Raos: „Trojanskim konjem“ protiv raka - Monitor.hr
20.07.2024. (10:00)

Taktika koja uvijek pali

Raos: „Trojanskim konjem“ protiv raka

Može li se stanicu raka toliko prevariti da se umjesto za zaštitnika veže za svog ubojicu? Može: ako se trombocit preruši u limfocit. Kad rak širi metastaze, otpuštajući maligne stanice u krvni optok, i on se brine za svoje dobro. Mnoge opasnosti vrebaju na te zloćudne stanice što kruže krvlju (circulating tumor cells, CTCs), od mehaničkog oštećenja u žilama do napada T-limfocita. No i za to ima lijeka. Baš kao što se organizam brani od tumorskih stanica, tako se i tumorske stanice brane od organizma. One za sebe vežu trombocit. Zamisao autora novog znanstvenog rada sasvim je jednostavna: treba napraviti trombocit sa svojstvima T-limfocita, koji ubija tumorske stanice. I eto Trojanskog konja! O dobrim vijestima Nenad Raos za Bug.


Slične vijesti

Subota (13:00)

Kad ti život da CO2, CO ti napravi

Fotokatalizator pretvara CO2 u korisni plin uz pomoć svjetlosti

Iako je ugljikov monoksid (CO) na lošem glasu, ima ključnu ulogu u industriji. Kineski znanstvenici razvili su fotokatalizator od titanijeva dioksida (TiO2) i bakrovog spoja (CuPc) koji pomoću svjetlosti pretvara ugljikov dioksid (CO2) u CO. Njihov katalizator apsorbira širi spektar svjetlosti i djeluje 3,7 puta učinkovitije od čistog TiO2. Iako je izazov izdvajanje čistog CO2, ovaj napredak otvara put novim metodama smanjenja emisija i mogućoj proizvodnji goriva iz atmosferskog CO2. Dakle, CO više nije samo otrov, već i nada za čišću budućnost! Nenad Raos za Bug

23.03. (21:00)

Znanost prede svoje niti – i opet je magnezij heroj

DNA pređe jače od najlona

Kineski znanstvenici uspjeli su od DNA proizvesti superčvrstu nit koristeći metalne ione, pri čemu se kao najbolje rješenje pokazao magnezij. Ovaj ion, koji već prirodno stabilizira DNA u organizmima, omogućio je da od 50 mg DNA ispredu kilometar dugačku nit promjera 4,5 μm. Dobivena nit nadmašuje prirodne materijale čvrstoćom i elastičnošću, ali ima izazove poput sporog predenja i degradacije s vremenom. Iako od ovih vlakana nećemo plesti čarape, primjena se očekuje u mehanobiologiji i bioelektronici. Nenad Raos za Bug

15.03. (15:00)

Kad znanost kaže "nek fermentira", bakterije kažu "drž’ mi pivo"!

Bakterija za sve: čisti vodu i daje vodik, proteine i biopolimere

Purpurne fototropne bakterije (PPB) su pravi mikrobiološki švicarski nožić – mogu živjeti na svjetlosti, organskim i anorganskim spojevima te u aerobnim i anaerobnim uvjetima. Talijanski znanstvenici dokazali su da ih se može koristiti za proizvodnju vodika, proteina i biorazgradivog polimera PHB. U pokusima s miješanom kulturom iz sirutke, treći dan kulture bio je najproduktivniji, dajući 64 L vodika i značajne količine biomase. Iako prihod od 0,6 $ na 1000 L nije velik, PPB rade na industrijskom otpadu – što ih čini ekološki i ekonomski zanimljivima. Bug

08.03. (16:00)

Znanost iza tanjura

Raos: Kako se kuha najbolja kokošja juha

Kokošja juha je krepka i ljekovita, a njezina snaga leži u aminokiselinama koje nastaju dugim kuhanjem. Kineski znanstvenici istražili su kako način i trajanje kuhanja utječu na okus i miris juhe. Najbogatija aromom ispala je juha iz glinenog lonca nakon četiri sata kuhanja. Elektronički nos i jezik potvrdili su da juha mijenja svojstva ovisno o posudi i vremenu pripreme. No koja je najbolja? Znanost ostavlja odgovor otvorenim – jer, kao što znamo, o ukusima se ne raspravlja. Nenad Raos za Bug

06.03. (19:00)

Kad znanost zalijepi ono što se ne može zalijepiti

Hidrogel: nova nada za ozljede leđne moždine

Kineski znanstvenici razvili su hidrogel koji može potaknuti zacjeljivanje ozlijeđene leđne moždine. Ključni sastojci su magnezij, koji sprječava odumiranje stanica, i mangan, koji razgrađuje štetni vodikov peroksid. Gel se veže za fibroin iz svile, omogućujući lakšu primjenu. Pokusi na miševima pokazali su djelomični oporavak, iako potpuni lijek još ne postoji. Ova metoda obećava značajan napredak u regeneraciji živčanog tkiva, donoseći nadu onima s ozljedama leđne moždine – i znanstvenicima koji vole izazove nemogućeg. Bug

22.02. (15:00)

Kad ti Svemir servira amonijak, napravi teoriju o životu!

