Putin se zatvorio u svoju palaču u Sočiju, ne želi ni s kim razgovarati - Monitor.hr
13.09.2022. (07:00)

Početak kraja?

Putin se zatvorio u svoju palaču u Sočiju, ne želi ni s kim razgovarati

Predsjednik Ruske Federacije Vladimir Putin ne želi se sastati s vodećim ljudima Ministarstva obrane Rusije i predstavnicima obrambenih tvrtki, izvijestio je u ponedjeljak The Moscow Times. Putin je sastanke s vodstvom Ministarstva obrane koji su se trebali održati u državnoj rezidenciji u Sočiju otkazao nakon što je ukrajinska vojska sredinom prošlog tjedna na sjeveroistoku zemlje kod Harkiva iznenada napala i porazila ruske trupe. Ukrajina je krajem prošlog tjedna izvijestila kako je od Rusa oslobodila više od 30 mjesta u Harkivskoj oblasti, a Rusija je povlačenje više tisuća svojih vojnika s tog područja okarakterizirala kao “planirano”. Putinu se takav razvoj događaja nije svidio te je odgodio sastanke s vodećim ljudima Ministarstva obrane i predstavnicima obrambenih tvrtki. Jutarnji


Slične vijesti

Danas (20:00)

Ratni diskont

Ukrajina i američki oružani diskont: Europa na troškovnoj dijeti

Ukrajinski rat traje gotovo četiri godine, dok Europa plaća trilijunske račune za američko oružje kroz mehanizam PURL. SAD diktira uvjete, Trump prijeti carinama i smanjenjem obrambene zaštite ako EU ne kupuje dovoljno oružja. EU lideri, uključujući von der Leyen, obvezali su porezne obveznike na 600 milijardi eura „danka“. Autor kritizira trošenje europskog novca na rat, naglašava korupciju u Ukrajini i upozorava da snaga oružja ne jamči mir, dok diplomatsko rješenje ostaje zanemareno. Marijan Vogrinec za H-alter.

18.10. (01:00)

Stol je postavljen, ali fali par stolica (i jedan nalog za uhićenje)

SAD oklijeva poslati Ukrajini Tomahawke: nedostatak lansera i Trumpova neodlučnost, održan sastanak Trumpa i Zelenskog u Bijeloj kući

  • Donald Trump i Volodimir Zelenski sastali su se u Bijeloj kući, razgovarajući o mogućoj isporuci raketa Tomahawk Ukrajini. Zelenski je ponudio suradnju na proizvodnji dronova i protuzračnoj obrani, dok je Trump upozorio da bi Tomahawci mogli značiti “veliku eskalaciju”. Trump tvrdi da je “stol za dogovor postavljen”, ali i da se Putin možda “igra” s njim prije susreta u Budimpešti. Zelenski kaže da se “počeo kužiti” s Trumpom, a obojica poručuju da žele mir — ali svatko na svoj način. tportal
  • Glavna prepreka isporuci Tomahawka Ukrajini je manjak američkih lansera Typhon, kojih SAD imaju tek nekoliko. Trump je u Bijeloj kući poručio da “radije želi završiti rat nego dijeliti moćno oružje”, dok je Zelenski ponudio “tisuće dronova u zamjenu za rakete”. Putin je istodobno zahvalio RT-u što “brani istinu”, a analitičari ocjenjuju da Trump pokušava odvojiti Rusiju od Kine i posredovati u dogovoru između Moskve i Kijeva. Index…
  • Sažetke susreta donosi i Jutarnji
  • Međunarodni kazneni sud (ICC) želi da se Putin uhiti ukoliko stigne na sastanak s Trumpom u Budimpeštu (Index)
  • Prekretnica ili opasna eskalacija? Tomahawk ima domet koji mijenja igru – može li slomiti Putina? I Bijela kuća i Kijev smatraju da bi upravo takvo oružje moglo natjerati ruskog predsjednika Vladimira Putina za pregovarački stol (tportal)
30.09. (18:00)

Brojanje mrtvih, međurezultat

Ruski propagandisti: Podcijenili smo ukrajinsku vojsku, ovo je već praktički poraz

