Rad od kuće više nije iznimka, baš suprotno, a pojavio se i generacijski jaz - Monitor.hr
21.01.2024. (13:00)

Od kreveta do posla ti treba nekoliko sekundi

Rad od kuće više nije iznimka, baš suprotno, a pojavio se i generacijski jaz

Četiri godine nakon pojave pandemije vidimo da rad od kuće nije bio prolazan trend. Možemo reći da je došao kako bi – ostao. I dok je u ranijim fazama većina poslodavaca u industrijama u kojima se to može zagovarala ili barem dopuštala rad od kuće i hibridni model, novu revoluciju pokrenuli su oni od kojih je sve počelo – tehnološke tvrtke. Rezultati su pokazali kako je razina zadovoljstva i ravnoteže između posla i privatnog života bila nešto više kod onih koji rade od kuće te da čak 78 posto zaposlenika preferira nastaviti raditi od kuće. Zaposlenici mlađe generacije imaju želju za fleksibilnošću, postavljaju oštrije granica između posla i života i pomiču način razmišljanja sa ‘živim da radim’ na ‘radim da živim’. Mladi ljudi su selektivniji u pogledu toga gdje i kako žele raditi, preispituju svoje prioritete i rade na način koji najbolje odgovara njihovim životima. Poslovni


Slične vijesti

Petak (23:00)

Se dela, se ne lenguzi

Nezaposlenost pala ispod 80 tisuća uz sve više stranih radnika

Broj nezaposlenih u Hrvatskoj pao je ispod 80.000, a zaposlenih je rekordnih 1,74 milijuna. Istovremeno, broj radnih dozvola za strance doseže nove vrhunce – samo u prva tri mjeseca 2025. izdano ih je 53.662, najviše Nepalcima. Glavni generatori zapošljavanja su građevinarstvo, turizam i zdravstvo. Unatoč manjem broju prijavljenih slobodnih radnih mjesta, zaposlenost raste, ali sve više zahvaljujući stranim radnicima. Do 2030., svaki četvrti zaposleni u Hrvatskoj mogao bi biti stranac. Lider

03.05. (19:00)

Kad radni vijek pređe rok trajanja, ali radnik ne

Kako zaposliti umirovljenika, a da mu ne uzmete mirovinu

Sve više umirovljenika u Hrvatskoj ponovno se zapošljava, a broj zaposlenih narastao je više od tri puta u sedam godina. Zapošljavanje je moguće uz ugovor o radu, a umirovljenik može raditi do polovice punog radnog vremena bez gubitka mirovine – pod određenim uvjetima. Poslodavci moraju osigurati ista prava kao i ostalim radnicima. Posebni uvjeti vrijede za branitelje i korisnike invalidskih mirovina. Prije zaposlenja preporučuje se savjetovanje s Poreznom upravom zbog raspodjele osobnog odbitka i eventualne prilagodbe porezne kartice. Savjeti

02.05. (14:00)

Generacija Z: Od 'radi što voliš' do 'voli što više zarađuje'

Kad život poskupi, generacija Z mijenja firmu umjesto lampice

Unatoč gospodarskoj nesigurnosti, polovica pripadnika generacije Z spremna je promijeniti posao, a desetina već ima konkretne planove. Mladi više ne traže samo ravnotežu između posla i života, već – prvenstveno – bolju plaću. Financijske krize, pandemija i inflacija izgurale su idealizam iz fokusa. Iako se na tržištu rada i dalje lako pronalazi posao, inflacija izjeda početne plaće pa Z-generacija postaje pokretljivija i pragmatičnija. Sigurnost i novac zamijenili su fleksibilnost i ispunjenje. Poslodavci bez jasne vizije budućnosti više nisu opcija. DW

29.04. (00:00)

Tko traži – kuha, toči i skladišti

Najtraženija zanimanja početkom 2025.: trgovci, konobari, skladištari i kuhari

Početak 2025. godine obilježila je velika potražnja za radnicima u uslužnim djelatnostima. Prema podacima portala MojPosao, poslodavci su najviše tražili prodavače, konobare, skladištare i kuhare. Značajan porast oglasa zabilježen je i u području obrazovanja, zdravstva te sigurnosti, posebice za zaštitare. Najviše natječaja objavljeno je za radna mjesta u Zagrebu, a zapošljavanje na neodređeno i dalje dominira tržištem rada. Usprkos općoj aktivnosti, neke su struke poput dizajnera, umjetnika i medijskih djelatnika bilježile pad potražnje. Radna mjesta u turizmu također su u blagom padu, iako sezona tek predstoji. Nacional

05.04. (01:00)

