Raos: pH-metrom protiv bolesti krvožilnog sustava - Monitor.hr
04.12.2021. (13:00)

Elektroda kao sigurna metoda

Raos: pH-metrom protiv bolesti krvožilnog sustava

Novi se uređaj za mjerenje pH-vrijednosti kožnog tkiva sastoji od flastera veličine 2×2 cm na kojem se nalazi 25 nezavisnih senzora. Kažem „senzora“ jer se svaki od njih sastoji od plosnate referentne (Ag/AgCl) elektrode te elektrode za mjerenje pH – silikonske iglice pričvršćene za zlatnu podlogu. Debljina iglice (microneedle) na najdebljem dijelu iznosi samo 0,9 milimetara. Kad probije kožu, kroz nju prolaze vodikovi ioni do sloja zlata, pa se iz razlike potencijala prema referentnoj elektrodi može odrediti kiselost kožnog tkiva. Zašto je to važno? Važno je prije svega radi dijagnostike bolesti perifernih arterija (BPA). U toj je bolesti tkivo slabo prokrvljeno, u njega ne dolazi dovoljno kisika, pa se mora poslužiti „rezervnim metabolizmom“, koji ne ide do razgradnje sastojaka hrane na ugljikov dioksid i vodu nego na mliječnu kiselinu. Nenad Raos o etičkoj i ekonomičnoj novosti u medicini za Bug.hr.


Slične vijesti

02.03. (23:00)

Tehnologija koja zdravlje znači

Testisi iz zdjelice, protetske oči iz 3D printera i umjetni jezik, ubojica bakterija

Umjetni testisi obećavaju revoluciju u reproduktivnoj medicini i liječenju poremećaja spolnog razvoja i muške neplodnosti. Testisi uzgojeni u laboratoriju Instituta za nanotehnologiju i napredne materijale Sveučilišta Bar-Ilan preživjeli su u posudi do devet tjedana i bili su nalik prirodnim testisima miša; čak su razvili cjevaste strukture ekvivalentne onima koje proizvode spermu u testisima miševa i ljudi. Novostvoreni organoidi testisa nisu proizvodili spermu, ali bi stanice mogle sudjelovati u mejozi, staničnoj diobi koja se koristi za proizvodnju različitih spolnih stanica, uključujući spermu. Ubuduće, tim istržaivača želi istražiti mogu li se organoidi natjerati da proizvode spermu i hormone. Još novosti iz napredne medicinske tehnologije donosi Bug.

08.10.2023. (12:00)

Od zlatnog zuba do zlatne stanice

Spajanje čovjeka i stroja: Zlatom se tetoviraju stanice, zaslon se pali u mozgu

Black and white microscope image of a fibroblast cell with an array of gold nanodots highlighted in yellow.

Tetovaža s kože probila se do tjelesnih stanica, a novi majstori tetoviranja su znanstvenici koji se umjesto bojom koriste zlatom. Riječ je o revolucionarnoj tehnici litografije nanootiska kojom su znanstvenici na stanice fibroblasta živih mišjih embrija utisnuli zlatne nanotočkice i nanonožice. Taj pokušaj spajanja čovjeka s tehnologijom najvjerojatnije će omogućiti stvaranje bioničkih uređaja, biosenzora. Najzaslužniji za to je znanstvenik sa Sveučilišta Johns Hopkins David Gracias, voditelj istraživačkog tima, koji vjeruje da će tehnika tetoviranja stanica zlatom donijeti velike promjene u zdravstvu. “Želimo imati senzore za daljinsko praćenje i kontrolu pojedinačnih stanica i njihove okoline u stvarnom vremenu. Kada bismo imali tehnologiju za praćenje zdravlja izoliranih stanica, možda bismo mogli dijagnosticirati i liječiti bolest znatno prije nego što se cijeli organ ošteti”, izjavio je Gracias. Lider

03.10.2023. (13:00)

Nova nada

Projekt THOR: implantat koji liječi rak u samo 60 dana

Slika ilustrira kako će se implantat "zatvorene petlje" nazvan HAMMR koristiti za liječenje raka jajnika. Implantat, dovoljno malen da se može ugraditi minimalno invazivnom operacijom, razvija tim istraživača sa Sveučilišta Rice 📷 Veiseh Lab / Rice University

Sustav zvan “sense-and-respond implant technology” ima za cilj poboljšati ishode imunoterapijskih tretmana za pacijente s rakom jajnika, gušterače i drugih karcinoma koji se teško liječe. Uz ovu tehnologiju, kažu istraživači, izlječenje raka moglo bi biti jednostavno kao nekoliko dodira na mobilnom uređaju. “Umjesto vezivanja pacijenata za bolničke krevete, IV vrećice i vanjske monitore, koristit ćemo minimalno invazivni postupak za implantaciju malog uređaja koji kontinuirano prati njihov rak i prilagođava dozu imunoterapije u stvarnom vremenu”, objašnjavaju istraživači. Današnje terapije liječe rak kao da je statična bolest, a zapravo stanice raka neprestano se razvijaju i prilagođavaju terapiji. Ovaj bi uređaj trebao ubrzati terapiju pružajući podatke u stvarnom vremenu iz okružja tumora koji zauzvrat mogu usmjeravati učinkovitije nove terapije s podacima o tumorima, djelujući u isto vrijeme kao sustav za praćenje raka i kao sustav za davanje lijekova. Bug

