Rast broja novorođenčadi u Hrvatskoj: U srpnju rođeno više od tri tisuće beba - Monitor.hr
03.09. (14:00)

Hrvati ozbiljno shvatili poziv na spajanje ugodnog s korisnim

Rast broja novorođenčadi u Hrvatskoj: U srpnju rođeno više od tri tisuće beba

Prema podacima Ministarstva demografije i useljeništva, u prvih sedam mjeseci u Hrvatskoj je rođeno 924 djeteta više nego u istom razdoblju prošle godine. U srpnju je, prvi put nakon šest godina, zabilježeno više od tri tisuće novorođenčadi. Ministar Ivan Šipić ističe kako su podaci ohrabrujući, no poziva na oprez jer se demografski trendovi ne mijenjaju preko noći. Iz Ministarstva naglašavaju da su pozitivnim pomacima pridonijele jače rodiljne potpore i programi stambenog zbrinjavanja te najavljuju nastavak politika usmjerenih na zadržavanje mladih i povratak iseljenika. tportal


Slične vijesti

23.08. (08:00)

Swipe desno za brak, swipe lijevo za natalitet

Demografsku krizu prije će riješiti infrastruktura nego tradicija

Unatoč blagom rastu u 2025. s 32.479 rođene djece, Hrvatska bilježi dugoročni demografski pad i negativan prirodni prirast u svim županijama. Pad nataliteta nije samo posljedica ekonomije, već kompleksne kombinacije stambenog pitanja, nestabilnih poslova i novih životnih stilova. Iako su brakovi rjeđi, a jednočlana kućanstva čine gotovo trećinu ukupnog broja, obitelj nije nestala već mijenja oblik. Demografski oporavak stoga ne zahtijeva moralne prodike, već prilagodbu javnih politika, infrastrukture i društvenih sustava stvarnim potrebama građana. Nacional

13.06. (21:00)

Tko rodi, pričat će

Analiza demografskih mjera: Između milijunskih potpora i puste zemlje

U Hrvatskoj potpore za novorođenčad drastično variraju: općina Sali rekorder je za prvo dijete s gotovo 8.000 eura, dok Vir za peto daje čak 26.000 eura. Nasuprot njima, 14 lokalnih jedinica uopće ne isplaćuje naknade. Unatoč financijskim injekcijama, zemlja godišnje gubi oko 19.000 stanovnika, odnosno 52 dnevno. Zanimljivo je da visoke potpore ne jamče uspjeh. Podstrana ima najbolji vitalni indeks u državi iako nije među rekorderima po naknadama, dok općina Biskupija bilježi najgori omjer sa samo jednim rođenim na 35 umrlih. Nacional

09.05. (02:00)

Vodič za preživljavanje u kozmičkoj gužvi

Buckminster Fuller: Vizualizacija rasta stanovništva i granica izdržljivosti “Svemirskog broda Zemlja”

Buckminster Fuller, vizionarski dizajner i teoretičar sustava, koristio je inovativnu vizualizaciju podataka kako bi upozorio na dugoročne posljedice ljudskog djelovanja. Kroz svoj Dymaxion zemljovid i koncept “Svemirskog broda Zemlja”, naglašavao je našu međuovisnost i krhkost resursa. Još je 1965. godine precizno predvidio izazove prenapučenosti, koristeći podatke od 1000. pr. Kr. kako bi prikazao eksponencijalni ljudski rast na ograničenom kopnu. Fuller je dokumentirao demografsku eksploziju i tehnološki napredak od prapovijesti do 1965., kritizirajući usku specijalizaciju i kratkovidnu potragu za profitom. Vjerovao je da se sustavnim dizajnom i sveobuhvatnim razmišljanjem može osigurati globalno blagostanje bez iscrpljivanja planeta. Njegov rad ostaje ključni putokaz za održivu budućnost čovječanstva u beskrajnom kozmosu. Open Culture

18.04. (12:00)

Bonus za čuvanje unuka

Hrvatska bilježi prve pozitivne demografske pomake uz rast broja rođenih i povratak iseljenika

Najvažnija vijest je oprezni demografski optimizam: u prva dva mjeseca 2026. rođeno je 250 djece više nego lani, a prirodni pad se smanjuje. Demograf Stjepan Šterc naglašava da ključ leži u konkretnim mjerama poput onih iz Svete Nedelje, gdje se uvodi plaćeni “baka i djed servis” (360 € mjesečno) i potpore za roditelje odgojitelje. Cilj je zakonski zaokružiti četiri stupa: stop iseljavanju, poticanje rađanja, naseljavanje praznih područja i funkcionalna integracija stranih radnika. N1

11.04. (00:00)

Od binga i briškule se ne živi (a i dom treba platiti)

