Psiholog Erceg: Više novca znači više sreće - dok ne dosegnemo standard srednje klase, nakon toga ne - Monitor.hr
16.04.2019. (12:30)

Sreća ima cifru

Psiholog Erceg: Više novca znači više sreće – dok ne dosegnemo standard srednje klase, nakon toga ne

Novac pomoću dvaju mehanizama utječe na naše psihološko funkcioniranje: služi nam da pribavimo važne stvari u životu i drugo – dobivanje novca prati aktiviranje dijelova mozga povezanih s nagrađivanjem, istih dijelova koji se aktiviraju i u ovisnika o kokainu i morfiju kada dobivaju svoju drogu, objašnjava Nikola Erceg, asistent na Odsjeku za psihologiju zagrebačkog Filozofskog, u intervjuu Jutarnjem. Kaže on da sreća raste s novcem do određenog iznosa, otprilike onog koji omogućuje ugodan život srednje klase, iznad toga ne, nego da tada sreća dolazi iz trošenja na druge ljude, na iskustva (putovanja su najbolji primjer), na male stvari itd.


Slične vijesti

Prekjučer (16:00)

Ako mogu oni, možemo i mi

Nedjeljom u 2 i 3 – Peđa Grbin: Milanović u ovu bitku ulazi sa svima nama da bi Hrvatska bila bolja

U dašanjoj emisiji Nedjeljom u 2 HRT-a Aleksandar Stanković ugostio je predsjednika SDP-a Peđu Grbina. Rekao je kako Radnička fronta ipak neće ići s njima u koaliciju. Za Milanovićev potez kaže da si ne drži rezervu: Da predsjednik nije bio na poziciji na kojoj je, HDZ bi zauzeo Ustavni sud, oružane snage i sve što bi željeli. Ovo je jedna velika utakmica, jedna borba u koju moramo ući i u kojoj svi moramo dati sve. Ne postoji zabrana da on bude na listi, nigdje to nije definirano. Ako mu ipak zabrane, on neće biti na listi, ali će i dalje biti naš kandidat za predsjednika vlade. Za Tomaševića kaže da bi neke stvari trebalo raditi brže, uz tvrdnju kako je Zagreb ipak izvučen s ruba bankrota te doveden u poziciju da može realizirati projekte. Index

06.03. (20:00)

Čišćenje za bivšim gazdom i dalje traje

Tomašević: Zagreb je podinvestiran i raspada se po šavovima

Možemo! je odlučio ići sam na izbore jer su njihove ankete pokazale da birači Možemo! ne bi glasali za koaliciju sa SDP-om, a žele što veću izlaznost jer je to jedini način, smatra, da se sruši HDZ. Za novi stadion na Maksimiru kaže da je dogovor s Nadbiskupijom bio jedini način da se riješe imovinsko-pravni odnosi na trenutnom zdanju. Kronični problem odlagališta smeća na Jakuševcu Tomašević je odlučan riješiti gradnjom Centra za gospodarenje otpadom u Resniku do 2028. godine.

Ključno je razgovarati s ljudima i objasniti da to neće biti kao druga odlagališta, već postrojenje nove generacije sa sortirnicom, bioplinskim uređajima i postrojenjem za obradu miješanog otpada, bez neugodnih mirisa. Imali smo 70 milijuna eura nepodmirenih obaveza, a sada nemamo dugova. Stabilizirali smo financije proračuna i Holdinga. Proračunom od 2,5 milijarde eura, drugim najvećim poslije državnog, možemo upravljati bez korupcijskih afera, rekao je Tomislav Tomašević u iscrpnom intervjuu za Vidu. Novosti, Lupiga

25.02. (21:00)

Malo pozitive za promjenu

Filip Filković Philatz kod Stankovića: Inat i radna etika kao tajna uspjeha

Mislim da je radna etika stvar koju je užasno teško za naučiti, a svaki projekt, za kojeg je netko rekao da ga je nemoguće napraviti – meni je bio izazov, rekao je u emisiji “Nedjeljom u 2” Filip Filković Philatz, producent koji se u hrvatski mainstream probio zahvaljućuji uspješnim serijalima poput “Duluma zemlje”, “Lovca na bilje” i drugim uspješnim projektima. Ustvrdio je kako je imao sreću da pronađe svoj put uspjeha u filmskoj industriji. Zadnje vrijeme na društvenim mrežama plijeni pažnju radovima s umjetnom inteligencijom. Pričao je o svom životnom putu, kako su nastajali pojedini projekti i o svom svjetonazoru, koji se reflektira u pozitivnim pričama. HRT

18.02. (21:00)

