Radna mjesta se drastično mijenjaju, do 2025. mnogo toga više neće biti isto - Monitor.hr
14.10.2022. (13:00)

Čari cjeloživotnog (m)učenja

Radna mjesta se drastično mijenjaju, do 2025. mnogo toga više neće biti isto

U izvješću Svjetskog ekonomskog foruma stoji i kako će se do 2025. godine pojaviti nova radna mjesta, a druga će biti istisnuta pomakom u podjeli rada između ljudi i strojeva. Da se već duboko nalazimo u digitalnoj transformaciji, najbolje pokazuju poslovi koji do prije nekoliko godina nisu ni postojali, a danas su to jedna od najpopularnijih i najtraženijih zanimanja. U najnovijem izvješću Svjetskog ekonomskog foruma spominje se 10 vještina koje će biti tražene u poslovima budućnosti. Na novom popisu opet se nalaze kritičko razmišljanje i rješavanje problema, a dodane su vještine samoupravljanja kao što su aktivno učenje, otpornost, tolerancija na stres i fleksibilnost. Među vještinama budućnosti nalaze se još i: analitičko razmišljanje i inovativnost, kreativnost i proaktivnost, liderstvo te poznavanje i aktivno korištenje nove tehnologije. Index


Slične vijesti

30.01. (11:00)

Balon koji se samo napuhuje

Indeksacija plaća: Previše socijalne osjetljivosti vodi u inflatornu spiralu

Proteklih je godina ‘mokri san‘ sindikata bio da se plaće javnih djelatnika indeksiraju uz rast BDP-a, da bi na zadnjim takvim pregovorima neki sindikalni čelnici predlagali da se u dogovor o plaćama za ovu godinu ugradi automatski rast plaća usklađen s rastom inflacije. Nije prošlo, ali sindikalisti ne odustaju. Indeksacija plaća uza stopu inflacije, međutim, bojno je polje na kojem se međusobno tuče više ekonomskih zakonitosti. Jedna od njih kaže da bi se rastom plaća zaštitila realna kupovna moć dohotka, dok drugi kažu da samo potpiruje inflaciju i ne povećava realni BDP. Plaće su trošak za poduzeća i utječu na formiranje cijena koje plaćaju potrošači. No, tu je i treći, svojevrsni disruptor: poslodavci su prisiljeni dizati plaće da bi zadržali radnu snagu. To je lijepo, ali je pogrešan razlog, što utječe i na makroekonomska kretanja. Lider

28.01. (00:00)

Novo normalno

U fokusu poslovnih trendova: Fleksibilnost, mentalno zdravlje, umjetna inteligencija…

Na temelju istraživanju konzultantske tvrtke Gartnera, Harvard Business Review izdvaja trendove kojima se u ovoj godini treba posvetiti pažnja i što treba smatrati prioritetom u sljedećih 12 mjeseci. Tiho zapošljavanje – trend u kojem tvrtke razvijaju nove uloge i nove vještine bez stvarnog zapošljavanja novih zaposlenika. Ponekad se to postiže angažiranjem vanjskih suradnika, no češće se odnosi na reorganizaciju posla. Zatim povećavanje fleksibilnosti, smanjenje jaza između očekivanja menadžera i zaposlenika, uklanjanja zahtjeva za formalnim obrazovanjem koje pada u drugi plan, zatim davanje prilika za odmor i briga o mentalnom zdravlju, sigurnost privatnih podataka zaposlenika, a više se pazi i na sve popularniju umjetnu inteligenciju. Poseban je fokus na radu na socijalnim vještinama zaposlenika itd. Lider

20.01. (21:00)

Da ti se plače od plaće

Porazno: čak 350.000 radnika u RH zarađuje manje od 664 eura mjesečno

Državni zavod za statistiku objavio je u petak prosječne mjesečne plaće po zaposlenome u pravnim osobama za studeni prošle godine. Prema tim podacima, prosječna plaća iznosila je 7914 kuna (oko 1050 eura). U odnosu na isti mjesec pretprošle godine, prosječna je plaća nominalno viša za 7,9 posto, ali realno je zbog inflacije niža za 4,9 posto. Medijalna neto plaća za studeni pak iznosila je 6687 kuna (887,50 eura), što znači da je polovica zaposlenih imala manju plaću, a polovica višu. Inače, u prosincu je u pravnim osobama u Hrvatskoj bilo zaposleno oko 1,4 milijuna radnika. Danica

16.01. (19:00)

Uz stalan posao ide i fuš

Siromaštvo zaposlenih i dalje je problem u Europi

Radno siromaštvo definira se kao situacija u kojoj su redovito zaposleni ljudi u riziku od siromaštva, imaju ekvivalentni raspoloživi dohodak ispod relativne linije siromaštva koja je određena na 60 posto nacionalnog medijana dohotka. Brojni su čimbenici koji mogu pridonijeti ovom stanju. Na primjer, nedostatak državljanstva gotovo svugdje ostavlja radnike izloženijima radnom siromaštvu. Drugi važan element je intenzitet rada. Eurostat ističe kako je u svim zemljama EU-a osim Belgije, Irske i Finske, više od 20 posto odraslih u kućanstvima s niskim intenzitetom rada u opasnosti je od siromaštva. U šest zemalja ta brojka prelazi 40 posto, a najveću s 54 posto ima Portugal. Čak su i kućanstva s visokim intenzitetom rada pogođena. H-Alter

09.01. (09:00)

