Psiholog Erceg: Više novca znači više sreće - dok ne dosegnemo standard srednje klase, nakon toga ne - Monitor.hr
16.04.2019. (12:30)

Sreća ima cifru

Psiholog Erceg: Više novca znači više sreće – dok ne dosegnemo standard srednje klase, nakon toga ne

Novac pomoću dvaju mehanizama utječe na naše psihološko funkcioniranje: služi nam da pribavimo važne stvari u životu i drugo – dobivanje novca prati aktiviranje dijelova mozga povezanih s nagrađivanjem, istih dijelova koji se aktiviraju i u ovisnika o kokainu i morfiju kada dobivaju svoju drogu, objašnjava Nikola Erceg, asistent na Odsjeku za psihologiju zagrebačkog Filozofskog, u intervjuu Jutarnjem. Kaže on da sreća raste s novcem do određenog iznosa, otprilike onog koji omogućuje ugodan život srednje klase, iznad toga ne, nego da tada sreća dolazi iz trošenja na druge ljude, na iskustva (putovanja su najbolji primjer), na male stvari itd.


Slične vijesti

Prekjučer (13:30)

Život minus penzija

Trobonjača: Korona muškarcima skraćuje život za 14 godina, ženama za 12

Da se populacija cijela stratificira temeljem određenih pratećih bolesti i da se napravi predviđeni životni vijek tih ljudi i da se na koncu izračuna nekakav prosječni vijek za sve te stratificirane skupine vidjelo bi se da muškarcima virus skraćuje život za nekih 14 godina, a ženama za 12 godina – rekao je imunolog Zlatko Trobonjača za N1.

Ponedjeljak (11:00)

Ni korona im ne može ništa

Goran Kulenović: Usporedbe s kolegama koji taj posao rade u uređenijim tržištima smiješne

14.12. na HRT-u stiže četvrta sezona ‘Crno-bijelog svijeta’ koja je snimljena u doba korone. Redatelj serije Goran Kulenović: “Da se slučajno dogodilo da se netko od glumaca razboli, morali bismo ili pauzirati snimanje ili pokušati prilagoditi raspored snimanja tih dva tjedna koliko bi trebalo da se oporavi. Srećom, nije bilo potrebno… U pripremi imam nekoliko dramskih i humorističnih serija. Uskoro se Zoran Ferić i ja spremamo poduhvatiti razrade koncepta jedne vrlo napete, ali i neobične kriminalističke serije za koju vjerujemo da ima veliki potencijal… Najdraži film mi je vjerojatno ‘Američki grafiti’ Georgea Lucasa.” 24 sata

19.11. (16:30)

E, što nije i kod nas tako!

Članica Vladina savjeta: Samo Estonija u Europi ima blaže mjere od Hrvatske

Ključno ove zime bit će, osim COVID-a, izbjeći i gripu. Kakva će biti zima ovisi o primijenjenim mjerama, a tu nošenje maski, fizičko distanciranje i pranje ruku mogu puno pomoći – kaže epidemiologinja dr. Petra Klepac u intervjuu Večernjem. Za ovu zimu predviđa vrlo tešku situaciju s velikim pritiskom na bolnice i respiratore te da će bolničko osoblje biti u nezavidnoj situaciji, morat će donositi vrlo teške odluke. Čeka nas i vrlo dinamičan ples s virusom i balansiranjem mjera.

16.11. (23:00)

Ne dao bog većeg zla

Robert Torre: Izazov korone nije toliko jak, a naš odgovor je posebno bolećiv

Ovo je minorno u odnosu na puno teže izazove bolesti s kojima se zapadna civilizacija suočavala u prošlosti. Ne može se korona usporediti ni s tuberkulozom, ni sa sifilisom, ni sa španjolskom gripom, ni s malarijom, a naravno, ni s crnom ‘veličanstvenom’ kugom. U povijesti smo se bitno nepripremljeniji bolje nosili s puno težim izazovima. Izazov danas nije toliko jak, a naš odgovor je posebno bolećiv… Nisam pobornik nikakve teorije zavjere. Premalen je događaj, preslabe pogubnosti da bismo ga svrstali u zavjeru. Riječ je o bolesti koja sa smrtnim ishodnom zahvaća jedan do dva promila stanovništva… Riječ je o infekciji koja je srednje naravi u najozbiljnijem smislu te riječi. Na sreću, ona nema tu pogubnost. Ono što sablažnjava jest reakcija. Da je, zapravo, život stao. Živi korona, a ne mi. Život ljudi sveo se na bazalni metabolizam… Ja ne znam da li se smije ovako govoriti, ali ja tako mislim… Odličan intervju sa psihijatrom dr. Robertom Torreom poznatom po tome da misli svojom glavom, u Glasu istre.

