Prosvjedi za mir u Berlinu podijeljeni i simbolični – zasad malo vjerojatno da će nešto promijeniti - Monitor.hr
Subota (15:00)

Showbiz s političkim predznakom

Prosvjedi za mir u Berlinu podijeljeni i simbolični – zasad malo vjerojatno da će nešto promijeniti

U Berlinu se okupilo preko 10.000 ljudi na prosvjedu „Zaustavite genocid u Gazi“, s dodatnim fokusom na rat u Ukrajini. Organizatorica Sahra Wagenknecht i poznati umjetnici ističu potrebu za mirovnim pregovorima i obustavom isporuke oružja. Prosvjedi su fragmentirani, s različitim motivima i političkim pristupima, dok stručnjaci ne očekuju masovni homogenizirani pokret poput onog iz 1980-ih. Rasprava o vojnim rokovima mogla bi privući mlade, ali još uvijek nema jedinstvenog stajališta. Sljedeći veliki događaj predviđen je 3. listopada, uz moto „Nikad više spremni za rat! Ustanimo za mir!“ DW


Slične vijesti

20.04. (09:00)

Bolje lice Amerike

U SAD-u se masovno prosvjedovalo protiv Trumpa: 50 prosvjeda, 50 saveznih država, 1 pokret


Od ranih prijepodnevnih sati prosvjednici su se okupljali u Washingtonu, New Yorku i Chicagu, a prosvjedi su održani i u saveznim državama poput Marylanda, Wisconsina, Tennesseeja, Južne Karoline, Ohija, Kentuckyja, Kalifornije i Pennsylvanije. Amerikanci su prosvjedovali i u inozemstvu, uključujući Dublin i nekoliko drugih gradova. Subotnji prosvjedi bili su usmjereni protiv više Trumpovih odluka, uključujući aktivnosti Ministarstva za učinkovitost vlade (Doge), inicijative za smanjenje broja zaposlenih i troškova u državnim institucijama te protiv odbijanja administracije da vrati Ábrega Garcíju, državljanina Salvadora. Index

02.02. (20:00)

Smrdi na tridesete

I u Njemačkoj se prosvjeduje, građani su protiv bilo kakve suradnje s desno-radikalnim AfD-om

U Njemačkoj su ljudi i u subotu (1.2.) masovno izašli na ulice kako bi prosvjedovali protiv skretanja udesno i suradnje s desno-ekstremnom strankom Alternativa za Njemačku (AfD). Prema navodima policije, demonstracije su uglavnom protekle mirno. Prosvjedi su usmjereni i protiv Demokršćanske unije (CDU), koja je u srijedu uz pomoć AfD-a progurala prijedlog za pooštravanje migracijske politike u Bundestagu. Međutim, prijedlog zakona za ograničavanje migracije propao je u petak. DW

26.12.2024. (09:00)

Ni zima neće da ih spreči da na ulici kažu šta misle

Što se događa u Srbiji: hodogram događaja za lakše razumijevanje uzroka i posljedica, iz pera Beograđana

Prosečan Srbin od sistema ništa više ne očekuje. Ali kad zagusti, zna kome da se obrati i gde da se učlani, ako to već nije uradio. SNS, a za njom i Srbija i njene institucije posluju kao firma (i to prilično neuspešna, da budemo blagi u oceni). Posledice vladavine Vučićeve Srpske napredne stranke su katastrofalne. Stopa smrtnosti za vreme COVID19 pandemije, korupcija, zagađenost životne sredine i katastrofalan kvalitet vazduha, stalna poskupljenja u svim sektorima, siromaštvo, opadanje kvaliteta života, izlivi ksenofobije, homofobije i brojni drugi vidovi ispoljavanja retrogradnosti – to je srpska svakodnevica.

