Raos: Kako se riješiti mrava u kući - Monitor.hr
11.07. (21:00)

Samo ih politi mravljom kiselinom

Raos: Kako se riješiti mrava u kući

Mrav u svom okolišu traži hranu. Iz mravinjaka izlaze izvidnice. To su oni osamljeni mravi koji jure amo-tamo po podu, zidu, po kuhinjskom namještaju. Stoga se najbolja zaštita od mrava zove čistoća. Nakon pripreme hrane treba kuhinju dobro očistiti, sve površine oprati deterdžentom, jer će mrav-izviđač pronaći i najmanju mrvicu hrane, a potom o svom nalazu obavijestiti mravinjak. Kad nađe nešto za jesti, on za sobom, pri povratku u mravinjak, ostavlja trag po kojem drugi mravi nalaze put do hrane. Dakle: mravima treba onemogućiti da slijede trag što ga je ostavio izviđač. Mravi, istina, imaju feromone – one kojima dojavljuju nalaz hrane – koji ih privlače u kuću, ali imaju i feromone koji ih iz kuće odvlače. To su feromoni kojima signaliziraju opasnost. Uzeo sam malo (oko 10 mililitara) medicinskog alkohola (70 %) i u njega ubacivao mrave što sam ih ulovio. Tatim sam tom otopinom, mravljim ekstraktom, podmazao ispod praga, mjesta odakle su mravi nadirali. Više ih nije bilo! Nenad Raos u novom Kemičaru u kući, za Bug.


Slične vijesti

Ponedjeljak (22:00)

Ostanite hidratizirani, ali bez dodanog vodika

Kemičar u kući: voda s vodikom, puna energije

Kad mi je kolegica kemičarka poslala sliku vode gazirane vodikom, nisam znao što da mislim. Da se vodik otapa u vodi, to se zna. Kako vodik ne reagira s vodom, njegova je topljivost proporcionalna tlaku i, kao svi plinovi, otapa se to bolje što je temperatura niža. Je li dobro topljiv? Ne baš. No vodik je, zna se, pun energije. Raketa je njime dovela ljude do Mjeseca. Kad je tome tako, bit će tako i s vodikovom vodom, valjda. Umjesto da daje novac za čudesnu i čudotvornu vodu, sa samo 18,1 mililitra vodika po litri, bilo bi joj bolje da jede grah, brokulu, cvjetaču, da jako octi hranu, ukratko da čini sve ono za što liječnici kažu da ne treba činiti. Vodik je, istina, pun energije, no tu energiju naš organizam ne može iskoristiti ni na koji način. Nenad Raos za Bug.

01.09. (09:00)

Smanjiti kiselost organizma, ali na drugi način

Raos: što se krije iza ‘ljekovite’ alkalne vode?

Ona se prodaje kao lijek za sve bolesti jer – zna se – acidoza je opasna, a – i to se zna – svaka se kiselina može neutralizirati lužinom, alkalijom, bazom. Tzv. „čudesna voda“, koja se prodaje kao lijek za sve nije ništa drugo nego vrlo razrijeđena otopina sode bikarbone (NaHCO3) i vodenog stakla (Na2SiO3). Voda je, kažu, zdrava jer je alkalna, a alkalna je zato što ima pH veći od 8,8. No kemija kaže i nešto drugo. Kiselost otopine sama po sebi ne znači ništa. U litri ljekovite vode od aktivnih tvari nalazi se samo soda bikarbona, no nema je više nego što bi stalo stalo na vrh noža (u čajnu žličicu stane oko tri grama). Drugim riječima, žličica sode bikarbone zamjenjuje 30 litara čudotvorne vode. A još je bolje, umjesto sumnjivih proizvoda, jesti – sir. Nenad Raos sa znanstvene perspektive o prevari na tržištu dodataka prehrani, za Bug.

22.08. (22:00)

Ni s vodom nikad ne znaš

Raos: je li čista voda dobra za piće?