“Rusi se moraju probuditi i prihvatiti stvarnost. Puno ljudi gine, a nemaju se čime pohvaliti”, rekao je 28. rujna američki potpredsjednik JD Vance. Samo nekoliko dana ranije predsjednik SAD-a Donald Trump izjavio je da je Rusija “potrošila milijune i milijune dolara na bombe, projektile, streljivo i živote, njihove živote, a praktički nisu osvojili nikakav teritorij”. Posljednjih dana i više proruski komentatora javno je priznalo da ruska ofenziva zapinje, potvrđujući upozorenja o velikim gubicima i malom napretku. Ukrajinska skupina za praćenje Deep State izračunala je da je Rusija od lipnja do kolovoza zauzela 1548 četvornih kilometara teritorija, ali izgubila 94.810 vojnika – prosječno 1030 dnevno. Taj dobitak čini tek 0.003 posto ukupne površine Ukrajine. Dmitri Rogozin, ruski senator koji zastupa okupiranu Zaporišku oblast je priznao da je front “u slijepoj ulici” i da Moskva više nije sposobna ostvariti značajniji napredak. “Nemoguće je napredovati. Na fronti je mrtva točka”… Index

30.09. (11:00)

Trumpov izaslanik Kellogg: “Ukrajinci, imate naše dopuštenje. Udarite Ruse duboko.”

Na izravno pitanje znači li Trumpov stav da Ukrajina može izvoditi dalekometne udare na Rusiju, Keith Kellogg, specijalni izaslanik američkog predsjednika Donalda Trumpa za Ukrajinu, je odgovorio potvrdno. “Mislim da, čitajući što je on rekao, i čitajući što su rekli potpredsjednik Vance kao i tajnik Rubio, odgovor je da. Iskoristite sposobnost za duboke udare”, poručio je. BBC, Index

28.09. (12:00)

Kako je „specijalna operacija” specijalno potvrdila ukrajinski identitet

Harari: Ukrajina pobijedila ključnu bitku – Putin nije uništio njezinu naciju

Rusija je, uz goleme gubitke, zauzela tek 0,6% teritorija i nije ostvarila strateške ciljeve. Ukrajina je obranila Kijev, povratila Herson i Harkiv te neutralizirala rusku pomorsku i zračnu nadmoć inovacijama s dronovima i projektilima. Poznati izraelsi povjesničar upozorava da je najveća prijetnja ukrajinskoj obrani pad volje Zapada, a ne stanje na bojištu. Putinov ključni poraz već je jasan: umjesto uništenja, rat je učvrstio ukrajinsku nacionalnu svijest. Yuval Noah Harari u komentaru za Financial Times

26.09. (19:00)

Kad ti let odgodi klinac s igračkom iz garaže

Dronovi zatvaraju europske zračne luke i otvaraju sigurnosne dileme

Upadi dronova u danske zračne luke izazvali su zatvaranja i zabrinutost širom Europe. Iako nema potvrde o ruskoj umiješanosti, incidenti se uklapaju u širi kontekst hibridnih prijetnji. Problem je što su dronovi jeftini, lako dostupni i teško ih je razlikovati od rekreativnih, dok je njihovo obaranje u blizini urbanih zona rizično i skupo. Trenutne mjere uglavnom se svode na detekciju i privremeno zatvaranje prometa. EU zato najavljuje izgradnju „zida protiv dronova“, no zasad su aerodromi uglavnom prepušteni improvizaciji i vlastitom snalaženju. DW

15.09. (10:00)

Kad dronovi postanu diplomatske note

Putin ne želi mir – sukob sa Zapadom postao mu je politički kisik

Ruski dronovi u poljskom zračnom prostoru (Index) pokazali su da Vladimir Putin nema namjeru završiti rat, već ga koristi za održavanje vlasti i testiranje NATO-a. Iako Rusija trpi goleme gubitke, Kremlj mir vidi kao politički rizik, posebno zbog domaćih jastrebova. Analitičari upozoravaju na jačanje hibridnog rata i provokacije koje potkopavaju vjeru u kolektivnu obranu. Trumpova nejasna stajališta o NATO-u i sankcijama dodatno osnažuju Putina, dok Moskva nastavlja s vojnom mobilizacijom i retorikom koja podsjeća na razdoblje prije invazije na Ukrajinu. Index

