Pulitzerova nagrada novinama za izvještavanje o ubojstvu petero njihovih kolega - Monitor.hr
16.04. (16:30)

Krv u kući

Pulitzerova nagrada novinama za izvještavanje o ubojstvu petero njihovih kolega

Lokalne američke novine Capital Gazette iz Marylanda dobile su Pulitzerovu nagradu za izvještavanje o masovnom ubojstvu upravo u njihovoj redakciji kad je ubojica upao u njihove prostore u lipnju prošle godine i ubio petero njihovih kolega. Nije bilo proslave u Gazetti, nego su se članovi redakcije zagrlili u uspomeni na preminule kolege. Pulitzere su dobili i New York Times i Wall Street Journal za istrage o Trumpu, kao i dvojica novinara Wa Lone i Kyaw Soe Oo, koji su zatvoreni u Mianmaru jer su izvještavali za Reuters o pokolju nad Rohindžama. I Reuters kaže da neće slaviti dok ova dvojica ne budu oslobođena. Ovdje svi nagrađeni.



Slične vijesti

24.09. (12:30)

Pročitani

Javnost gubi povjerenje u medije, a društvene mreže sve su jače, iako je na njima sve manje istine

Deutsche Welle s Weekend Media Festivala u Rovinju izvještava o opadanju medija: “Reći će nam jednom samo da nismo potrebni. Sada je naš posao da se izborimo za naše mjesto”, rekao je beogradski novinar Slobodan Georgijev. “U želji da nekada budemo što bolji i što kvalitetniji, zaboravimo na kontekst, uletimo u brzinu i tada nastaju greške koje nam se obiju o glavu na način da gubimo povjerenje javnosti”, kaže Dražen Klarić glavni urednik Večernjaka. Tihomir Ladišić s N1 kaže da su mediji ponekad preblizu vlasti.

03.03. (10:03)

Vlast je vlast, a čast je čast

SDP-ovi uljezi na novinarskom prosvjedu – izglasali sramotni zakon kojim se novinarima sudi zbog istine

Pišući o jučerašnjem novinarskom prosvjedu na ulicama Zagreba, Vojislav Mazzocco piše kako se tamo “našlo i nekoliko uljeza”, primijetivši neke SDP-ove političare: “Ne samo da nisu novinari nego su izravno odgovorni za gušenje novinarskih sloboda, sudjelovali su i sami u pritiscima na novinare, glasali za zakone koji nam posao pretvaraju u minsko polje tužbi. Bernardić je bio saborski zastupnik kada je SDP-ova većina izglasala sramotni zakonski članak o sramoćenju zbog kojeg su danas mnogi novinari i mediji na sudu iako su pisali ili govorili istinu”.

02.03. (13:30)

Žurno-spas

Prosvjed ‘Oteli ste medije, novinarstvo ne damo’ – zaustavite cenzuru, hoćemo slobodu

Danas u podne održan je novinarski prosvjed s kojeg su novinari Ministarstvu kulture i Vladi dostavili osam zahtjeva: prekidanje zlouporabe sudskih tužbi, zakonska zaštita novinara koji upozoravaju na pritiske kojima su izloženi, depolitizicija Vijeća za elektroničke medije, razrješenje vodstva Hrvatske radiotelevizije, hitne izmjene Zakona o HRT-u, provedba Zakona o medijima i provedba statuta medija, onemogućavanje lokalnim šerifima da uzurpiraju medije, pronalaženje i procesuiranje napadača na novinare te uvođenje javnih potpora za kvalitetno novinarstvo.

