• 16.03. (10:30)

    Kapital odumire

    Profesor Trincas: Hrvatska se brodogradnja još može izvući

    Neprocjenjivi ljudski kapital, radna snaga i vještina u dizajniranju i inženjerstvu su specifične prednosti hrvatske brodogradnje, pogotovo u Uljaniku. Ali neophodno je zadržati tako talentirane radnike i inženjere. Nužne su porezne olakšice i druge, neporezne ispomoći za kapitalna ulaganja u sektoru. Meni se čini da oporavak hrvatske brodogradnje vodi kroz dva uvjeta, naime kroz integriranu vladinu industrijsku politiku jer brodogradnja zahtijeva brojne podržane proizvođače materijala i opreme koji se koriste u gradnji. I drugo, stratešku suradnju sa stranim subjektima – Giorgio Trincas, profesorom na Sveučilištu u Trstu na Katedri za projektiranje brodova, u intervjuu Novostima.



  • Slične vijesti

    Danas (16:30)

    Novo željezo

    Uljanikov nikad dovršeni brod koji ćemo platiti milijardu kuna

    Radi se o brodu za belgijsku Jan De Nul grupu koji je još u kolovozu 2017. bio porinut, što znači da je bio u završnoj fazi izrade, a radovi su trebali trajati još nekoliko mjeseci. Brod nije završen pa su Belgijanci odlučili naplatiti blizu milijardu kuna jamstava za novac koji su davali Uljaniku kao predujmove za izgradnju broda. Trebao je biti najsnažnije jaružalo na svijetu. Ovdje Uljanikova vijest u kojoj se hvali ovom svojom novogradnjom 500.

    Prekjučer (17:30)

    Dno dna

    Država će platiti još milijardu kuna jamstava za Uljanik – posljednji naručitelj odustao od broda

    Posljednji preostali naručitelj Uljanikovih brodova, belgijski brodovlasnik Jan de Nul odustao je od pokušaja preuzimanja skupocjenog jaružala Willem van Rubroeck, te će naplatiti 920 milijuna kuna državnih jamstava. Novi list u ovoj vijesti vidi i nešto dobro – ostanak jaružala u Puli mogla bi biti prilika za nastavak brodograđevne djelatnosti i nakon stečaja. Država je za Uljanik već platila 3,1 milijardu kuna jamstava.

    Ponedjeljak (17:30)

    Voditeljica knjižnice Bogdan Ogrizović i Zagrepčanka godine: 70 posto čitatelja su žene

    Tu u Bogdanu imamo studijsku čitaonicu, što znači da dođete i koristite knjigu iz našeg fonda. Mi toleriramo da se uči iz vlastitih materijala i studenti uče po cijeli dan. Događanja su uglavnom od pet navečer i nekako smo se svi naviknuli jedni na druge. U okruženju imate knjižnice koje imaju odvojene studijske čitaonice, ali našim je korisnicima tu lijepo i ugodno, sviđa im se atmosfera, vlada obiteljski ugođaj. Uostalom, i taj pojam tihe knjižnice više ne postoji – priča Jasna Kovačević, dobitnica ovogodišnje nagrade ‘Zagrepčanka godine’.

    Subota (10:30)

    Knez Branimir Nikolin

    Jurica Pađen: Štulić je kao Tesla – sve što je ispred svog vremena je prezreno, ali neki i shvate

    Gitarist Aerodroma gostovao je u Pressingu jer u svibnju ima slavljenički koncert, a osvrnuo se na Jimmyja Štulića za kojeg je rekao da ga ponekad nazove i da “uvijek kaže nešto originalno, zanimljivo i vrlo inteligentno. Uvijek je vrlo brz, ima šahovsku vještinu u vođenju konverzacije”. Štulić je, kaže, otišao u sfere koje će ljudi tek dosegnuti i trebat će im vremena.

    Petak (23:30)

    Intervju sa Žižekom: Ja sam pesimistični optimist

    Mislim da bi Marxovu 11 tezu trebalo okrenuti (“Filozofi su svijet samo različito interpretirali, radi se o tome da ga se izmijeni”). Možda smo u 20. stoljeću htjeli prebrzo promijeniti svijet. Sada bismo, umjesto da samo mijenjamo svijet, trebali također naučiti napraviti korak nazad i ponovno ga protumačiti na bolji način… Skupo me koštalo kad sam rekao da sam glasao za Trumpa. Nisam lud. Trump je noćna mora. Ali tvrdim da ne bi bilo #MeTooa i Bernieja Sandersa bez Trumpa. Postoji ideja da ponekad radikalniji neprijatelj otvara više prostora za nas i iz toga se može pojaviti nešto novo. To je očajnički optimizam.