16.08.2023. (15:00)

Sorry, alternativci, ali možda i bolje

YouTube postrožuje politiku postupanja prema medicinskim dezinformacijama

Nastavno na pravila uvedena tijekom pandemije, YouTube najavljuje implantaciju svojih dugoročnih politika postupanja prema video sadržajima koji se tiču medicine, posebice dezinformacija i neslužbenih metoda liječenja karcinoma. U vremenima kada informacije vezane uz medicinu evoluiraju, s njima se mijenjaju i dezinformacije, pa su u ovoj platformi odlučili izraditi dugoročni okvir, kojim će se voditi kada je riječ o moderiranju sadržaja iz domene medicine i zdravlja. Ubuduće će s YouTubea biti uklanjani sadržaji koji daju netočne informacije o prevenciji i liječenju bolesti, negiraju njihovo postojanje, ili pak promoviraju “čudotvorne” načine liječenja raka. Bug

02.08.2023. (19:00)

Liječnici svijeta, ujedinite se

Onkolozi dižu uzbunu zbog profitom vođene industrije lijekova protiv raka

Liječenje raka je komercijalizirano i više nije primarno usmjereno na pružanje pomoći pacijentima da žive dulje, tvrdi više od 30 liječnika i akademika iz cijelog svijeta. Pišući u medicinskom časopisu The Lancet, liječnici su se žalili na prebacivanje u posljednjih nekoliko desetljeća s pretežno javno financiranih kliničkih ispitivanja sa svrhom da odgovore na pitanja važna za pacijente, na ispitivanja koja financira industrija kojima je cilj postići regulatorno odobrenje ili komercijalnu prednost. Znatan dio prihoda industrije koristi za marketinške kampanje s ciljem utjecaja na pacijente. Liječnici su pozvali na rekalibrirani pristup koji je više usmjeren na pacijenta i daje prioritet odgovarajućoj skrbi”, kao i na “liječenja koja poboljšavaju preživljavanje i kvalitetu života i koja su dostupna svim pacijentima. HRT

20.05.2023. (15:00)

Budućnost je tu

Novi alati koji pomažu kod nekih bolesti, izumi za prevenciju požara i drugi tehnološki noviteti

Medicina grabi naprijed velikim koracima. Novi alat australskog Sveučilišta New South Wales koji se može pokrenuti na standardnom prijenosnom računalu koristi umjetnu inteligenciju kako bi temeljne znakove Parkinsonove bolesti otkrio godinama prije nego što se pojave prvi simptomi poput drhtanja i usporenih pokreta. Znanstvenici su razvili novi premaz za uništavanje bakterija i virusa koji bi mogao pomoći u rješavanju rastućeg problema bolničkih superbakterija otpornih na lijekove. Razvili su i revolucionarnu kisik-ionsku bateriju koja se može pohvaliti iznimnom izdržljivošću, eliminira potrebu za rijetkim elementima i rješava problem opasnosti od požara. Tu je i robot koji pronalazi izgubljene stvari kao pomoć ljudima koji pate od demencije. Bug

10.04.2023. (00:00)

I najbolje i najgore događa joj se u isti čas

S 28 godina otkrila je lijek koji bi mogao spasiti milijune, a onda joj se srušio svijet: “Bolest je rijetka i smrtonosna”

Antimicrobials researcher wins award for women in science | Chemistry | The University of Sheffield

Kirsty Smitten  sa samo 28 godina postigla je nešto što nije napravljeno u gotovo 40 godina: stvorila je novu klasu antibiotika u borbi protiv antimikrobne rezistencije, koju Svjetska zdravstvena organizacija naziva jednom od najvećih prijetnji globalnom zdravlju, zbog koje bakterije, virusi, gljivice i paraziti evoluiraju tijekom vremena i više ne reagiraju na lijekove. No, ova iznimna biokemičarka sada se mora suočiti s činjenicom joj je ostalo još samo nekoliko mjeseci života nakon što joj je dijagnosticiran iznimno rijedak rak, srčani angiosarkom, u terminalnoj fazi. “Ponekad me obuzme bijes. Gledala sam vijesti o osuđenom silovatelju i uzrujala sam se, želeći znati zašto mi je dano samo nekoliko mjeseci života kad u svijetu postoje ljudi poput njega. To je nepravda. Nema riječi kojima bih opisala koliko sam tužna što neću vidjeti kako će se razvijati naš rad. Nadam se da će se posao nastaviti i bez mene”, kaže Kirsty. Jutarnji

03.01.2023. (14:00)

"Generalni oporavak i rast gospodarstva očekujem krajem 2023., početkom 2024."