17.02. (14:30)

Vesti iz komšiluka

Tabloidi kao “streljački vod” za javno vrijeđanje protivnika

“Situacija je tmurna, mrači je to što se političari, a dobrim dijelom i mediji iz Europske unije, ‘prave mrtvi’ i ne žele vidjeti da država klizi u diktaturu. Nadu ulijevaju građanski protesti, i to je, čini mi se, posljednja šansa da naše društvo izađe iz blata, u koje je upalo prije tri desetljeća”, komentirao je za Al Jazeeru aktualnu situaciju u medijima u Srbiji jedan od prvih ljudi Nezavisnog udruženja novinari Srbije (NUNS) i urednik tjednika Kikindske Željko Bodrožić. Najtiražniji tabloidi su u sivoj, kriminalno-udbaškoj zoni i predstavljaju streljački vod za javno vrijeđanje, blaćenje i denunciranje, opisuje.

27.08.2018. (17:01)

Istina je dosadna i dr. Trump to majstorski koristi

Istraživanje: Laž na Twitteru se širi brže, dublje i dalje od istine

Science je prošli tjedan objavio članak u kojem iznosi nalaze istraživanja: Jedan posto najraširenijih lažnih vijesti je dosegao između 1000 i 100.000 ljudi, s druge strane točne vijesti rijetko su se širile na više od 1000 ljudi. To se objašnjava većom razinom neočekivanosti i emocionalnijim reakcijama na lažne vijesti.

15.06.2018. (11:48)

Članak za čitanje

Koji je vrag s medijima? Čak 3000 novinara je pratilo potpuno isprogramirani summit Trump – Kim ovaj tjedan, mada je samo sedam njih moglo stvarno svjedočiti sastanku. Ostali su fotografirali ekrane i intervjuirali se međusobno…

10.06.2018. (15:33)

A koliko smo na suncu, moru, u šumi, s obitelji, prijateljima?

Od sljedeće godine biti ćemo više na Internetu nego uz TV

Prema najnovijoj projekciji istraživačke agencije Zenith od 2019. godine prosječni će stanovnik razvijenog svijeta više vremena provoditi na internetu nego uz televizor ako se dosadašnji trendovi linearno nastave. Trenutačno se uz TV dnevno provede 173 minute, a na Internetu 160 minuta. Ljudi su izloženi raznim medijima oko 479 minuta na dan, a ti mediji uključuju osim TV-a i Interneta, gledanje filmova u kinu, slušanje radija, te čitanje novina i časopisa u fizičkom obliku. Na mobitele otpada četvrtina tog vremena. Opširnije

31.05.2018. (12:55)

Vidjeli sve!

8 sati na dan potrošimo na – medijske sadržaje

Prosječni globalni potrošač svaki dan 8 sati posveti praćenju medijskih sadržaja, preko raznih medija. Točno u minutama to je 479 minuta na dan, što je 12% više nego 2011. godine, a od čega 24% otpada na konzumiranje medijskih sadržaja preko mobilnih platformi. Prognoza je da će ljudi 2020. još više vremena – 492 minute na dan – provoditi upijajući medijske sadržaje, preko ove ili one platforme. Nije iznenađenje da opada čitanje novina i časopisa, kao i gledanje TV-a te slušanje radija, ali je poticajan podatak da su isti ti mediji taj offline gubitak nadoknadili online izdanjima. Smart Brief

29.01.2018. (16:18)

Who watches the watchmen?

Postnikov: Kolumnistička šutnja o ‘državnoj sisi’

“Ako komercijalne novine – kada ne sisaju državni proračun na poreznu slamku – presudan dio prihoda ostvaruju naplatom oglašavanja, ne znači li to da će iz sadržaja isključiti ne samo sve one teme koje ne zanimaju konkretne oglašivače, nego i one koje neće zainteresirati nijednog potencijalnog među njima, poput problema siromašnih, budući da takvi nisu potrošači i ne spadaju niti u jednu reklamnu ciljanu skupinu? Ako se, konačno, medijski sustav vodi skoro isključivo principom profita, ne znači li to da će logikom konkurencije konstantno pritiskati cijenu rada, smanjujući broj zaposlenih i povećavajući radno opterećenje preostalima: smanjujući, dakle, tematski opseg i dubinu istraživanja izabranih vijesti i povećavajući razinu neinformiranosti cijeloga društva?”, piše Boris Postnikov o stanju medija za Le Monde Diplomatique.