Amonijak i tekuća voda u svemiru: Ključna otkrića s asteroida Bennu

Znanstvenici su u uzorcima asteroida Bennu pronašli aminokiseline i baze nukleinskih kiselina, no to nije iznenađenje – takvi spojevi otkriveni su još 1969. godine u meteoritu Murchison. Pravo otkriće je visoka koncentracija amonijaka (NH3), vezanog za minerale gline. Njegova prisutnost omogućila je postojanje tekuće vode na temperaturama nižim od -55 °C, pa i do -97 °C. To upućuje na mogućnost kemijskih procesa ključnih za nastanak života u ekstremno hladnim dijelovima svemira. Nenad Raos za Bug

15.02. (09:00)

Možda je bolje da ipak pojedete špinat

Raos: Je li crno vino dobro za krv? Iako ima željeza, ne liječi anemiju

Jedno staro vjerovanje, pravo rečeno pučka medicina, kaže da je dobro piti crno vino jer ono jača krv. Ne jača krv dakako alkoholom, nego željezom u kojem ga ima na pretek. Dnevne potrebe zdravog odraslog muškarca za željezom su 10 mg, a žene 15 mg (u trudnoći međutim i 30 mg). Iz toga slijedi jednostavan zaključak: popijemo li poslije ručka čašu crnog (ili bijelog) vina, unijet ćemo u tijelo najviše miligram željeza, a to čini 10 % dnevnih potreba za tim esencijalnim elementom, kod žena još manje. No kad bismo htjeli sve potrebe za željezom namiriti vinom, trebali bismo ga dnevno piti, ovisno o vrsti vina, između tri i 20 litara – a to nam sigurno nijedan liječnik ne bi preporučio. Nenad Raos za Bug

08.02. (16:00)

Može se reći da... rade prekovremeno

Alge hvataju CO2 – i kad su žive i kad su mrtve

Alge iz roda Sargassum hvataju CO₂ dok rastu, ali kada ih je previše, mogu uništiti morski ekosustav. Kineski znanstvenici pronašli su rješenje – pretvaraju ih u ugljen koji nastavlja hvatati CO₂ čak i nakon što alge uginu. Proces uključuje zagrijavanje algi s kalijevim feratom (K₂FeO₄), čime nastaje materijal s mikroskopskim porama idealnim za skladištenje ugljikova dioksida. Ovaj „ugljični filter“ može višekratno zarobljavati i otpuštati CO₂, a kad se istroši, lako se reciklira. Tako su alge, od ekološkog problema, postale jedno od mogućih rješenja za smanjenje emisija. Nenad Raos za Bug

02.02. (00:00)

Crna revolucija – sad i u bojama

Supercrni materijal pretvara Sunčevu energiju u pitku vodu brže nego ikad

Kineski znanstvenici razvili su novi materijal – spinelni oksid HESO – koji apsorbira čak 95,5 % Sunčeve energije, pretvarajući je gotovo u cijelosti u toplinu isparavanja. To znači da solarni destilatori premazani ovim materijalom mogu proizvesti do 16 litara pitke vode dnevno po kvadratnom metru, čak i u oblačnim uvjetima. Umjesto kemijskih eksperimenata, istraživači su koristili kvantno-mehaničke proračune za dizajn ovog „crnila nad crnilima“. U prijevodu: budućnost solarne destilacije je svjetlija – odnosno, tamnija nego ikad! Nenad Raos za Bug

25.01. (20:00)

Svejedni spas: jedite kao svinje

Raos: Mane isključivo mesne prehrane

Istraživanja mesojedne dijete otkrivaju ozbiljne nedostatke ključnih nutrijenata poput vitamina C, vlakana i magnezija, dok natrija ima previše, što narušava ravnotežu organizma. Povijest nas uči da je raznolika prehrana, poput one škotskih mornara s limunovim sokom i kiselim kupusom, ključ zdravlja. Vegetarijanstvo također nije idealno zbog nedostataka i antinutrijenata. Zaključak? Jedite raznoliko, baš kao svinje, jer ljudi su, poput njih, svejedi – i ne traže rješenja u ekstremima prehrane. Bug