Psiholog Erceg: Više novca znači više sreće - dok ne dosegnemo standard srednje klase, nakon toga ne - Monitor.hr
16.04.2019. (12:30)

Sreća ima cifru

Psiholog Erceg: Više novca znači više sreće – dok ne dosegnemo standard srednje klase, nakon toga ne

Novac pomoću dvaju mehanizama utječe na naše psihološko funkcioniranje: služi nam da pribavimo važne stvari u životu i drugo – dobivanje novca prati aktiviranje dijelova mozga povezanih s nagrađivanjem, istih dijelova koji se aktiviraju i u ovisnika o kokainu i morfiju kada dobivaju svoju drogu, objašnjava Nikola Erceg, asistent na Odsjeku za psihologiju zagrebačkog Filozofskog, u intervjuu Jutarnjem. Kaže on da sreća raste s novcem do određenog iznosa, otprilike onog koji omogućuje ugodan život srednje klase, iznad toga ne, nego da tada sreća dolazi iz trošenja na druge ljude, na iskustva (putovanja su najbolji primjer), na male stvari itd.


Slične vijesti

Danas (17:30)

Sa četvrtim stentom u nove borbe

Silobrčić razgovara s Krunoslavom Capakom: ‘Teško je reći, ali ako baš hoćete, mislim da će se pandemija smiriti za dvije godine‘

U intervjuu s Krunoslavom Capakom Dobroslav Silobrčić postavio mu je niz pitanja o epidemiološkoj situaciji i protekloj godini. Odgovarajći na pitanja, naš epidemiolog dotaknuo se i onoga o nadolazećoj turističkoj sezoni o kojoj kaže: “25 posto BDP-a, dakle ukupnog prihoda Hrvatske dolazi iz turizma. Stoga naši potezi moraju biti usmjereni, osim zaštiti zdravlja, prema dobroj turističkoj sezoni. Moramo zadržati brojke zaraženosti na niskoj razini dok ne dođe proljeće. Ako to uspijemo, bit će svima lakše ovo ljeto. Tu je još i faktor cijepljenja: naručili smo više od šest milijuna doza cjepiva nadajući se da ćemo uspjeti cijepiti barem 50 posto naše populacije.” Intervjuira Dobroslav Silobrčić za Jutarnji list

Jučer (22:30)

Gemišt loš za zdravlje

Ivan Đikić: Najveća opasnost je ako dođe do rekombinacije sojeva virusa

Opasnost nam predstavlja činjenica da u Hrvatskoj imamo veći broj novih sojeva, i britanskog, sad južnoafričkoga najvjerojatnije i drugih, kao i vlastite akumulirane varijante. Najveća opasnost je ako dođe do rekombinacije tih sojeva, kao u Americi, jer to onda nije mala mutacija virusa nego je to jedan blok genetskog materijala – kaže Ivan Đikić za 24 sata, iako se slaže s popuštanjem mjera. Apsolutno podržavam popuštanje mjera sada, pogotovo što se tiče ugostiteljstva i sporta. Ali u isto vrijeme moramo slati poruku opreza da je nošenje maski i izbjegavanja okupljanja, pogotovo privatnih, neophodno zbog prisutnih novih sojeva. 

Ponedjeljak (08:00)

Zato nije član HAZU, ali je 8 drugih Akademija

Asim Kurjak: Medicina je nadmašila Boga, Bog daruje 25%, dok suvremena medicina mladom paru daje 42% uspješnih začeća

Hrvatski liječnik, osnivač škole Iana Donalda, kojih je 126 u 89 zemalja svijeta, redoviti član osam Akademija (uz ostale, i ruske, ali ne i hrvatske), vlasnik 13 počasnih doktorata, autor 121 knjige (i vlasnik 700 umjetničkih djela). Broj spermija se prepolovio točno 50 posto, razlog ne znamo. Vjerojatno je razlog okoliš, nema što drugo biti, samo se okoliš promijenio. Međutim, medicina je tome doskočila, dovoljan je jedan spermij pa to više ne predstavlja nepremostiv problem, tisuće je djece tako rođeno. Ima još nešto alarmantnije – kad mladi bračni par želi imati djecu, u samo 25 slučajeva prirodno uspijevaju. Danas razvijeni centri, kao što je Repromed dr. Erdena Radončića, on ima 42% take-home-babies. To znači da su medicina i znanost nadmašili Boga jer se i danas smatra da je život dar Božji. A, Bog daruje 25%, dok suvremena medicina mladom paru daje 42% uspješnih začeća. U tom je segmentu Hrvatska među vodećima u svijetu, naše žene ne moraju putovati u inozemne klinike… piča dr. Asim Kujak u veeeelikom i zanimljivom intervju Nedžadu Haznadaru za Večernji.

21.02. (10:00)

Di si krenula, Jasmila?

