Međunarodni žiri činili su: redateljica Snježana Tribuson, predsjednik Mađarskog društva filmskih kritičara György Báron te filmski kritičar i umjetnički sudirektor Filmskog festivala u Trstu Fabrizio Grosoli. Veliki pečat za najbolji film iz međunarodnog natjecateljskog programa žiri je dodijelio gruzijsko-njemačkom filmu Zasljepljujuća svjetlost sutona redateljice Salomé Jashi. Svoju odluku žiri je obrazložio riječima: “Zasljepljujuća svjetlost sutona pruža atmosferičnu i suptilnu humorističnu sliku svakodnevice malog gruzijskog mjesta. Lokalna zbivanja poput svadbe, priredbi, predizborne rasprave, uhvaćene sove i crkvenog rituala čine se dobrom temom i za lokalnu televizijsku ekipu, čije su reportaže također predmet interesa filma. Sve je to praćeno vizualno suptilnim opservacijskim odmakom, koji mješavinu zastarjele tradicije i novih običaja pokazuje u apsurdnom, ali i poetski nježnom svjetlu, što film čini izrazito vrijednim djelom.”
Međunarodni žiri dodijelio je i dva posebna priznanja dvama poljskim filmovima. Filmu 21 x New York Piotra Stasika koji “izborom portretiranih osoba, čije životne priče saznajemo u bitnim naznakama, te dominantnim ambijentom njujorške podzemne željeznice, koji je snimljen poetskom sugestivnošću, gradi nelagodnu atmosferu koja dominira filmom”. Drugo posebno priznanje zaslužio je film Pričest Anne Zamecke u kojem “redateljica plete složenu sliku o odnosima u porodici, o svakom njezinu članu, te o kriznom, ali i uzajamno brižnom dinamizmu u obitelji.”
Regionalni žiri činili su: ravnateljica Europske filmske akademije Marion Döring, voditelj programskog odjela IDFA-e Martijn te Pas i redatelj i producent Ademir Kenović. Veliki pečat za najbolji film iz regionalnog natjecateljskog programa dodijelili su srpsko-francuskom filmu Dubina dva Ognjena Glavonića. Žiri je pojasnio da je riječ o dobro istraženom i istinski čarobnom filmu koji krasi besprijekorna vizualna izvedba, dojmljiva glazba i učinkovita narativna struktura. “Film donosi stravičnu, ali posve nepoznatu priču koja se mora ispričati i koja bi trebala odjeknuti među publikom iz cijeloga svijeta. Isprva se čini da film priča dvije odvojene priče, no one se na kraju spajaju uz jeziva svjedočanstva žrtava i ljudi koji su krivi za ozbiljna zataškavanja”, stoji u obrazloženju žirija.
Regionalni žiri dodijelio je i dva posebna priznanja: austrijskom filmu #njihovemačketakođer Lisbeth Kovačić, “luckastom kratkometražnom filmu koji preko jednog relativno novog medija na svjež i iznenađujući način donosi vrlo suvremenu priču” i bugarskom filmu Seljani Cvetana Dragneva, “hrabrom i poetičnom filmskom prvijencu koji nije samo vizualno hipnotičan nego i dubinski human.”
Mladi žiri djelovao je u sastavu: direktor i predsjednik Europskog udruženja filmskih i televizijskih škola Bert Beyens, redateljica Mirna Zgrabljić i redatelj Matjaž Ivanišin. Mali pečat za najbolji film autora do 35 godina dodijelili su filmu Dubina dva Ognjena Glavonića. Svoju odluku pojasnili su riječima: “Minimalistički u pristupu, film Dubina dva skromno je remek-djelo o odsutnosti. Film poručuje da se od zločina ili nasilja prema čovječnosti ne može pobjeći. Prekrasan vrhunac filma pokazuje kako istina izvire na površinu iz vode i tla.”
Mladi žiri dodijelio je i dva posebna priznanja: poljskom filmu Bliske veze Zofie Kowalewske, “savršenom kratkometražnom opservacijskom dokumentarcu o posljedicama bračne krize”, te ruskom filmu Sveti Bože autorice Vladlene Sandu, “filmu koji se polako pretvara u predivnu glazbenu pjesmu o tri naraštaja žena razotkrivajući sve izazove života i smrti.”
