Proračun ne uzima u obzir da je zdravstvo bolesnik kojeg treba liječiti - Monitor.hr
12.12.2021. (16:00)

A reforme - nigdje

Proračun ne uzima u obzir da je zdravstvo bolesnik kojeg treba liječiti

Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje (HZZO) na kraju 2020. godine imao je nepunih 657,13 milijuna kuna dospjelih obaveza. Unatoč činjenici da je Vlada i tijekom te godine, ali i tijekom ove, uložila značajna sredstva u sanaciju zdravstva, odnosno pokriće nepodmirenih dugovanja bolnica i ljekarni prema veledrogerijama, dospjela nepodmirena dugovanja HZZO-a nastavila su rasti. U devet mjeseci 2021. godine nepodmirena dugovanja su u odnosu na kraj prošle godine porasla za gotovo 916 milijuna kuna te su na kraju rujna iznosila nešto više od 1,57 milijarda kuna. Ti podaci pokazuju koliko se ovogodišnjim sanacijskim injekcijama u zdravstveni sustav uspjelo postići. Nepodmirena dugovanja i dalje su prisutna, a unatoč izdašnim intervencijama države, što u prošloj, a što u ovoj godini, računi nisu niti blizu sravnjivanja. Faktograf


Slične vijesti

23.12.2021. (10:00)

Prioriteti i percepcija

Komentar: Zdravlje na prosjačkom dlanu

Tzv. second hand Rafalei F3R te ‘hrvatska’ bogomolja u Betlehemu, ali i ini rasipnički ‘prioriteti’ državne blagajne s unaprijed programiranim deficitom što će se rebalansima još povećati, Plenkoviću su neusporedivo važniji od zdravlja kopnećih cca četiri milijuna sugrađana koje sve više ovisi o mazohističkom odricanju, strpljenju i požrtvovnosti armije potplaćenih u bijelim kutama te milostinji tzv. običnih/malih ljudi u ad hoc ili kojekakvima stalnim humanitarnim akcijama. U organizaciji nevladinih udruga te uz svesrdnu pomoć medija i dijela javnih osoba. Državna odgovornost je farsa – piše Marijan Vogrinec za H-alter.

10.12.2021. (20:00)

Koliko je bilo moguće

Analiza: Hrvatska hitna pomoć, uz francusku, najbolja u pandemiji

Analiza funkcioniranja zdravstva tijekom pandemije u devet europskih zemalja (Italiji, Hrvatskoj, Češkoj, Francuskoj, Grčkoj, Poljskoj, Portugalu, Slovačkoj i Španjolskoj) pokazala je da su službe hitne pomoći u Hrvatskoj i Francuskoj uglavnom normalno funkcionirale. Analizu je provela bankarska grupacija BFF. Ipak, istaknuto je kako je u RH, kao i u većini zemalja, pandemija ozbiljno utjecala na korištenje zdravstvenih usluga koje nisu povezane s koronavirusom. Večernji

12.11.2021. (11:00)

O novom zakonu

Beroš bi centralizirao, ali bolnički sustavi nisu javne željeznice ili vojska

Pored centralnog upravljanja, u planu ministra Beroša je naglašena integracija javne nabave opreme, lijekova i potrošnog materijala u svim zdravstvenim ustanovama. No ne treba smetnuti s uma da su županije u pravilu bolje upućene u specifične potrebe lokalnih bolnica negoli država. Bolnički sustavi nisu javne željeznice ili vojska s kojima baš i nema smisla raspolagati lokalno. Također, zbila se zanimljiva intervencija u nacrt budućega dopunjenog Zakona o zdravstvenoj zaštiti: izbrisan je ranije uneseni članak o zabrani rada liječnika iz javnih ustanova u privatnima. Novosti

09.11.2021. (08:00)

Još uhljeba

Šajatović: Reforme – Potemkinova sela na hrvatski način

Igrokaz reforme zdravstva samo je jedan u nizu koji na festivalu koji slijedi trebamo očekivati. Ovdašnja administracija gradit će brojna Potemkinova sela. Kao što je knez Potemkin bio napravio lažna sela uz put kojim je prolazila carica Katarina II., tako će sada, prema svemu sudeći, biti fingirane reforme da se zavaraju birokrati iz Bruxellesa. Da se opravda temeljem Nacionalnog plana oporavka već pristigli predujam. Očito je zadatak smišljanja zdravstvene reforme pretežak za postojeću administraciju. U programu reformi za koje je stiglo 812 milijuna eura piše (molim za malo koncentracije): Analiza radne opterećenosti provest će se za institucije uključene u pojedine sustave upravljanja i kontrole uzimajući u obzir i opterećenje koje proizlazi iz Mehanizma za oporavak i otpornost… U prijevodu, jedino je sigurno da će reforme za posljedicu imati – povećanje administracije. Miodrag Šajatović za Lider.

