R3a - nova galerija u Zagrebu - Monitor.hr
03.10.2017. (11:17)

Raste kulturna scena

R3a – nova galerija u Zagrebu

U četvrtak, 5. listopada od 17 sati, otvara se nova zagrebačka galerija – R3a Galerija na adresi Ribnjak 3a. Izložba koja obilježava otvorenje galerije jest Zagreb from above zagrebačkog anonimnog autora koji svoje radove objavljuje na Facebooku. Izložba ostaje otvorena do 15. listopada. Journal.hr


Slične vijesti

26.12.2025. (18:00)

Povijest po mjeri

Izložba o krunidbi kralja Tomislava: Hrvatska povijest kao priča, ne kao činjenica

Izložba u Klovićevim dvorima “U početku bijaše Kraljevstvo“, povodom 1100. obljetnice mitske krunidbe Tomislava – prikazuje hrvatsku povijest kroz mitove, legende i kršćanske simbole, stavljajući naglasak na kraljeve i ratna stradanja. Povijesni izvori često su upitni, a moderna kultura i razdoblje dviju Jugoslavija gotovo su izostavljeni. Autorska priča više naglašava kontinuitet nacije i patnju nego stvarne činjenice, dok posjetitelji, posebice učenici, ostaju ravnodušni. Glavna poruka izložbe sugerira tko smo i kamo idemo, no umjesto ambivalentne i izazovne naracije, bira se sterilna verzija nacionalne mitologije. Kulturpunkt

24.12.2025. (21:00)

Malo da šKICnemo

KIC slavi 60 godina kulturnog djelovanja izložbom i digitalnim arhivom

Kulturno informativni centar (KIC) obilježio je 60. godišnjicu programa iz područja filma, glazbe i vizualnih umjetnosti izložbom „Od informacije do kulture“ u Galeriji Forum i Galeriji na katu. Predstavljen je digitalni arhiv KIC-a s dokumentarnom građom više od šest desetljeća, a povodom obljetnice nastupili su Šimun Matišić i Modern Jazz Quartet Tribute Band. Postav prikazuje fotografije i tekstove iz razdoblja 1965.–1985., dok multimedijalni dio uključuje radijsku instalaciju i arhivske materijale HRT-a. Izložba ostaje otvorena do 31. siječnja, nudeći posjetiteljima uvid u povijest Centra i njegovu ulogu u zagrebačkoj kulturnoj sceni. Kulturpunkt

16.12.2025. (23:00)

Ljubav kao umjetnički performans

Retrospektivna izložba ’12 Years of Ulay / Marina Abramović’ u Ljubljani: Sapunica s pokrićem

Marina Abramović je po svoj prilici svjetski najslavnija i najutjecajnija osoba iz bivše Jugoslavije. Naravno, uz samoga Tita. Ali među živućima, prisutnost umjetnice – rođene u Beogradu 30. studenog 1946. – neprikosnovena je u globalnoj masovnoj kulturi; što se teško može reći za bilo koju drugu umjetničku ličnost s ovih prostora nakon Drugog svjetskog rata, s mogućim izuzetkom samo Ivana Meštrovića, čija su spomenička ostvarenja inozemno ipak ostala puno poznatija od njega kao osobe. Retrospektivna izložba “ART VITAL – 12 Years of Ulay / Marina Abramović” otvorena je u Galeriji Cukrarna u Ljubljani. Postav, otvoren 30. studenog (na njihov rođendan), obuhvaća sva četiri kata galerije i posvećen je 12 godina intenzivne ljubavne i umjetničke suradnje (1976.–1988.) dvoje pionira performansa.

Zajednički rad Ulaya i Marine Abramović kao da neprekidno provocira tanku granicu između umjetničkog rizika i društveno-kulturnih privilegija kakve umjetnicima, ponajprije zapadnima, uglavnom i omogućuju da se bave umjetnošću, posebno na tako spektakularan način kao što su to kroz razvoj svog odnosa sve više činili Abramović i Ulay – kaže Bojan Dmitrović Krištofić za Novosti.

14.12.2025. (16:00)

Kad je golo u muzeju, zove se baština. Kad je golo na ulici, zove se problem

Meštrović i Gotovac: golo tijelo, javni prostor i Zagreb kao zajednička pozornica

Izložba Ivan Meštrović i Tomislav Gotovac: Intima javnog povezuje dva naizgled udaljena umjetnika kroz nagost, tijelo i javni prostor Zagreba. Dok je Meštrovićeva nagost statična i društveno prihvatljivija, Gotovac je koristi kao subverzivni čin i temelj umjetnosti, često izravno u gradskoj svakodnevici. Projekt pokazuje kako su oba opusa oblikovala urbani identitet Zagreba i kulturnu memoriju, ali i otvara aktualna pitanja tijela, slobode i sve izraženijeg društvenog konzervativizma. Koliko danas trebamo nove gotovce najbolje govori to što, unatoč načelnom napretku, oficijelno društvo postaje sve konzervativnije i golotinja je sve više tabuizirana. Po provincijskim gradovima Hrvatske, primjerice, gradska vijeća raspravljaju o tome smiju li turisti ljeti hodati bez majica. Saša Šimpraga za H-alter.