Žiri sekcije Movies That Matter činili su: kreativna direktorica i suosnivačica filmskog festivala Pravo Ljudski u Sarajevu Kumjana Novakova, redateljica Iris Zaki i znanstvenica, spisateljica i pjesnikinja Jadranka Brnčić. Članice žirija dodijelile su nagradu za film koji na najbolji način promiče ljudska prava ruskom filmu Sveti Bože Vladlene Sandu. Žiri je smatrao da autorica “hrabrom iskrenošću pripovijeda o fizičkim i emocionalnim traumama kroz koje je s majkom i bakom prošla kao izbjeglica, dok se istodobno prisjeća svakodnevice u kojoj su se suočavale s posttraumatskim stresom. Film je majstorski strukturiran i izdiže se do univerzalne priče od društvene važnosti”.
Nagradu Teen Dox za najbolji film o problemima mladih osvojio je iranski film Snovi bez zvijezda Merhdada Oskoueija. Žiri su činili učenici XIII. gimnazije u Zagrebu, a izjavili su da ih je film dirnuo temom, idejom, pričom i porukom. “Film nam je otvorio oči pruživši nam uvid u tešku situaciju iranskih djevojaka. Smatramo da svaka umjetnost, pa tako i filmska, treba potaknuti određenu emociju koja će nas motivirati na razmišljanje o nama samima, našem položaju u društvu i odnosu prema drugima.”
Nagrada Mojoj generaciji – koju dodjeljuje Nenad Puhovski, osnivač i direktor ZagrebDoxa, autorima koji su u dokumentaristici prisutni dugo i s kvalitetnim radovima – dodijelio je danskom autoru Jonu Bangu Carlsenu za film Déjà vu u kojem “ne samo da umjetnički sjajno i ljudski hrabro propituje vlastiti život i njegove demone nego nastavlja i višegodišnje kreativno propitivanje same prirode dokumentarizma.”
Publici se na početku svečanog proglašenja pobjednika obratio direktor i osnivač ZagrebDoxa Nenad Puhovski skrenuvši pažnju na najnoviju vijest o smrti renomiranog srpskog redatelja Lazara Stojanovića. “Riječ je o autoru koji je zadužio film u regiji svojom dobrotom i humanošću. Za njega se kaže da je jedini autor osuđen na zatvor zbog filma, dokumentarca Plastični Isus iz 1971. godine. Najveći je grijeh toga filma što se u njemu autor ismijava kultu Josipa Broza Tita. Osuđen je na tri godine zatvora. Nakon odsluženja kazne Lazar je bio još bolja osoba, bez gorčine, bez želje za osvetom, bez ljutnje. Bio je prije svega čovjek, dokumentarist i autor koji je do kraja života nastavio raditi ono u što je čvrsto vjerovao. ZagrebDox je festival koji slavi dokumentarce u najširem smislu riječi. Mi ne prikazujemo, niti bismo trebali, isključivo ljudskopravaške filmove kakve je snimao Lazar, no bitno je sada sjetiti se filmova i radova koji potiču promjene. Nama je važno da je ljudima stalo do onoga što radimo. Snimati dokumentarce znači komunicirati s publikom, a komunikacija je najbolji lijek protiv agresije. Večeras slavimo dokumentarni film svih tipova, žanrova, podžanrova, svih estetika, ali samo jedne etike: to su filmovi o ljudima i za ljude”, tim je riječima zaključio svoj pozdravni govor direktor Nenad Puhovski.
Na trinaestom izdanju ZagrebDoxa prikazano je više od 120 filmova u 15 programa. Festival je posjetilo više od 160 gostiju iz cijeloga svijeta, a za brojne projekcije tražila se karta više. U nedjelju, 5. ožujka bit će održano nekoliko dodatnih projekcija dokumentaraca te program The Best of Fest, kada će od 12 do 22 sata biti prikazani nagrađeni naslovi ovogodišnjeg ZagrebDoxa. Cijena ulaznice za program The Best of Fest, odnosno za svih šest projekcija u jednoj dvorani iznosi 40 kuna, a za pojedinačnu projekciju 18 kuna. HT nagrada publike bit će dodijeljena također u nedjelju, 5. ožujka.
ZagrebDox se održava uz potporu Grada Zagreba, Hrvatskog audiovizualnog centra , a program ZagrebDox Pro uz potporu programa Kreativna Europa – Potprograma MEDIA. Hrvatski Telekom generalni je sponzor ZagrebDoxa već dvanaestu godinu zaredom.