Voda je, kažu, najzdravije piće, no ne mora biti tako. Voda može biti i najnezdravije piće ako se u njoj nalaze patogene bakterije. No koja je voda zdrava? U vodi iz bunara nema bakterija, no samo ako je vađena iz dovoljne dubine da u nju ne može ući ništa iz septičke jame i sličnih mjesta gdje žive patogene bakterije. I „najčišća voda za piće“, naime kišnica, može biti opasna po zdravlje ako se ne drži u čistim posudama. Stoga je kišnicu najbolje prokuhati, kao što se, konačno, prokuhava destilirana voda. Sve u svemu, nije lako odgovoriti na pitanje što je čisto, a što nečisto. To je krivo postavljeno pitanje, jer ne treba pitati je li nešto čisto, nego od čega je čisto. I koliko je od čega čisto. Nenad Raos za Bug.

11.08. (09:00)

Teflon bi mogao biti stvar prošlosti

Kemičar u kući: čari lijevanog željeza

Iza riječi gus krije se lijevano željezo (njem. Gußeisen) i to – važno je napomenuti – sivo željezo, jer osim sivog sirovog željeza postoji i ono drugo, sjajno, koje se zove bijelo sirovo željezo. No da bi se razumjela razlika između bijelog i sivog željeza treba zaviriti u visoku peć. Željezo, a posebice ono sivo, slabo provodi toplinu, no ima velik toplinski kapacitet. To znači da će lonac od gusa biti, istina, teško zagrijati, ali i teško ohladiti. Zato će, jednom zagrijan, održavati postojanu i ravnomjernu temperatru na čitavoj površini, a to je pri kuhanju najvažnije. U takvom loncu hrana neće zagorjeti. Lonci od nehrđajućeg čelika sadrže otrovne metale. No oba sastojka gusa – željezo i grafit – neškodljive su tvari. Nenad Raos za Bug.

25.06. (18:00)

E, sad ste nagrabusili

Kemičar u kući: Ima li zaštite od komaraca?

Ugasiti svjetlo u sobi prije spavanja ima smisla jer komarac vidi svoju žrtvu na udaljenosti od pet do šest metara. Osjeti i njezinu toplinu, no tek ako joj se približi na 20 centimetara. Stoga bi spavanje u mraku moglo zaštititi od uboda da nije još trećeg, najvažnijeg osjetila, njuha. Najsigurniji put do žrtve pruža komarcu miris ugljikova dioksida, koji oni osjete. No komarac ne njuši samo ugljikov dioksid, privlače ga i drugi tjelesni mirisi. Usto voli miris butanola i cikličkog ketona ciklopentanona. I evo eldorada za trgovce svakojakim zamkama za komarce. U vodi treba otopiti smeđi šećer, a potom u nju staviti malo kvasca pa staklenku s otopinom omotati tamnim papirom ili tkaninom te je ostaviti na suncu.Kvasac će činiti svoje stvarajući ugljikov dioksid koji će privlačiti komarce. Kad se kukac približi na 20 centimetara od površine tekućine, osjetit će joj toplinu pa će se na nju spustiti – i utopiti. Nenad Raos o prirodnoj metodi rješavanja ljetnih napasti za Bug.

17.06. (14:00)

Za zdrave zube i sačuvane kosti

Kemičar u kući: muke s fluorom

Učestalost karijesa manja je kod djece koja žive u krajevima s vodom bogatom fluoridima (koncentracije više od 1 mg/L) od one koja žive tamo gdje ih u vodi ima malo. Treba dakle uzimati fluor, jer fluor štiti zube. Fluor se ugrađuje u zubnu caklinu, gdje mu je i mjesto, no ako ga ima previše ugrađivat će se i u kosti. Kosti će uslijed toga postati krhkije i sklonije pucanju, a nije dobro ni kad fluora ima previše u zubima. No to nije sve. Fluor je neutrotoksičan. Smanjuje, između ostalog, i inteligenciju djece. Treba ga izbjegavati, a opet ne. Fluor je nužan, ali se s njime ne smije pretjerati. Već 0,05 mg fluora na dan po kilogramu tjelesne težine može spriječiti karijes, pri dozi od 4,3–7,6 mg/kg očituju se simptomi kronične toksičnosti (vrtoglavica, povraćanje, proljev), a pri dozi od 40–80 mg/kg tjelesne težine (LD50) nastupa smrt. Ima ga u čaju i ribama, puno više nego u mesu. Nenad Raos za Bug.