30.11.2025. (08:00)

Zamisli da si na kavi s Tinom Ujevićem

Kavane koje su od Zagreba napravile mali Beč

Krajem 19. i početkom 20. stoljeća zagrebačke kavane postale su središta književnika, novinara i intelektualaca, uređene prema strogim propisima – od visokih stropova do bilijara. U njima se pisalo, uređivalo zbornike, raspravljalo o politici i promatralo svakodnevicu grada. Kavanari su morali ispuniti stroge uvjete, a kavane su nudile novine, mir i profinjenu atmosferu nadahnutu Bečom i Parizom. Usporedno su postojale skromnije krčme, s manjim prostorom i ranijim zatvaranjem. Izložba u Muzeju grada Zagreba otkriva kako su ti prostori oblikovali gradski život. tportal

31.10.2025. (08:00)

Kazalište na zidu

Brkati anarhisti i Krleža na teatarskim plakatima – izložba posvećena Teatru &TD u sklopu SC-a

Studentski centar u Zagrebu se od 60-ih do 80-ih godina doimao kao kulturni centar svijeta. Uz Galeriju SC i Multimedijalni centar, u tome je ključnu ulogu imao legendarni Teatar &TD, jedna od pozornica koje su revolucionarizirale jugoslavensko kazalište. Teatar &TD nije bio poznat samo po epohalnim predstavama poput „Kaspara“, „Stilskih vježbi“ i „Predstave Hamleta u selu Mrduša Donja“, već i po nezaboravnim plakatima koje su dizajnirali Mihajlo Arsovski, Boris Bućan, Željko Borčić, Mirko Ilić i drugi. Upravo je njima posvećena izložba „Dizajn za Teatar ITD 1964.-1983.“ u HDD galeriji. Dizajn Prilog donosi Vida TV

17.06.2025. (13:00)

Raslojavanje umjetnika

Tko je bio Andy Warhol? Nova izložba otkriva intimu i slojevitu osobnost kralja pop arta

Spomenemo li ime Andy Warhol, većina će odmah zamisliti figuru iz njujorške avangarde: distanciranog, vječito cool umjetnika s crnim sunčanim naočalama, u kožnoj jakni i s razbarušenom perikom, okruženog slavnim osobama. No, nova izložba u Engleskoj ide dalje od toga, u 11 tematski uređenih prostorija prikazuje i dosad ne toliko poznate aspekte njegovog života. Najveća zabluda o Warholu je da ga nije bilo briga i da se cijeli njegov opus samo temeljio na ‘površinskom dojmu’. Tu su i rijetko viđene fotografije, poput jedne koja je snimljena nakon pokušaja atentata, u kojem djeluje zamišljeno. Sam je stvorio lik tog hladnog lika s naočalama, ali ispod toga krilo se krhko ljudsko biće puno dvojbi, tjeskobe, sramežljivosti, nesigurnosti. tportal

04.05.2025. (02:03)

Izložba Bob Dylanovih ’emocionalnih’ slika otvara se u Londonu

29.04.2025. (19:00)

A nije AI

Kralj Aleksandar koji stoji na tijelu komunista je remekdjelo fotomontaže

S izumom i napretkom fotografije, razvijala se i fotomontaža kao tehnika manipulacije slikom, ali i čin političkog otpora. Razvoj ove popularne umjetničke forme u Zagrebu, Beogradu i Ljubljani predstavlja izložba „Fotomontaža u tisku 1927.-1941” u HDD galeriji. Izložba je rezultat višegodišnjeg istraživanja o zastupljenosti fotografije i fotomontaže u oblikovanju časopisa i knjiga u Kraljevini Jugoslaviji, provedenog u sklopu projekta „Zajednički fotografski narativi“ koji je inicirao i vodio Ured za fotografiju. Ističu se i danas provokativna fotomontaža Ivane Tomljenović-Meller, s kraljem Aleksandrom nad mrtvim komunistom, te pas koji gazi preko mrtvih tijela vojnika (njemačkog umjetnika Johna Heartfielda), kao i živa suradnja braće Pavla Bihalija i Ota Bihalji-Merina s europskim ljevičarima, umjetnicima i intelektualcima, na legendarnom časopisu „Nova literatura” i nakladničkoj kući Nolit iz Beograda.Vida