Riječ znanstvenika

Puljak kod Stankovića: Jučerašnji prosvjedi pokazali potencijal u društvu za promjene

Na pitanje smatra li se članom radikalne ljevice, splitski gradonačelnik i znanstvenik Ivica Puljak je istaknuo kako on nije radikala ni u kojem smislu, da se smatra čovjekom dokaza i analiza. Oni (HDZ) su uništili nadu mladih da Hrvatska jednog dana može biti bolja, uveli su klijentelizam, korupciju i kriminal. Tu ne mislim na pojedince već HDZ kao organizaciju koja je pravomoćno osuđena za kriminal i zločinačko udruživanje za pljačku države i naših novaca. Smatra da se oporbene stranke trebaju ujediniti i smijeniti HDZ. Što se tiče izbora Ivana Turudića, tu se pokazao modus funkcioniranja HDZ-a. Ovo je prvi puta da je izišlo u javnost. HDZ funkcionira tako da postavljaju jedni druge, ucjenjuju jedni druge, povezani su sa kriminalnim miljeom i sve to mi znamo, ali ovaj se put to prvi puta pokazalo vizualno. HRT

14.02. (23:00)

No ga intereso - dok pije svoj espresso

Mario Knezović (Zoster) – Mi smo i danas u situaciji da se puno moralizira o prošlosti. Time valjda izbjegavamo da se bavimo samim sobom u sadašnjosti

Gorčine na ovim prostorima ima puno. Čovjek je uvijek tabula rasa. On uvijek sve iznova proživljava. Nebitno je koji je sistem. Pa zato i čitamo knjige koje su davno napisane i filmove koji su davno snimljeni jer osjećamo tu poveznicu da je netko prije nas proživio nešto što mi upravo proživljavamo, bez obzira na kostime koje nose. Priča se uvijek tiče ljudi i ljudskih odnosa. Tadija ima takve koordinate u kojima on pokušava biti normalan, ali mu to ne uspijeva. Recimo pjesma „Treba mi keš“, ona je bitna karika u razumijevanju albuma, iako nije rađena da bi bila sad neki veliki hit. U njoj Tadija pokušava igrati po pravilima sistema, ali svaki put ispuši. On je rezigniran i pun gorčine. Otud ono; da se hoće zahvalit, potom polit benzinom i sve zapalit. Nakon toga on donosi odluku i pristaje da bude najgori. I ispostavlja se da je on najbolji u tome što je najgori – kaže frontmen benda Zoster pred veliki samostalni koncert u Zagrebu na kojem promoviraju novi album “Najgori”, za Ravno do dna.

14.02. (14:00)

Razgovor ugodni

Jergović: Ja sam bosanskohercegovačka književnost

U bogatom jednosatnom razgovoru koji možete pogledati na ovoj poveznici, najplodniji suvremeni pisac južnoslavenskih jezika govorio je o politici u Hrvatskoj i BiH, bezosjećajnosti za drugoga, izgonu Ive Andrića iz hrvatske književnosti, genijalnosti Emira Kusturice, mitovima o Sarajevu, vlastitom položaju u ovdašnjim kulturama, istupanju iz PEN-a BiH, ali i o Zimskim olimpijskim igrama u Sarajevu 1984. te Sarajevskom procesu godinu dana ranije… Stvari su jednostavne: možeš ljude prognati iz svoje kulture i iz njihovog grada, ali računaj da će to biti trajno. Hrvati su jednom istjerali Andrića iz hrvatske književnosti, i to je ostalo zauvijek: danas je Andrić veliki jugoslavenski pisac i nobelovac, veliki srpski pisac, veliki pisac bosanskih Hrvata, ali s hrvatskom književnošću on nema veze, jer ga je ta književnost iz sebe istjerala i ukinula ga. Ta vrsta nacionalističke histerije nema smisla ni u slučaju Hrvata Ive Andrića ni u slučaju Bošnjaka iz Sarajeva Emira Kusturice, kao ni u jednom drugom slučaju. Novosti

31.01. (20:00)

Glazba je zvonka radost, ali i mukotrpan rad

Sara Renar: Nadu mi daju umjetnost i žene

Kantautorica, producentica i multimedijalna umjetnica (i diplomirana arhitektica). Živi od muzike, a uz svirke povremeno drži radionice muzičke produkcije i teksta u glazbi. U razgovoru za Novosti: Muziku možeš sagledati iz sto rakursa, muzičari smo svi, ljudi koji sviraju na svadbama, ljudi koji su završili akademiju i oni koji nisu. Neki će ljudi uvijek svirati i besplatno i potplaćeno jer to smatraju guštom, baš nisam sigurna što nam je činiti.