22.08. (16:00)

Trump računa do 300, Ukrajinci do zadnjeg centa

Ukrajina nosi glavni teret rata: trećina BDP-a za obranu, Zapad daje tek djelić

Ukrajina u rat ulaže trećinu svoga BDP-a i gotovo dvije trećine državnog proračuna – oko 55 milijardi eura godišnje, što građane stoji trećinu prosječne plaće. EU i SAD zajedno su dali manje od 130 milijardi, što po glavi ispada tek stotinjak eura godišnje. Ukupni trošak rata i obnove procjenjuje se na 700 milijardi eura, dok šteta na infrastrukturi već prelazi 150 milijardi. Nesrazmjer je očit: dok Zapad troši sitniš u odnosu na svoj dohodak, Ukrajinci plaćaju rat gotovo vlastitim životnim standardom. tportal

19.08. (16:00)

Bilo što, samo da se prekine pucanje, a i Donaldu se žuri da se stigne prijaviti za Nobela

Raos: Ako bi se priznao suverenitet Rusije nad dijelom teritorija, to bi značio radikalan rez u međunarodnom poretku u kojem se granice određuju dogovorom velesila

Ono što je najviše odjeknulo i u Europi i u Kremlju jest Trumpova jasna izjava da je Amerika spremna nakon prekida sukoba igrati ključnu ulogu u pružanju sigurnosnih jamstava Ukrajini, premda od europskih saveznika očekuje da oni tvore prvu crtu obrane. Pored toga, Trump je, nasuprot sastanku na Aljasci, govorio o postojećem stanju na bojišnici i mogućnosti zamjene teritorija (Ukrajinci bi se povukli iz Kurske oblasti i zauzvrat bi nešto dobili na svom terenu), a ne bi se, kako je Putin istaknuo i kako priželjkuje, pregovaralo o čitavom Donbasu. Već se govori o mogućoj lokaciji susreta Zelenskog i Putina. Nije još jasno o kakvim bi se sigurnosnim jamstvima radilo, a europski saveznici još su nepovjerljivi prema drugačijim tonovima američkog predsjednika. No Kremlj je svakako uznemiren ikakvom mogućnošću stacioniranja zapadnih snaga na teritoriju Ukrajine. Višeslav Raos iznosi svoje viđenje jučerašnjeg susreta europskih lidera s američkim predsjednikom. tportal

19.08. (10:00)

Jalta, Jalta - washingtonsko izdanje

Susret europskih lidera i Trumpa u Bijeloj kući: Putin i Zelenski trebali bi se sastati u roku dva tjedna

  • Trump je u Bijeloj kući okupio Volodimira Zelenskog i europske lidere te šefa NATO-a na sastanku i razgovorima o završetku rata u Ukrajini. Europski čelnici su u svojim izjavama u Washingtonu naglasili važnost sigurnosnih jamstava za Ukrajinu, sličnih onima iz članka 5. NATO-a. Njemački kancelar Friedrich Merz poručio je da su očekivanja “ne samo ispunjena, nego i nadmašena”, dok je britanski premijer Keir Starmer ocijenio da bi dogovor mogao biti “povijesni te da je mnogo toga dogovoreno” (Index)
  • Zelenski pokazao Trumpu kartu bojišta u Ukrajini (Index), Zelenski: U roku deset dana bit će razrađena sigurnosna jamstva za Ukrajinu (N1)
  • Trump razgovarao s Putinom 40 minuta, zasad nema službene potvrde Kremlja da su spremni na sastanak (Index), Zelenski: Putin je u razgovoru s Trumpom predložio da se sastanemo (Index)
  • Analiza susreta: Jedna od tema koju su čelnici izbjegavali pred medijima odnosila se na moguće teritorijalne ustupke Ukrajine (tportal)