10.10.2021. (00:00)

Nije nama ni tako loše...

Zašto je u Americi zdravstvo toliko skupo, a kod nas se ‘ne plaća‘?

Svaka država organizira i financira zdravstvenu zaštitu na drugačiji način. Sjedinjene Američke države su primjer zemlje koja koristi tržišni model financiranja zdravstvenog osiguranja. Kao posljedica korištenja tržišnog modela, Amerikanci troše gotovo dvostruko na zdravstvo u odnosu na druge zemlje jer su primorani koristiti veoma skupe usluge i lijekove u manjku opcija koje im se nude. Razlozi zbog kojih je zdravstvo u ovakvim modelima skuplje su brojni, ali daleko najutjecajniji je taj da farmaceutska industrija samostalno određuje cijene lijekova, a troškovi administracije su izuzetno visoki. Za razliku od SAD-a, u Hrvatskoj je zdravstvo organizirano modelom univerzalne zdravstvene zaštite te se smatra meritornim dobrom. Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje pruža obaveznu zdravstvenu skrb svim građanima, a financira se iz doprinosa na bruto plaću koji iznosi 16,5 posto. Iako je u teoriji to održivo, u Hrvatskoj se javlja problem jer su izdaci na zdravstvo veći od doprinosa što rezultira financiranjem nastalog manjka sredstava iz državnog proračuna. Dakle, možemo reći da se u Hrvatskoj zdravstvo zapravo financira mješovitim modelom. Lider

26.09.2021. (14:00)

Ponos domaće izrade

Ovako će izgledati hrvatske brodice hitne pomoći. Moći će ploviti i za oluja, a putnici su sigurni čak i u slučaju prevrtanja

Matal Shark projektirao je, a gradit će se u Šibeniku te Tehnomontu u Puli, dugi su 15 metara i služit će za pružanje hitne medicinske pomoći. Brodovi za koje je izdvojeno 70 milijuna kuna trebali biti na raspolaganju stanovnicima i posjetiteljima hrvatskih otoka do jeseni 2023., a prvi već sredinom sljedeće godine. Usim za pružanje pomoći, služit će zbog karakteristika i za traganje te spašavanje na moru, a sve zbog aluminijske građe koja podnosi valove od 4 do 6 metara te vjetar od 15 čvorova, uz funkciju samoispravljanja u slučaju prevrtanja. Novi list

21.10.2020. (01:30)

Nema lijeka za dug

Veledrogerije prekinule dostavu lijekova bolnicama – nastavak agonije

Rješenje sigurno nije ‘fizičko’ smanjenje isporuka lijekova, već ozbiljan posao ‘velikog pospremanja’ koje će, među ostalim, osigurati sve lijekove koji trebaju, ali ne i onih koje ne trebaju ili koji nisu polučili konkretne rezultate u liječenju. Nastavi li se istim načinom lijekovi će biti samo jedan od segmenta pada hrvatskoga zdravstvenog sustava u kvaliteti, dostupnosti i prije svega etičnosti. Rečenica ministra financija Zdravka Marića da će pokušati ‘premostiti ovaj period ne bi li se spriječile nestašice lijekova’ nije put u rješenje, nego nastavak agonijeosvrće se Goranka Jureško na današnji prekid dostave lijekova bolnicama.

13.05.2019. (14:00)

Bolnice veledrogerijama duguju 2,6 milijardi kuna, a ukupni dug u zdravstvu iznosi 8 milijardi kuna

05.05.2019. (09:00)

Hrvatska ima 38.000 medicinskih sestara i medicinskih tehničara, ali svejedno nedostaje 12.000 medicinskih sestara