Robot radi, a ti se moli da ne budeš sljedeći

AI revolucija: 40 % poslova pod prijetnjom, koristi rezervirane za elitu

Umjetna inteligencija mogla bi utjecati na 40 % radnih mjesta globalno, upozorava UNCTAD, produbljujući ekonomske nejednakosti. Iako AI povećava produktivnost, koristi se gomilaju među tehnološkim divovima i razvijenim državama, dok zemlje u razvoju zaostaju. Rješenje vide u većim ulaganjima u obrazovanje, digitalnu pismenost i otvoreni kod. Ključno je osigurati inkluzivno upravljanje kako bi AI bio prilika za sve, a ne privilegija nekolicine. tportal

03.04. (10:00)

Zašto bi radili 12 sati dnevno za drugoga kad mogu isto toliko za sebe – i još uživati u tome?

Mladi mijenjaju igru: biznis umjesto karijere

Mlađe generacije, posebice generacija Z, sve više odbacuju tradicionalnu karijeru u korist poduzetništva. Motivirani iskustvima svojih roditelja, koji su često radili prekovremeno za stabilnost, mladi radije biraju nesigurnost i kreativnost vlastitog biznisa. Prema istraživanjima, čak 78 % pripadnika generacije Z vjeruje da je pokretanje vlastitog posla najbolji izbor. Stručnjaci navode da su globalne krize, digitalizacija i promjene u vrijednostima oblikovale njihov odnos prema radu, prioritetima i novcu, zbog čega sve češće biraju fleksibilnost umjesto korporativne hijerarhije. Lider

30.03. (00:36)

Radnici u Sloveniji i dalje zarađuju 64 posto više nego u Hrvatskoj

20.03. (16:00)

Gostoljubivost i otvorenost prema multikulturalizmu

Hrvatska treba hitno poraditi na integraciji stranih radnika

Hrvatskom gospodarstvu će do 2030., tj. za pet godina, uz postojeću stopu rasta BDP-a nedostajati od 450 do 500 tisuća stranih radnika, što znači da, ako ne želimo paralelna društva, treba hitno raditi na uključivanju tih radnika u našu zajednicu, rečeno je u četvrtak na konferenciji HGK. Treba naći sustavne modele, provoditi istraživanja i vidjeti gdje su poteškoće u institucijama, prihvatu, bržoj protočnosti u dobivanju radnih dozvola, sve kako bi se na taj način olakšale potrebe tvrtki i gospodarstva. Tu je i problem česte promjene poslova, pogotovo kod mladih. Glavni razlog za promjenu posla je niska plaća, loši međuljudski odnosi, ali i nemogućnost napredovanja. Lider

14.03. (20:00)

Kako propasti u biznisu u šest jednostavnih koraka

Zašto mali biznisi u Hrvatskoj ne preživljavaju? Najčešći razlozi su:

Stopa preživljavanja malih biznisa u Hrvatskoj iznosi oko 18%, što je niže od EU prosjeka (20%) i znatno manje od SAD-a (48,9%). Iako broj registriranih poduzeća raste, mnogi ne uspijevaju opstati. Glavni razlozi propadanja su:

  • Nedostatak kapitala – loše upravljanje novcem, precjenjivanje prihoda i podcjenjivanje troškova
  • Loše financijsko upravljanje – poduzetnici često sami vode knjige, što može biti recept za katastrofu
  • Nedostatak poduzetničkih vještina – mnogi kreću u biznis iz nužde, a ne zato što znaju upravljati tvrtkom
  • Loš marketing – podcjenjivanje promocije dovodi do toga da nitko ne zna da tvrtka uopće postoji
  • Loše planiranje i strategija – bez jasne vizije i analize tržišta, šanse za uspjeh su minimalne
  • Strah od neuspjeha – nepoticajna poduzetnička kultura i nesigurnost mogu kočiti razvoj biznisa

Lider

13.03. (23:00)

Možda je rentanje ipak isplativije od rintanja?

Tržište rada: kuhari i konobari na vrhu, ali sve više diplomiranih bez posla

Potražnja za radom u prva dva mjeseca 2024. pala je 10,9 % u odnosu na prošlu godinu, a najtraženija zanimanja su prodavači, kuhari i konobari. Istovremeno, raste broj visokoobrazovanih osoba koje nisu ni zaposlene ni u školovanju – sada ih je 13,5 %. Dio ekonomista krivi neadekvatan obrazovni sustav, dok drugi primjećuju rast prihoda od iznajmljivanja. U međuvremenu, potražnja za učiteljima i medicinskim sestrama raste, a poslova na neodređeno ugovoreno je više nego prije. Poslovni