Mnogo hrane baca se i u Hrvatskoj, a cilj je da se do 2028. ta količina smanji za 30 posto. O toj se temi, u povodu Međunarodnog dana svjesnosti o gubitku i bacanju hrane, govorilo na konferenciji u Zagrebu “Hrana bez otpada” u organizaciji Jutarnjeg lista. U Hrvatskoj se godišnje baci 286 tisuća tona hrane. Od toga je 106 tisuća tona jestivi dio koji bi se mogao spasiti. Po stanovniku baci se 71 kilogram godišnje, a od tih 71 ustvari 26 je jestivi dio na koji se može utjecati. Najviše se baca u kućanstvima, a tvrtke, trgovački lanci, distributeri, restorani također mogu pomoći u smanjenju količine otpada, a neki to već i rade. HRT
Ne riskiraj, radije doniraj
Prosječan Hrvat baci 72 kg hrane godišnje, donacija je bolji izbor
U smeću završi gotovo trećina proizvedene hrane u svijetu. Prosječan Hrvat godišnje baci gotovo 72 kilograma hrane. Najviše mliječnih proizvoda, mesa, ribe te voća i povrća. Umjesto bacanja, namirnice možemo donirati. Istovremeno u socijalnim samoposlugama broj korisnika raste iz godine u godinu i svaka im je donacija dragocjena. Najčešći su razlozi zbog kojih hrana završi u smeću – preobilni obroci ili loše planiranje kupnje. Zato treba paziti na rokove trajanja i kupovati onoliko koliko nam je zaista potrebno. Sve više od toga vodi prema crnoj statistici od oko 280 tisuća tona bačene hrane u Hrvatskoj. HRT