Poznati hrvatski znanstvenici, IT-jevci i poslovni ljudi: Što nam donosi 2023.?

What Does Data and Analytics Need for 2023? Forrester Shares Predictions

  • Godina 2023. bi nam, nažalost, mogla biti jednako turbulentna kao i 2022. Recesiju već gotovo svi očekuju, geopolitička žarišta se povećavaju, a inflacija je još uvijek visoka pa će centralne banke i dalje biti prisiljene držati kamatne stope visokima, što opravdava očekivanja o recesiji. Neizvjesnost je, stoga, ključna riječ s kojom ulazimo u 2023. (politički ekonomist Vuk Vuković, Sveučilište u Oxfordu)
  • Očekujem značajne napretke u više područja biomedicine. U ovoj je godini otkriveno da je Epstein-Barrov virus (koji uzrokuje mononukleozu) glavni uzročnik multiple skleroze pa je za pretpostaviti da će se u 2023. krenuti s izradom cjepiva i lijekova protiv tog virusa. U budućnosti će umjetna inteligencija u medicini biti još važnija i donosit će veće koristi. (Janoš Terzić, Katedra za imunologiju i genetiku, Medicinski fakultet u Splitu)
  • Svjedočili smo nezamislivo brzom napretku u razvoju mRNA cjepiva pa će biti zanimljivo vidjeti u kojem smjeru i protiv kojih bolesti će se takva cjepiva dalje razvijati. Još jedan uzbudljiv napredak mogao bi se dogoditi u terapijama za uređivanje gena pomoću tehnologije CRISPR, koja se još naziva “genetskim škarama” i za koju je dodijeljena Nobelova nagrada 2020. godine. Ona bi mogla biti ključna u liječenju genskih poremećaja i drugih bolesti, uključujući neke vrste raka, HIV/AIDS i dijabetes tipa 1. (molekularna biologinja Iva Tolić, Institut Ruđer Bošković)
  • Dugoročno gledano, ja sam optimist. Pred nama jesu veliki, teški i ozbiljni izazovi i prijetnje, kao što su globalno zatopljenje, odnos Kine i SAD-a te potencijalne negativne posljedice brzog razvoja umjetne inteligencije. No vjerujem da ćemo dugoročno prevladati te izazove i da će nam razvoj umjetne inteligencije donijeti puno toga dobroga. (fizičar Marin Soljačić, Massachusetts Institute of Technology) Index
09.12.2022. (19:00)

Više od 300 medicinskih proizvoda nedostupno hrvatskim pacijentima od 1. siječnja

Kao posljedica neprestanog snižavanja cijena medicinskih i ortopedskih pomagala, koje je i ovaj tjedan jednostrano proveo Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje, više od 200 000 pacijenata ostat će bez svojih pomagala od početka sljedeće godine, a zalihe pojedinih proizvoda neće biti dostupne već za tjedan dana. Direktorica granskih udruga HUP-a Marijana Filipić istaknula je da mnoge članice Koordinacije za medicinske proizvode više ne mogu podnijeti teret poslovanja s negativnom maržom jer su nabavne cijene samo ove godine porasle između 30 i 40 posto. Mnogi su distributeri već obavijestili veledrogerije o nemogućnosti isporuke medicinskih pomagala te se očekuje da će se njihova nestašica osjetiti kada veledrogerije potroše svoje zalihe. Lider

04.08.2022. (14:00)

Operacije na CNC stroju

Robot bolji od kirurga: korak do automatiziranih operacija

Roboti bi uskoro mogli nadmašiti ljudske performanse. U radu, objavljenom u IEEE Transactions on Automation Science and Engineering, međunarodni tim istraživača izvijestili su o eksperimentu u kojem je robot zadatke obavio jednako dobro kao iskusni kirurg, ali brže i dosljednije. straživači su na robotsku ruku standardnog robotskog sustava da Vinci postavili 3D ispisane markere što im je omogućilo da prate njegovo kretanje pomoću senzora za boju i dubinu. Pokrete ruke analizirali su pomoću algoritma strojnog učenja. Rezultati sugeriraju da uvježbani model može smanjiti srednju pogrešku praćenja za 78 posto, s 2,96 milimetara na samo 0,65 mm. Sustav je testiran protiv iskusnog kirurga s više od 900 operacija i devet dobrovoljaca bez kirurškog iskustva. Svi su prošli standardizirani test za obuku kirurga koji uključuje prijenos šest trokutastih blokova s jedne strane daske s klinovima na drugu i zatim natrag. Zadatak se čini jednostavan, ali zahtijeva milimetarsku preciznost. Bug