    17.04. (17:30)

    Chris Marcich: Očekujem povećanu financijsku podršku filmu od države i HTV-a

    Novi ravnatelj HAVC-a dao je intervju Jutarnjem: Što se tiče poticaja, to je bitan i hitan prioritet. Tu govorimo o doprinosu iz državnog budžeta – za iduću godinu se nadam značajnom povećanju doprinosa, koji se može očekivati u kontekstu sve bolje financijske situacije državnog proračuna. Dalje, očekujem da će HTV ispuniti svoje obaveze programiranja i u smislu financiranja, uključujući nezavisne produkcije… Kino Europa je neophodno. To nikako ne smijemo izgubiti.

    16.04. (14:30)

    Vlasnik scenske iluzije

    Zijah Sokolić: Ja sam glumac, prenosilac tragedije i komedija

    Odličan, gotovo filozofski intervju ex-Yu/BiH glumca Novostima, evo djelića: “Smisao teatra je u tome da vas ja, glumac, mogu ako hoću ovog trena do suza nasmijati, rastužiti ili rasplakati, ili uvrijediti i razbjesniti”; “Naš život je pun scenske umjetnosti. Vojne parade, susreti političara, obiteljski ručkovi, poslovni sastanci, ljubavni sastanci, rođendani, stranački dogovori, mediji.. Taj skup uloga čini ‘industriju javnih uloga’, a mi postajemo njeni ‘proizvođači’. Što nam država ili civilizacija dodijeli više industrijskih uloga, to imamo manje slobodnog vremena za sebe. Danas, postali smo ljudi bez vremena”.

    16.04. (12:30)

    Sreća ima cifru

    Psiholog Erceg: Više novca znači više sreće – dok ne dosegnemo standard srednje klase, nakon toga ne

    Novac pomoću dvaju mehanizama utječe na naše psihološko funkcioniranje: služi nam da pribavimo važne stvari u životu i drugo – dobivanje novca prati aktiviranje dijelova mozga povezanih s nagrađivanjem, istih dijelova koji se aktiviraju i u ovisnika o kokainu i morfiju kada dobivaju svoju drogu, objašnjava Nikola Erceg, asistent na Odsjeku za psihologiju zagrebačkog Filozofskog, u intervjuu Jutarnjem. Kaže on da sreća raste s novcem do određenog iznosa, otprilike onog koji omogućuje ugodan život srednje klase, iznad toga ne, nego da tada sreća dolazi iz trošenja na druge ljude, na iskustva (putovanja su najbolji primjer), na male stvari itd.

    16.04. (09:30)

    Titov hologram pjevat će 'Moj Galebe'?!?

    Direktorica Europske prijestolnice kulture: O Rijeci će se u Europi pričati godinama

    Vrijednosti Rijeke kao Europske prijestolnice kulture su hrabrost, neobičnost, progresivnost i ambicioznost, a kulturni i umjetnički program EPK je konceptualno određen trima temama, a to su voda, rad i migracije što tvori “luku različitosti”, kaže Emina Višnić, direktorica Rijeke europske prijestolnice kulture, u intervjuu T-Portalu. Matanićev spot joj se sviđa – u skladu je s duhom Rijeke 2020 i jasno promovira vrijednosti koje su utkane u našu programsku koncepciju. Kaže da je otvorenje EPK 1. veljače u prostoru luke, i izgleda da će biti povezano s karnevalom.

  • Slične vijesti

    Danas (16:30)

    Novo željezo

    Uljanikov nikad dovršeni brod koji ćemo platiti milijardu kuna

    Radi se o brodu za belgijsku Jan De Nul grupu koji je još u kolovozu 2017. bio porinut, što znači da je bio u završnoj fazi izrade, a radovi su trebali trajati još nekoliko mjeseci. Brod nije završen pa su Belgijanci odlučili naplatiti blizu milijardu kuna jamstava za novac koji su davali Uljaniku kao predujmove za izgradnju broda. Trebao je biti najsnažnije jaružalo na svijetu. Ovdje Uljanikova vijest u kojoj se hvali ovom svojom novogradnjom 500.

    Prekjučer (17:30)

    Dno dna

    Država će platiti još milijardu kuna jamstava za Uljanik – posljednji naručitelj odustao od broda

    Posljednji preostali naručitelj Uljanikovih brodova, belgijski brodovlasnik Jan de Nul odustao je od pokušaja preuzimanja skupocjenog jaružala Willem van Rubroeck, te će naplatiti 920 milijuna kuna državnih jamstava. Novi list u ovoj vijesti vidi i nešto dobro – ostanak jaružala u Puli mogla bi biti prilika za nastavak brodograđevne djelatnosti i nakon stečaja. Država je za Uljanik već platila 3,1 milijardu kuna jamstava.