19.05. (09:00)

Samo papaj

Kemičar u kući: gorki bademi – lijek ili otrov

O hrani se priča, o lijekovima još više, a ponajviše o ljekovitosti ili nezdravosti onoga što jedemo i pijemo. Jedna od tih čudnih, gotovo pa zagonetnih namirnica su i gorki bademi. U njima se nalazi cijanogeni glikozid amigdalin – spoj koji se sastoji od šećera (glikozid) a usto otpušta cijanidne ione. Smatra se da 50 sjemenki gorkog badema pojedenih u istom obroku može usmrtiti odraslog čovjeka, a 5 do 10 sjemenki dovoljno je da smrtno otruje dijete. No i bez smrtnog ishoda, otrovanje amigdalinom (tj. cijanidom oslobođenim iz njega) dovoljno je dramatično: ono izaziva povraćanje, proljev, vrtoglavicu i ubrzano disanje. No, gorki bademi imaju ljekovita svojstva, osim za vrućice, koristio se i kao diuretik i laksativ, a postoje teorije da liječe rak. U tome se nije pokazao učinkovit, no ne treba ga se bojati konzumirati, kaže Nenad Raos za Bug.

05.05. (10:00)

Dragi Lastane, smijem li gristi medalju iz 2018-e?

Kemičar u kući: Što se krije iza „nanosrebra”?

Baktericidno svojstvo srebra poznato je još od Rimljana, a nanočestice srebra, u obliku koloidnog srebra, još od 19. stoljeća. Pa ipak, znanost još nije rekla zadnju o sitnim česticama srebra. Kao prvo, što je to koloidno srebro? To bi bile, jednostavno rečeno, sitne čestice srebra raspršene u vodi ili vodenoj otopini. Pokazalo se da one djeluju pogubno za gljivice i plijesni, da uništavaju bakterije i viruse, da su djelotvorne i u uništavanju stanica raka. Djeluju i protiv virusa, pa i onih najgorih i najčešćih, poput uzročnika herpesa (HSV) i AIDSA-a (HIV-1). Uspješeno su iskušane i u liječenu raka, posebice raka dojke. Kao i sa svakim drugim lijekom, i s nanočesticama treba biti oprezan. Smatra se da su u koncentraciji većoj od 10 µmol/L toksične, odnosno ne bismo trebali unijeti u tijelo više od 0,1 g nanočestica srebra ili srebrovog nitrata. Nenad Raos za Bug.

06.04. (09:00)

Ne može škodit

Kemičar u kući: Pomaže li brokula?

Mnogobrojna su istraživanja pokazala kako sulforafan, glavni sastojak brokule, pomaže pri liječenju mnogih bolesti, od autizma i shizofrenije do osteoporoze i osteoartritisa. Usto, ono najvažnije, služi kao preventiva od malo pa svih vrsta raka, od malignih bolesti probavnog sustava (guštetače i debelog crijeva) do leukemije i raka prostate. No prije svega toga treba doći do sulforafana, jer on se, istina, nalazi u brokuli, ali u vezanom stanju. To znači da ga trebaju razgraditi enzimi. Ako se pak brokula izlaže temperaturi, kuha u vodi ili pari, djelovanje enzima se smanjuje, pa glukorafanin dospijeva u crijeva neizmjenjen. Nemamo svi iste crijevne bakterije, što znači da brokula nekome može više, a drugome manje značiti. Nenad Raos za Bug.

20.03. (08:00)

Što te ne otruje...

Kemičar u kući: jedenje boja i bojila

Što je to zdrava prehrana? U doba ratne gladi u Europi, brašna nije bilo, a kruh se morao peći. Švercalo se sirom, brašnom, uljem i slaninom kao što se danas šverca duhanom i kanabisom. Trebalo je znati što valja, a što ne valja. I znalo se. Zakoni toksikologije vrijede, razumije se, i za sintetske, anilinske boje. Za svaku je određena štetna doza, dakle doza koja se ne bi smjela prekoračiti bez opasnosti po zdravlje. Ima vrlo otrovnih boja, koje se ne bi smjelo dnevno uzimati više od 0,15 mg po kilogramu. Kada se odredi štetna doza, onda se može izračunati koliko se bojila može stavljati u prehrambeni proizvod. Nenad Raos za Bugovu kuharicu.