Zdravlje je prioritet

Ako ne želite doživjeti burnout na poslu, morate naučiti reći ‘ne‘

Jedan od blagih načina na koji reći ‘ne‘ ili pokazati nadređenom da imate previše posla i da ne možete sve je – tražiti pomoć. Ovo bi se moglo nazvati i prevencijom. Naime, prije nego uopće dođe do mogućnosti da doživite burnout, potpuno je u redu reći da nešto ne možete sami, reći da ćete ih sami teško uklopiti u ostali posao i zatražiti pomoć. Nadalje, potrebno je razgovarati s nadređenim na stresno razdoblje i na pretjerano radno opterećenje. Međuim, zaposlenici koji se stalno osjećaju preopterećeni na poslu možda morati napraviti korak koji se svima na prvu čini jako teškim, a to je promijeniti radnu sredinu. Lider

30.12.2022. (18:00)

Strava uredskog posla

Horor priče marketingaša iz tehnološke industrije

Marketinška agencija zahtjevna je radna okolina. Onima koji nikada nisu radili u takvoj sredini, može zvučati kao iznimno zabavno radno mjesto. U stvarnosti, okruženje je često naporno, toliko da radiš stvari koje od sebe ne očekuješ. Netokracija donosi niz zanimljivih priča koje su pune negativnih iskustava zaposlenih u tom okruženju. Od pogrešno poslanih mailova koji stvaraju grč u želucu osobama koje su samo trebale odmor, do nesmotrenih kolega i sebičnih direktora, i neobičnih situacija sa samim klijentima. No, puno toga je jednostavno dio takve vrste posla i mnogima su takva iskustva pomogla da očvrsnu ili da ipak promijene posao.

29.12.2022. (13:00)

Bonton za otkazni rok

Ukoliko dajete otkaz, i za to postoje savjeti kako to (ne) učiniti

Priče oko davanja otkaza najčešće se svedu na to kako tražiti novi posao dok ste još zaposleni ili kako ispregovarati uvjete na postojećem poslu. Koliko god to uzbudljivo bilo i mamilo vas da što prije prihvatite nove izazove, nije pametno juriti. Nemojte izlaziti s datumima početka rada na novom poslu prije nego što je poznat otkazni rok. Dobro je prije izvršenja otkaznog roka iskoristiti godišnji odmor, što je Vaše zakonsko pravo. Za vaš odlazak s radnog mjesta pripremite i vaše kolege. Također, vodite računa i o projektima i materijalima koje ste koristili na radnom mjestu. Sve je potrebno razdužiti i ostaviti iza sebe. I za kraj, lijepo je da se na kraju rastanete u dobrim odnosima. Ne postoji idealan rastanak, ali pripazite da je sve s vaše strane s poslodavcem komunicirano ok, fer i korektno. Netokracija

27.12.2022. (00:00)

Ima se što za radit

Traženje posla u 2023: Online kupovina, rad na daljinu, zdravstvo i ugostiteljstvo

Pandemija koronavirusa ubrzala je digitalizaciju, pa tako i online kupovinu, a niti tri godine kasnije trend kupovanja u internetskim trgovinama ne jenjava. E-commerce i dalje bilježi procvat, a to potvrđuju i podaci. Osim digitalizacije kupovine, ubrzano se nastavljaju transofrmirati i poslovni procesi. Prihvaćanjem rada na daljinu u poslovanju je potrebna tehnologija koja će omogućiti nesmetanu suradnju, a računalstvo u oblaku. Nema industrije u kojoj se ne spominje umjetna inteligencija i njezina primjena. Raste potražnja za poslovima u zdravstvu, ali i ugostiteljstvu, gdje za vrijeme sezone svugdje nedostaje radne snage. Lider

15.12.2022. (12:00)

O toj je revoluciji Karl Marx pričao

Generacija Z zahvaljujući povoljnim uvjetima ruši kapitalizam i uvodi nova pravila

Radnici do 25 godina među najvažnijim faktorima prilikom odabira novog posla osim visine plaće navode međuljudske odnose i mogućnost napredovanja i učenja, a naglašavaju etičnost u poslovanju, jer žele raditi u inkluzivnom, raznolikom i ravnopravnom poslovnom okružju. Također, jako im je važno pronaći svrhu u onome što rade, stoga vode računa da se zaposle u tvrtki iza čijih vrijednosti mogu stati. Radnička prava postaju sastavni dio poslovne kulture. I samo tržište rada im je naklonjeno. Posla, unatoč strahu od recesije, i dalje ima, radne snage kronično nedostaje. Zato pomno biraju što će i gdje raditi te, očekivano, odbijaju sustav koji su od kraja Drugoga svjetskog rata nametnule starije generacije. Lider

05.12.2022. (13:00)

Proleteri svijeta, klimatizirajte se

Studija: Klimatska kriza ubija radnike

Radnici koji već sada rade slabo plaćene poslove teško da će osigurati vlastitu imovinu od posljedica klimatske krize poput poplava i požara. Hrvatska je pri samom vrhu država članica EU po veličini šteta od ekstremnih klimatskih događaja u odnosu na BDP, a pri samom dnu po udjelu osigurane štete. Dok su, prema Europskoj agenciji za okoliš, osigurani gubitci u Danskoj i Nizozemskoj 56% i 55%, u Hrvatskoj je osigurano svega 3% štete. I tu dolazimo do smrtonosnog razloga – svi se radnici neće moći jednako moći zaštititi od vrućina. Radnici hitnih službi za vrijeme najvećih poremećaja, bile to ekstremne temperature, poplave ili odroni, samo će imati neusporedivo više posla. Faktograf