    Ponedjeljak (17:30)

    Voditeljica knjižnice Bogdan Ogrizović i Zagrepčanka godine: 70 posto čitatelja su žene

    Tu u Bogdanu imamo studijsku čitaonicu, što znači da dođete i koristite knjigu iz našeg fonda. Mi toleriramo da se uči iz vlastitih materijala i studenti uče po cijeli dan. Događanja su uglavnom od pet navečer i nekako smo se svi naviknuli jedni na druge. U okruženju imate knjižnice koje imaju odvojene studijske čitaonice, ali našim je korisnicima tu lijepo i ugodno, sviđa im se atmosfera, vlada obiteljski ugođaj. Uostalom, i taj pojam tihe knjižnice više ne postoji – priča Jasna Kovačević, dobitnica ovogodišnje nagrade ‘Zagrepčanka godine’.

    Ponedjeljak (09:00)

    Ratko Bošković: Od posjeta Kineza Uljaniku i 3. maju ne treba očekivati čuda. Hrvatske bi škverove tehnološki osuvremenjivala brodogradilišta koja za njima tehnološki zaostaju godinama, ako ne i desetljećima

    Iscrpnije...
    Subota (10:30)

    Knez Branimir Nikolin

    Jurica Pađen: Štulić je kao Tesla – sve što je ispred svog vremena je prezreno, ali neki i shvate

    Gitarist Aerodroma gostovao je u Pressingu jer u svibnju ima slavljenički koncert, a osvrnuo se na Jimmyja Štulića za kojeg je rekao da ga ponekad nazove i da “uvijek kaže nešto originalno, zanimljivo i vrlo inteligentno. Uvijek je vrlo brz, ima šahovsku vještinu u vođenju konverzacije”. Štulić je, kaže, otišao u sfere koje će ljudi tek dosegnuti i trebat će im vremena.

    Petak (23:30)

    Intervju sa Žižekom: Ja sam pesimistični optimist

    Mislim da bi Marxovu 11 tezu trebalo okrenuti (“Filozofi su svijet samo različito interpretirali, radi se o tome da ga se izmijeni”). Možda smo u 20. stoljeću htjeli prebrzo promijeniti svijet. Sada bismo, umjesto da samo mijenjamo svijet, trebali također naučiti napraviti korak nazad i ponovno ga protumačiti na bolji način… Skupo me koštalo kad sam rekao da sam glasao za Trumpa. Nisam lud. Trump je noćna mora. Ali tvrdim da ne bi bilo #MeTooa i Bernieja Sandersa bez Trumpa. Postoji ideja da ponekad radikalniji neprijatelj otvara više prostora za nas i iz toga se može pojaviti nešto novo. To je očajnički optimizam.

    17.04. (17:30)

    Chris Marcich: Očekujem povećanu financijsku podršku filmu od države i HTV-a

    Novi ravnatelj HAVC-a dao je intervju Jutarnjem: Što se tiče poticaja, to je bitan i hitan prioritet. Tu govorimo o doprinosu iz državnog budžeta – za iduću godinu se nadam značajnom povećanju doprinosa, koji se može očekivati u kontekstu sve bolje financijske situacije državnog proračuna. Dalje, očekujem da će HTV ispuniti svoje obaveze programiranja i u smislu financiranja, uključujući nezavisne produkcije… Kino Europa je neophodno. To nikako ne smijemo izgubiti.

    16.04. (14:30)

    Vlasnik scenske iluzije

    Zijah Sokolić: Ja sam glumac, prenosilac tragedije i komedija

    Odličan, gotovo filozofski intervju ex-Yu/BiH glumca Novostima, evo djelića: “Smisao teatra je u tome da vas ja, glumac, mogu ako hoću ovog trena do suza nasmijati, rastužiti ili rasplakati, ili uvrijediti i razbjesniti”; “Naš život je pun scenske umjetnosti. Vojne parade, susreti političara, obiteljski ručkovi, poslovni sastanci, ljubavni sastanci, rođendani, stranački dogovori, mediji.. Taj skup uloga čini ‘industriju javnih uloga’, a mi postajemo njeni ‘proizvođači’. Što nam država ili civilizacija dodijeli više industrijskih uloga, to imamo manje slobodnog vremena za sebe. Danas, postali smo ljudi bez vremena”.

    16.04. (12:30)

    Sreća ima cifru

    Psiholog Erceg: Više novca znači više sreće – dok ne dosegnemo standard srednje klase, nakon toga ne

    Novac pomoću dvaju mehanizama utječe na naše psihološko funkcioniranje: služi nam da pribavimo važne stvari u životu i drugo – dobivanje novca prati aktiviranje dijelova mozga povezanih s nagrađivanjem, istih dijelova koji se aktiviraju i u ovisnika o kokainu i morfiju kada dobivaju svoju drogu, objašnjava Nikola Erceg, asistent na Odsjeku za psihologiju zagrebačkog Filozofskog, u intervjuu Jutarnjem. Kaže on da sreća raste s novcem do određenog iznosa, otprilike onog koji omogućuje ugodan život srednje klase, iznad toga ne, nego da tada sreća dolazi iz trošenja na druge ljude, na iskustva (putovanja su najbolji primjer), na male stvari itd.