Opozicija je beznadežno razjedinjena i nije u stanju da biračkom telu koje je u takvo kakvo jeste, pruži utisak da mogu doneti potrebne promene. Ulica je (možda) nešto drugo. Niko u ovom trenutku ne može da prognozira koji su krajnji dometi talasa protesta u Srbiji. U štrajku su i poljoprivrednici. Po prvi put u više od 12 godina na vlasti, Vučićeva vladavina se suočava sa problemima preko kojih ne može samo da se prelepi flaster. Ravno do dna

22.12.2024. (20:30)

Kad narod podigne glas

Deseci tisuća prosvjednika na ulicama Beograda na zajedničkom prosvjedu studenata

Studentima su se na prosvjedu, organiziranom u jeku blokada fakulteta kojima studenti zahtijevaju odgovornost vlasti za nesreću u Novom Sadu, pridružili srednjoškolci, poljoprivrednici, glumci beogradskih kazališta, aktivisti nevladinog sektora te brojni građani, a skup na Slaviji, jednom od središnjih gradskih trgova, počeo je 15-minutnom šutnjom za 15 poginulih u urušavanju nadstrešnice na kolodvoru.Nesreća je potaknula val prosvjeda kojima se traži odgovornost vlasti, resornih institucija i dužnosnika te izvođača radova. Index

15.08.2024. (01:00)

Ja Una jesam tvoj sin

Ministarstvo o gradnji hidroelektrane na Vrelu Une: Radovi su legalni i ne ugrožavaju okoliš, udruge najavile akciju

Nakon što je Ministarstvo prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine objavilo priopćenje u kojem obrazlaže da u ovom trenutku nema formalnih osnova zaustaviti gradnju hidrocentrale na rijeci Uni, javile su se udruge prosvjednika s reakcijama. Tvrde da iako su lokacijske i građevinske dozvole legalne jer je prošao rok za njihovo poništavanje i ukidanje, to ne znači da je ona donesena legalno. Naglasili su da “neće dozvoliti da se rijeka Una devastira i nepovratno uništi okoliš dok se čeka na završetak sudskog postupka koji će sigurno rezultirati osuđujućom presudom”. Naglašavaju da se radi o području koje je zaštićeno u okviru ekološke mreže Natura 2000, što je drugi oblik zaštite u odnosu na status hidrološkog spomenika prirode iz 1968. Natura 2000 je mreža zaštićenih područja prirode u Europskoj uniji, uključujući Hrvatsku. Osnovana je kako bi očuvala najvrjednije i najugroženije vrste i staništa Europe. Forbes, Tris

11.08.2024. (16:00)

Ekološka osviještenost radi svoje

Vučić zbog prosvjeda prozvao hrvatske medije: Dok sam im ja jedina meta, zadovoljan sam

Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić obratio se javnosti nakon prosvjeda protiv rudarenja litija sinoć u središtu Beograda, dok prosvjednici u međuvremenu ustraju u namjeri da blokiraju željeznički promet. Sam skup je protekao u demokratskoj atmosferi, što je veoma važno za našu zemlju. Međutim, kako se skup završio, dogodile su se stvari koje smo očekivali da će se dogoditi. Kad svaki dan prijetite, onda se nasilje dogodi. Zauzimanje međunarodne pruge, zaustavljanje prometa na brzoj cesti nisu nikakav doprinos demokraciji nego izvrgavanje ruglu… To je teror manjine. N1… Dogodio se i incident kada se automobil zaletio u prosvjednike koji su blokirali autocestu u Beogradu nakon velikog skupa na beogradskim Terazijama protiv kopanja litija u Srbiji. Policija je u ranim jutarnjim satima opkolila građane koji su cijelu noć proveli na kolodvoru Prokop. Ima i uhićenih N1

06.08.2024. (19:00)

Ništa nije sveto, sve je bruto i neto

Danima traju prosjvedi protiv izgradnje hidroelektrane na rijeci Uni, pokrenuli i peticiju

Prema riječima aktivista, naredni dani su presudni za očuvanje izvora jedne od najljepših rijeka Balkana. Protesti građana Hrvatske, BiH i Srbije protiv kontroverzne izgradnje male hidroelektrane na ovom lokalitetu traju već nekoliko dana. Prošlog petka postignuto je “primirje” u vidu “džentlemnskog sporazuma” sa izvođačima radova, koji su obećali obustaviti radove do ponedjeljka. Međutim, iako je u ponedjeljak na vrelu Une bilo mirno zbog praznika u Republici Hrvatskoj, radovi su se nastavili bez valjanog mišljenja o prekograničnom uticaju na životnu sredinu. Kažu na Radio Sarajevu, a aktivisti su pokrenuli i peticiju kojom žele zaštititi vrelo Une. Poruku poslao i Darko Rundek.