15.11. (22:30)

Legenda kulturne i novinarske scene

Pero Kvesić: Kulturu seksualnih sloboda ‘91. pobijedila je mačo-militaristička kultura

Novinarski bard Pero Kvesić poznat je ponajviše kao urednik nekadašnjeg Poleta, a zatim i suradnik Starta te napokon urednik Erotike. Pisao je i kao student u Studentskom listu te Omladinskom listu. Književnik i bivši predsjednik Društva književnika Hrvatske te tvorac Malih letećih medvjedića u intervjuu je istaknuo razlike između svoga doba i novoga kao pravi praksisovac. “Devedesete su definitivno bile jedan snažan rez. Sve do tog doba, kad biste došli na kiosk, na sedamdeset posto naslovnica bile su gole žene. A od ‘91. kratko ošišani muškarčine s oružjem. Kulturu seksualne slobode pobijedila je mačo-militaristička kultura sa snažnim utjecajem Crkve, koja nas i danas pokušava vratiti u srednji vijek”, smatra. Ostatak sjajnog intervjua pročitajte u članku. Večernji list

12.11. (13:30)

Goli na sedlu

Markotić: Protiv gripe, a izgleda ni protiv korone ne možete stvoriti kolektivni imunitet

O kolektivnom imunitetu govorimo kada neki uzročnik na jednom području uspije inficirati 80 do 90 posto populacije. To područje tada je zaštićeno. Ali ima cijeli niz bolesti koje se ne ponašaju tako. Protiv gripe, a izgleda i protiv korone, ne možete stvoriti kolektivni imunitet – izjavila je Alemka Markotić za HTV (dolje link za video). Kod ljudi koji su infekciju koronom prošli proljetos, ne detektiraju se antitijela, ali mislim da su zaštićeniji od ostalih, kaže još.

12.11. (09:19)

Aprilili

Đikić: Izdržimo do proljeća, tad ćemo se riješiti virusa

Moramo smanjiti broj zaraženih tjedno, u prosjeku ispod 1000 ili ispod 2000; broj umrlih mora pasti ispod 20 ili 30  – kaže Ivan Đikić za N1 o uvođenju dodatnih mjera te najavljuje da ćemo se na proljeće riješiti virusa. O ljudima koji ismijavaju mjere i situaciju kao takvu ocjenjuje da će to trajati sve do onog trenutka dok ne kolabira zdravstveni sustav, kad se više ljudi neće moći liječiti, kad više u bolnicama neće moći dobivati njegu za bilo koga jer će biti pretrpane. Prenio je procjenu BioNTecha da će ta tvrtka do kraja 2021. moći proizvesti 1,3 milijarde cjepiva.

10.11. (12:30)

Suza za zagorsko dete

Autorica nove knjige o Titu: On je bio tipično stvorenje doba krajnosti

Josip Broz Tito je “proizvod epohe ekstrema, ekstremnih ideologija, ekstremnog nasilja, ali i ekstremnih predodžbi o tome kako je moguće oblikovati društvo u skladu s komunističkim modelom. On je socijaliziran u epohi koja je bila opsjednuta revolucijom”, kaže njemačka povjesničarka Marie-Janine Calic, najuglednija stručnjakinja za jugoistočnu Europu, u intervjuu Telegramu o svojoj novoj knjizi ‘Tito. Vječni partizan’. Tita opisuje “umjerenim autokratom”.

10.11. (09:08)

Dolar-virus

Rambo Amadeus: Ispada da je korona iskorištena da se bogati oslobode sirotinje

Korona je iskorištena da se bogate države napokon, bez pardona, zaključaju i izoliraju od siromašnih, definitivno zabarikadiraju od prodora migranata – kaže Rambo Amadeus u intervjuu za Vreme. Još ga nešto muči – drastično se smanjuje šansa za ljudskom reprodukcijom. Teže je danas naći partnera, oraspoložiti se, zagrijati, ostvariti nagon za reprodukcijom, za to je potrebna bliskost, a ne vidim kako to uopće može pod izolacijom, restrikcijama i maskama. Ljutit je kaže jer je moj osnovni posao dekretom ukinut, postao sam višak kao konj u industrijskoj revoluciji.

09.11. (18:00)

70 ti je godina tek

Josipa Lisac: Ako si ti napravio tako, nema smisla da i ja radim isto

Kaže netko “Josipa, pa niste trinaest godina izdali album”, pa kako ću kad stalno imam suradnje? Dino Dvornik, Boa, Cubismo, sve su to bile odlične suradnje… I ja čudim koliko mladih ljudi na tim rock festivalima zna za mene. Sve te mlade koji dolaze, ja sam zapravo čekala, i još ih čekam, i ove koji će tek doći… Uvijek prvo vidiš ono što ti se ne sviđa i kažeš “neću to”. Ali što je to što hoćeš? To tražiš, a ja sam to pronašla u susretu s Karlom Metikošem… Hrvoje Horvat je napravio dugačak, životni intervju sa Josipom Lisac za Večernji list.