevičarski aktivisti”, “izrazita ideološka pristranost”, “neojugoslavenska i marksistička uporišta”, “projugoslavenska inicijativa Kulturnjaci 2016.”, “drugovi i drugarice ‘kulturnjaci’”… Forum.tm

26.11.2018. (21:00)

Vijeće za elektroničke medije privremeno (na jedan dan) oduzelo koncesije nakladnicima televizija zbog govora mržnje u emisiji Bujica od 5. studenoga

13.07.2017. (11:51)

Haters gonna hate

Malenica u Vijeću za elektroničke medije, unatoč osudi za govor mržnje

Saborski Odbor za medije predložio je Anitu Malenicu za članicu Vijeća za elektroničke medije, čemu se oporba protivila podsjećajući da ju je Vijeće časti HND-a 2001. “osudilo’ za govor mržnje”, zbog intervjua s Ljubom Ćesićem Rojsom. “Ako to nećemo uzimati u obzir”, što hoćemo, zapitao se Nenad Stazić (SDP). Za članove su predloženi još Vanja Gavran i Davor Marić, a za predsjednika Vijeća Damir Hajduk, koji će zamijeniti Mirjanu Rakić, koja odlazi na vlastiti zahtjev što je zatražila nakon lanjskog prosjeda kad joj je 6.000 ljudi pred uredom uzvikivalo “Za dom spremni”, a nitko iz vlasti je nije zaštitio. RTL vijesti

17.06.2017. (07:47)

Tjeranje najboljih među nama

Vlada razriješila Mirjanu Rakić, odabrani novi članovi elektroničkog vijeća

Vlada je razriješila Mirjanu Rakić s mjesta redsjednice Vijeća za elektroničke medije, što je sama bila zatražila još prošle godine zbog desničarskog prosvjeda pred njenim uredom, kad nitko iz vlasti nije stao u njenu obranu. Za novog predsjednika Vijeća predložen je Damir Hajduk, dosadašnji član Vijeća i njezin zamjenik, a za članove novinarka Anita Malenica, Davor Marić, bivši rukovoditelj HRT-ova centra Split, i Vanja Gavran, PR-ovac i novinar Al Jazeere Balkans. T-Portal ima biografije novih članova.

31.05.2016. (08:24)

Should I stay or should I go?

Nakon hajke zaboravljeno Vijeće za elektroničke medije

Predsjednica Vijeća za elektroničke medije Mirjana Rakić podnijela je prije dva mjeseca Ministarstvu kulture i Vladi zahtjev za rezrješenjem, nakon što je Velimir Bujanec organizirao hajku na VEM (video). No iako je ministru Hasanbegoviću Vijeće bilo toliko problematično, zaposlenicima se svo ovo vrijeme nitko nije obratio i ne znaju što će biti s njima. Novi list

18.05.2016. (19:56)

Šuška se huška

Udruga Velimira Bujanca traži raspuštanje VEM-a zbog odluke o Indexu

Udruga Hrvatski novinari i publicisti na čelu s Velimirom Bujancem traži raspuštanje Vijeća za elektroničke medije, nakon što je ono presudilo da u tekstu Indexovog kolumnista nije bilo govora mržnje. U tekstu se Hrvoje Marjanović šalio na račun televizijskog prijenosa dolaska tijela Leopolda Mandića u Zagreb, nazivajući događaj “nekrofilskim orgijama”. Index

20.03.2016. (21:19)

Čador age Hasan-bega

Udar na medije: Mirjana Rakić, urednici na HRT-u, emisije, neprofitni…

Dok se HSLS-ov Darinko Kosor požalio da nova vlast još uvijek nije preuzela vlast u Hrvatskoj, ministar kulture Zlatko Hasanbegović neuobičajeno je bio ažuran: od ukidanja Povjerenstva za neprofitne medije na poticaj Željke Markić, do promptnog napada na Vijeće za elektroničke medije, dok EK poručuje da je “neovisnost regulatornih vlasti u audiovizualnom području vrlo važno pitanje”. Zatim je zabranjen Montirani proces [video_icon], pa su na red došle smjene na HRT-u, na razini od Vrdoljakovih 90-ih. Jadna je ova zemlja, piše Zdenko Duka.