03.06.2024. (21:00)

Druga strana dobre zarade

Turizam svugdje u Europi ruši rekorde, građani prosvjeduju: lokalni stanovnici osjećaju se kao statisti u vlastitom filmu

Na španjolskim Balearskim otocima – koji uključuju Mallorcu – smanjena potražnja nakon pandemije pridonijela je porastu stanarina do te mjere da mještani kažu da si više ne mogu priuštiti život u svojim rodnim gradovima. BBC je pisao o kuharu na Ibizi koji je posljednje tri godine živio u svom automobilu. Na Kanarima nije jedini problem dostupnost. Utjecaj turizma na okoliš neki također smatraju sve neodrživijim. U Venecij ima više kreveta za turiste nego za domaće ljude. Velika opasnost turizma je što u nekim područjima nestaje živuća, cvjetajuća mješovita zajednica sa školama, lokalnim sadržajima i stalnim trgovinama i umjesto toga postaju povijesni tematski park.  Hallstatt u Austriji nedvojbeno je slikovito malo alpsko selo na obali jezera s prekrasnim panoramskim pogledom kao iz bajke. U gradić s oko 800 stanovnika dolazi oko 10 tisuća turista dnevno. Index

14.03.2024. (19:00)

Zeleni plan on hold

O prosvjedima poljoprivrednika: Više nisu sitne monete za potkusurivanje

Ambiciozan projekt Zajedničke politike poznat kao “Zeleni plan”, bitno utječe na financije poljoprivrednih proizvođača. Obaveza “odmaranja” četiri posto zemljišnog resursa, širok popis zabranjenih kemijskih preparata, smanjenje upotrebe mineralnog gnojiva, komplicirane birokratske procedure za ostvarivanje prava na potpore, smanjenje stočnog fonda kao najvećeg uzročnika emisije dušika pri uzgoju goveda i drugo, samo su dio primjedbi koje su poljoprivrednici uputili na adresu Europske komisije. Reakcija poljoprivrednika na sve ove okolnosti bila je žestoka. Vijesti o blokadama puteva diljem Europe sustizale su jedna drugu. Zahtjevi su bili vrlo precizni i jasni. Što je urodilo plodom: pokrenute su mjere ublažavanja birokratskih procedura i propisa. Francuska i Njemačka su pod pritiskom odustali od planova ukidanja subvencije ili porezne olakšice za dizel. Agroklub

19.12.2023. (17:00)

Za nekoga će biti the end, sad za vas il' za Gedu

Prosvjedi u Srbiji nakon izbora: “Bez 150 tisuća ljudi na ulici teško da će uspjeti”

Oporba je u prvom trenutku inzistirala samo na izbornim nepravilnostima u Beogradu, ali je kasnije tijekom prosvjeda u glavnom gradu istaknuto da će se poništavanje izbora tražiti i na razini države. Oko toga izgleda još nije postignuta suglasnost i vijesti o tome traži li se poništavanje samo beogradskih ili i parlamentarnih izbora i dalje su konfuzne. Beogradski prosvjed ispred Republičke izborne komisije okupio je nekoliko tisuća ljudi. Reklo bi se da je relativno skroman odziv građana na neki način bio očekivan, nakon višemjesečnih prosvjeda protiv nasilja. Oni nisu postigli nijedan od zacrtanih ciljeva, prije svega ravnopravne izborne uvjete. Odvjetnik Božo Prelević za DW ističe da „uspjeh prosvjeda ovisi i o onome tko poziva na njih”. „U svakom slučaju, iako stalno naglašavamo da ovdje ne postoji vladavina prava, potrebno je valjano dokumentirati svaku nepravilnost na izborima i krenuti u borbu kroz institucije“, smatra Prelević, koji dodaje da „nisu u Beograd dovođeni da glasaju samo ljudi iz Republike Srpske, već i iz Crne Gore i s Kosova”.