Psiholog Erceg: Više novca znači više sreće - dok ne dosegnemo standard srednje klase, nakon toga ne - Monitor.hr
16.04.2019. (12:30)

Sreća ima cifru

Psiholog Erceg: Više novca znači više sreće – dok ne dosegnemo standard srednje klase, nakon toga ne

Novac pomoću dvaju mehanizama utječe na naše psihološko funkcioniranje: služi nam da pribavimo važne stvari u životu i drugo – dobivanje novca prati aktiviranje dijelova mozga povezanih s nagrađivanjem, istih dijelova koji se aktiviraju i u ovisnika o kokainu i morfiju kada dobivaju svoju drogu, objašnjava Nikola Erceg, asistent na Odsjeku za psihologiju zagrebačkog Filozofskog, u intervjuu Jutarnjem. Kaže on da sreća raste s novcem do određenog iznosa, otprilike onog koji omogućuje ugodan život srednje klase, iznad toga ne, nego da tada sreća dolazi iz trošenja na druge ljude, na iskustva (putovanja su najbolji primjer), na male stvari itd.


Slične vijesti

Jučer (13:30)

Zdravi tijelom i nezdravi duhom

Mira Furlan: Ljudi se sad boje – svakoga

Zanimljivo mi je koliko nas je na neki način to sve [pandemija] promijenilo. Osjećam to. Mislim na taj strah od blizine drugog čovjeka koji postaje potencijalni neprijatelj, nevjerojatno – kaže Mira Furlan u intervjuu za RTV i dodaje da se ljudi više ne boje samo ljudi druge boje kože, spola i seksualne orijentacije, već svakoga. Svakako imam taj osjećaj da je došao kraj jednog svijeta koji smo znali. Trump? –  Ne zaslužuje da se o njemu uopće govori. To je greška svih nas, cijelog svijeta, što mu dajemo ono što mu treba. Ljudi se bave njegovim tvitovima, a zapravo se mnogo gore stvari odvijaju iza kulisa, ludilu nema kraja.

Subota (22:30)

Artoterapija

Art terapeutkinja: Bol je katkad lakše naslikati nego izreći

Art terapija ili terapija umjetnošću je integrativna, dubinska psihoterapija koja obuhvaća uporabu različitih elemenata umjetnosti s ciljem unapređenja zdravlja i bržeg oporavka pojedinca. Temelji se na psihodinamskim, egzistencijalnim i humanističkim pravcima, objašnjava u Tportalu Tara Beata Racz, mlada praktičarka kliničke ekspresivne art terapije, inače kao magistra psihologije i magistra slikarstva.

26.05. (19:30)

Vrijeme se natrag vraća samo jednom godišnje, a i to za samo jedan sat

Arhitekt Galić: Obnoviti centar Zagreba novim tehnologijama i materijalima

Zanimljivi prijedlozi profesora Galića s Arhitekture za diskusiju: napraviti potkrovlja od tavana; nižim zgradama dograditi etažu ili dvije; ugraditi dizala i balkone s dvorišnih strana; umjesto zabatnih zidova staviti staklene stijene i drvene panele; u svakom bloku napraviti podzemnu garažu umjesto da se subvencionira obnovu; bolnice izmjestiti u nove bolnice, a zemljišta postojećih lokacija u centru prodati ili iskoristiti kako bi se umanjilo trošak; Sabor dići za dvije etaže. Jutarnji

26.05. (09:30)

Neću se družiti s tobom!

Plenković: Škoro neće vući naprijed, Bandić neće prijeći izborni prag

HDZ će ako pobijedi na izborima trebati partneri, ali Plenković unaprijed odbija većinu – “Spreman sam sjesti za stol s onima koji će Hrvatsku vući naprijed, a gospodin Škoro to nije… Ne vjerujem da će [Bandić] proći prag, posebno nakon izjava o potresu… Nikad nismo rekli da ćemo u koaliciju s Domovinskim pokretom, a još manje s Mostom, s obzirom na naša iskustva… Sigurno nikad nećemo u koaliciju sa SDP-om”. Ostaje, dakle, HNS, manjine, i neki iz Restart koalicije. Što se turističke sezone tiče – “želimo omogućiti dolazak turista u Hrvatsku. Kad situacija bude bolja i u bliskim nam zemljama, očekujemo da ljudi iz tih zemalja dođu i da izvučemo maksimum iz sezone”. Neradna nedjelja – “pratili smo kako se troši iz dana u dan. Većini naših građana, a osobito obiteljima, omogućiti da nedjelje provode zajedno. Postoje nedjelje kad je interes da se radi i to je njih 14”.

23.05. (11:00)

Bojan Glavašević: Lokalni političari u Vukovaru ne žele da se rat završi

Sanja Modrić

Vukovar je stradao i u ratu i stradava u miru. Lokalni i nacionalni političari koji parazitiraju na nacionalizmu i etnomafijaškoj podjeli političkog plijena doveli su do toga da zgrade jesu obnovljene, ali posla nema, ljudi se masovno iseljavaju, mladi nemaju perspektivu, a na ulicama ima mnogo droge. Vukovar je jedan od gradova s najnižom izlaznošću na izbore u državi. To govori da ljudi više ne vjeruju ni u kakvu promjenu. A pazite, u Vukovar su sve vlade do sada uložile jako puno novaca. Znači da se traži nešto što se novcima očito ne može kupiti – priča Bojan Glavašević u intervjuu sa Sanjom Modrić za Telegram.