Mogu samo reći da mi je prekrasno vidjeti razne oblike suradnje i solidarnosti na sceni jer živimo u društvu koje je potpuno suprotno nastrojeno, i svaki zajednički rad osjećam kao malu pobjedu i subverziju. Volim dijeliti s kolegama, dok je industrija postavljena užasno kompetitivno. Mislim da je važno da imamo zajednicu samostalnih umjetnika jer smo mali i bez državne potpore veliki dio muzičke produkcije ne bi preživio, ali je koeficijent za penziju baš sramotan. Eto, rekla sam svašta, i ništa, jasno mi je da nas je malo, da smo razjedinjeni i da nema političke volje za bavljenje muzičarima, da ne činimo nikakvo glasačko tijelo.

08.01. (12:00)

Možda siromašan, ali bogat znanjem

Korlević: Influenceri bogatiji od profesora? Živimo u društvu pogrešnih vrijednosti

Kako se prilagoditi budućnosti? Morate promijeniti ama baš sve: stavove, razmišljanja, navike, više-manje sve ako se mislite prilagoditi budućnosti koja je već počela. Ma kakvo digitalno doba, ono je već iza nas. Trajalo je kratko, najkraće je to razdoblje u povijesti, ali napravilo je niz dramatičnih preokreta. Dakle, morate preuzeti upravljanje i odrediti se prema budućnosti tako da ona pripada vama. U što treba investirati? U darovitu djecu. Nalazimo se u bespoštednom ekonomskom ratu, elektronika ide naprijed, tehnologija, medicina, znanost… A mi u specijalne jedinice investiramo nula. Nalazimo se u stadiju u kojem se svojedobno našlo Rimsko carstvo. Ono je tada privremeno rješenje za spas pronašlo u sustavu koji poznajemo kao ‘kruha i igara’. Gradili su se amfiteatri, a ratnici bez vojske i ratova, kao i svi ostali ljudi bez posla, bili su uhljebljivani. Vidite li neku sličnost današnjim dobom? Naravno, identična je. Korado Korlević za Savjete.

16.12.2023. (11:00)

Slušaj najglasnije, a opet da ne oglušiš

Zdenko Franjić, kralj undergrounda: U Ministarstvu kulture su mi objasnili da sam komercijala

Zdenko Franjić je ikona rock n’ rolla na Balkanu. Krajem osamdesetih godina osnovao je jednu od prvih nezavisnih izdavačkih kuća u Jugoslaviji – “Slušaj najglasnije”. Kroz njegov label otkriveni su brojni bendovi i glazbenici, od Majki i Satana Panonskog do The Bambi Molesters, Damira Avdića, Gori Ussi Winnetoua… Zdeni nije padalo na pamet da se bavi poslom. Njemu je bilo stalo da se dobro zabavi i da bendovima pruži priliku. Iz Zdenine radionice će poteći na stotine i stotine muzičkih albuma, knjiga, stripova, a da taj čovjek nikad ni s kim nije potpisao ugovor. Sve je bilo frendovski. Doduše, nešto kapne i od gaža koje skupi kao Lutajući DJ Zdena. Od početka do danas – isto. Štand, crna kožna torba puna dinamitnih rifova pa od koncerta do koncerta. Samo entuzijazam, samo ljubav, samo underground. Zdenko Franjić. U našoj muzici i oko muzike nema bolje priče od njegove. Lupiga

30.11.2023. (00:00)

Za one koji žele biti carevi svemira

Korlević o mogućim svemirskim ratovima: Pred nama je najluđi period ove civilizacije

Trenutačno gledamo kako nacije, države koje se žele praviti važne, šalju u svemir astronaute i žele se pokazati. S druge strane imamo nekoliko poduzetnika koji žele to pretvoriti u novac i moć. Novo sredstvo rada je internet, a internet koji stiže iz svemira je najjači jer on osigurava internetsku vezu i u najudaljenijem kutku Zemlje – dakle, tko je danas vlasnik toga, taj ima centar moći. Tu utrku upravo gledamo. Jako je čudno ovo vrijeme – u sljedećim godinama gledat ćemo Indiju, Ameriku, Kinu kako pokazuju koliko su tehnološki nadmoćne nad ostalima, a i nekoliko se privatnika bori za status vlasnika interneta, znanstvenik Korado Korlević o nizu tema za Večernji. Postoje špijunski sateliti, postoje neka oružja, primjerice lovci špijunskih satelita ili uništavači satelita. Zasad se neka druga oružja ne smiju seliti na svemir, prema potpisanim ugovorima iz 60-ih.