Jasmila Žbanić: Pitali smo se vrijedi li sve to našeg života. Vraćalo me je uvjerenje da se ta priča mora ispričati

Branimir Pofuk je razgovarao sa Jasmilom Žbanić o njenom filmu Quo vadis, Aida koji je kandidiran za Oscara za najbolji “strani” film, a za koji je sama napisala i scenarij. Od svjetske premijere u Veneciji po svijetu žanje nagrade i sjajne kritike, poput one nedavne Petera Bradshowa u Guardianu, koji mu je dao pet zvjezdica. Večernji

  • Prvi igrani film koji se bavi zločinom u Srebrenicu, nije državni projekt BiH?
  • Ha, ha! Ne, uopće nije državni projekt… Nismo željeli da samo pogledaju film i odu. Meni je bilo izuzetno dirljivo što je prva osoba koja se javila za riječ bio jedan mladić iz Republike Srpske koji je rekao da je plakao i da bi volio da mnogo njegovih prijatelja pogleda film, a posebno oni koji veličaju ratne zločine i ratne zločince. Meni je ta reakcija bila toliko važan, znajući koliko su mladi ljudi otrovani medijskom slikom, školskim programom i ljudskim faktorom političara koji manipuliraju činjenicama i osjećajima. Taj mladić je imao dvadesetak godina. Dakle, dvadeset godina života u jednoj tako otrovanoj sredini nije uništilo tog čovjeka i njegovu sposobnost da se poveže s likom za koji mu škola i okolina govore da pripada onim nekim drugima prema kojima ne treba osjećati ništa. Bilo mi je izuzetno drago da je ovaj film uspio dotaknuti nekoga tko je bio formatiran da ga ne dotakne.

 

16.02. (13:30)

Seks u školu!

Boris Jokić o zlostavljanju na sveučilištu: Apsolutno nam treba seksualni odgoj!

Pitanje spolnog i reproduktivnog zdravlja nužno treba biti dio formalnog obrazovanja. Kome bi smetalo poučavanje o odgovornom seksualnom ponašanju? Što ima loše u učenju o odnosima koji se zasnivaju na uvažavanju cjelovitosti druge osobe, o tome kako je važno upoznati i prihvatiti vlastito tijelo? Zar ne bi mladim ljudima koristila otvorena rasprava o problemima u tom dijelu našeg postojanja, ali i još više o užitku koji iz njega proizlazi? Kome to smeta? – kaže Boris Jokić u intervjuu Novom listu. Inzistira i na uvođenju građanskog odgoja.

15.02. (20:30)

Lepršava bez obzira na godine

Silobrčić intervjuira Ninu Violić: ‘Ja da psujem. Naravno da psujem. Psovka ima smisla. Psovka je iz raja izašla‘

Nina Violić redateljica je i glavna glumica z Gorana Bogdana u filmu “Baci se”, a iz intervjua koji je s njome odradio Silobrčić izdvajamo uvod kojim Nina opisuje sebe: Živim neke dane turbulentno i nesigurno, a neke dane – presretno i ludo. Tako uvijek živim. Kad sam dobre volje, optimistična, razmišljam kako je ustvari sve to što nam se događa jako dobro. Imam osjećaj da živimo u nekoj velikoj promjeni. Život kako smo prije toga svega živjeli – kako su ljudi vjerovali da je to održivo? Najzanimljivije mi je zašto smo se ranije osjećali sigurnima? Na osnovi čega? Meni je sada zanimljivo vrijeme. Nikad mi nije padalo na pamet da živim izvan grada. U Rijeci sam rođena i odrastala u centru grada, i sada u Zagrebu. Intervjuira Dobroslav Silobrčić za Jutarnji list

13.02. (22:30)

Tko prvi djevojci s cjepivom - njegovo cjepivo

Liječnica obiteljske medicine Ban Toskić: U užasnoj smo situaciji da moramo birati koga ćemo cijepiti i zaštititi

“Svatko od nas ima bar 100 pacijenata starijih od 80 godina. Kriterije je postavljalo jedno tijelo u kojem nema predstavnika obiteljskih liječnika” – izjavila je predsjednica Komore liječnika obiteljske medicine i liječnica Nataša Ban Toskić o pravilima o cijepljenju po prioritetnim skupinama. “Ne postoji način da itko shvati zašto je netko cijepljen prije nego on, zašto je njegov susjed cijepljen prije nego on”. N1

08.02. (13:00)

Optimizam razmišljanja

Nenad Bakić: Epidemija pada svuda u Europi. Rasplet ove krize mogao bi doći prije nego što se mnogi nadaju

Na proljeće očekujem potpuno zamiranje epidemije. Tome u prilog idu sva četiri faktora. Povećava se prirodna imunost ljudi, s obzirom na to da prokuženost stanovništva vjerojatno iznosi oko 40 posto. Tu je i pozitivan utjecaj dosadašnjih Vladinih mjera za socijalno distanciranje. Dolazi i topliji dio godine. Do proljeća možemo očekivati 10 posto procijepljenosti, što nije razina koja bi značajno utjecala na obuzdavanje epidemije. Međutim, cijepljenje je počelo i u dogledno vrijeme imat ćemo procijepljen najranjiviji dio stanovništva… – priča Nenad Bakić u zanimljivom intervjuu za Novi list.