21.05. (23:30)

Miro moje

Damir Karakaš: Društvo nam je opustošeno, ljudi čitaju što je izjavio neki Škoro

Odličan intervju Damira Karakaša povodom osvajanja Tportalove nagrade za roman ‘Proslava’. Evo tek jedan odgovor: U Hrvatskoj već dugo živimo u stanju loše beskonačnosti, u kojoj se svim sredstvima uništava kultura jer je tako lakše zaglupljivati ljude. Društvo nam je opustošeno, ljudi nemaju naviku čitanja, bulje u svoje mobitele, čitaju što je izjavio neki Škoro i treba raditi s njima.

19.05. (17:30)

A da mi njih sve stavimo na Goli otok!?!

Štagljar: Malo sam zabrinut oko dolaska turista, ali moramo od nečega živjeti

Moram priznati da me malo strah što će biti kad dođu svi ti turisti izvana koji sad donose u Hrvatsku svoje vlastite viruse, svoje vlastite mikrobe – rekao je hrvatski znanstvenik Igor Štagljar, ali dodao – Hrvatska mora od nečega živjeti, ne možemo zatvoriti državu zauvijek. Preporuča ljudima da nose maske ako idu među veće mase jer su populacije koje su nosile maske bile puno uspješnije u borbi protiv koronavirusa. Štagljar sa svojim timom razvija test na koronu koji će koštati nekoliko dolara i moći će ga se napraviti iz kapljice krvi. N1

18.05. (22:00)

Ajmo, buđenje

Srećko Horvat: Nedemokratski načini odlučivanja i netransparentnost krasi i sve naše takozvane “demokracije”

Ako se ne promijeni cijela ekonomija koja počiva na ideji beskonačnog “rasta”, po svemu sudeći, čeka nas stoljeće pandemija. Znanstvenici na to upozoravaju već godinama. Istovremeno, koliko god nam se trenutačna situacija činila strašnom, dvije prijetnje koje ne bi dovele samo do istrebljenja ljudi već i uništenja biosfere jesu klimatska kriza i nuklearni rat. Te dvije prijetnje nikad nisu nestale s obzora. Štoviše, trenutna globalna kriza, najdublja recesija od Drugoga svjetskog rata i stotine milijuna nezaposlenih – samo u Americi već je oko 30 milijuna nezaposlenih, brojka koja je donedavno bila nezamisliva – vode u začarani krug u kojem se na obzoru sve jasnije nazire istrebljenje ne samo ljudske vrste već i cijeloga zemaljskog života – priča hrvatski filozof i aktivist Srećko Horvat za Večernji. Dobar intervju.

18.05. (01:30)

Deseto dijete

Buljan Flander: Svaki treći brak okonča razvodom, trećina je visoko konfliktnih

Teške situacije u životu često imaju dva ishoda – više nas povežu ili nas udalje – kaže psihologinja Gordana Buljan Flander u razgovoru za Tportal (povod – povećani broj razvoda u Kini nakon karantene, za Hrvatsku će se tek vidjeti, sudovi nisu radili). Svaki treći brak u Hrvatskoj završi razvodom, a trećina takvih razvoda su visoko konfliktni, kada roditeljski sukobi ne jenjavaju, nego se održavaju ili se čak pojačavaju u protoku vremena, a djeca se nađu u središtu sukoba. Najgore od svega za djecu je – pitanje s kim bi htjeli živjeti ili koga više vole, mamu ili tatu.

11.05. (09:00)

Bolje da sluša nego da zna

Sanja Modrić razgovara sa Čedom Prodanovićem: Zašto mislim da Zlata Hrvoj Šipek nema kompetencije za šeficu DORH-a

DORH objedinjava dvije funkcije, to su kaznenopravna zaštita i zaštita imovinskih interesa države. To dvoje iziskuje dvije potpuno različite pravne subspecijalizacije. Dakle, osoba koja se, poput gospođe Hrvoj Šipek, čitav život bavi imovinskim pravima, nema potrebne kompetencije da odlučuje u kaznenopravnim predmetima. Glavni državni odvjetnik alfa i omega DORH-a. On ne koordinira, niti vrši usuglašavanje, nego odlučuje. Sve su državnoodvjetničke odluke po zakonu njegove odluke, jer ga u pojedinim predmetima tek zamjenjuju drugi vršitelji državnoodvjetničke funkcije. Naravno da se on prilikom donošenja odluka savjetuje i traži mišljenje drugih, ali su sve odluke i dalje njegove. Ako tražite mišljenje od onoga koji o meritumu zna znatno više nego vi – jer je upravo u tome, za razliku od vas, specijaliziran – onda je vaša odluka samo formalno vaša, a ispravna je toliko koliko imate pametnog, stručnog, pouzdanog i lojalnog suradnika koji vam je podčinjen – priča Čedo Prodanović, a pita i bilježi Sanja Modrić za Telegram.