Demografska kriza: Izazovi skrbi za sve starije stanovništvo u Hrvatskoj

Hrvatska se suočava s ozbiljnim demografskim starenjem: udio osoba starijih od 65 godina dosegnuo je 23,3%, uz nepovoljan omjer radnog stanovništva. Tradicionalna obiteljska skrb više nije održiva, a kapaciteti javnih domova (pokrivaju tek 3,4% populacije) nedostatni su. Iako država i gradovi grade nove centre, ključni problemi ostaju visoki operativni troškovi (ekonomska cijena do 1700 € naspram mirovine od 611 €) i kritičan deficit stručnog kadra. Bez sustavnih javnih subvencija i strateškog zapošljavanja, novi objekti riskiraju cjenovnu nedostupnost ili nemogućnost pružanja usluge. Poslovni

20.02. (17:00)

Prazne kolijevke, puni planeri

Demografski ponor Europe: Švedska i EU bilježe povijesno niske stope plodnosti

Švedsko istraživanje otkriva drastičan generacijski jaz: čak 22% žena ne želi djecu, naspram samo 8% muškaraca. Stopa plodnosti u Švedskoj (1,43) i EU (1,38) daleko je ispod 2,1 potrebne za obnovu stanovništva. Mladi kao razloge navode financijsku stabilnost, stambeno pitanje i potragu za idealnim partnerom, tretirajući roditeljstvo kao “projekt” koji se odgađa. Demografi upozoravaju na demografsku inerciju: čak i uz bolje mjere, broj potencijalnih majki opada, što dugoročno vodi u ovisnost o imigraciji za opstanak društva. Index

27.12.2025. (16:00)

Planet staračkih domova i upitnih mirovina

Demografski kolaps: Svijet stari brže nego što ekonomski sustavi mogu izdržati

Iako se desetljećima strahovalo od prenapučenosti, čovječanstvo se danas suočava s obrnutim problemom – strmoglavim padom nataliteta. Glavna problematika nije sam broj ljudi, već drastična promjena dobne strukture. Zemlje poput Južne Koreje i Kine doživljavaju populacijsku imploziju, što vodi prema društvima u kojima dominiraju seniori. Takav trend stvara neodrživ pritisak na mirovinske i zdravstvene sustave jer sve manji broj radno sposobnih stanovnika mora uzdržavati sve veći broj umirovljenika. Zaključak je jasan: pad populacije ne donosi automatski blagostanje i više resursa, već prijeti ekonomskom stagnacijom i infrastrukturalnim kolapsom ako se društva hitno ne prilagode novoj demografskoj stvarnosti. Komentiraju na Forumu

23.12.2025. (08:00)

Ako ne možemo povećati natalitet, možda možemo uvesti Hrvate

Vlada traži izgubljene stanovnike: povratak dijaspore kao demografski spas

Hrvatska je između dva popisa stanovništva izgubila oko 400.000 ljudi, upozorio je državni tajnik Mladen Barać. Vlada rješenje vidi u jačem povezivanju s iseljeništvom, kojih u svijetu ima oko 3,2 milijuna, a milijun ima hrvatsko državljanstvo. Barać tvrdi da je trend povratka sve vidljiviji: iz europskog gospodarskog prostora vraća se oko 30.000 ljudi, a prošla godina bila je rekordna s 13.000 povratnika. Do kraja listopada ove godine gotovo 7000 ljudi steklo je hrvatsko državljanstvo. HRT, Danica

14.11.2025. (08:00)

Kad selo ostane bez djece, ali ima tri ministarstva za rješenje problema

Demografski slom jugoistoka Europe: manje ljudi, više briga

Zemlje jugoistočne Europe bilježe brzi pad stanovništva zbog niskog nataliteta, visoke smrtnosti i iseljavanja mladih. Mediji i političari reagiraju alarmizmom, dok se vlade oslanjaju na financijske poticaje za rađanje, koji se pokazuju neučinkovitima. Istodobno, društvo odbacuje useljavanje, premda je ono ključ rasta u drugim europskim državama. Strukturni problemi poput korupcije, niskih plaća i loših javnih usluga ostaju glavni poticaji odlasku. Bez promjene politike i društvenih stavova, demografski krug starenja i pražnjenja regije nastavit će se produbljivati. Niske stope zaposlenosti ukazuju na velik neiskorišten domaći potencijal radne snage. Vlade bi mogle nastojati i poboljšati ispodprosječni životni vijek, kako bi ljudi dulje i zdravije starjeli – i time dulje radili. DW

05.11.2025. (23:00)

Kad brojke putuju nizbrdo, a nada pliva uzvodno

Šonje: Optimistični potrošači imaju više djece, a inflacija uzrokuje manjak nataliteta

U Hrvatskoj su stope nataliteta i mortaliteta već veoma niske, broj stanovnika ne raste – počeo je dugoročno padati čak i ako ne uzimamo u obzir efekte ratnih zbivanja 1991.-1995. – a prosječni godišnji prirodni priraštaj je negativan. Dugoročne demografske prognoze za Hrvastku oko 2070.-2075. kreću se oko 3 milijuna stanovnika (gotovo milijun manje nego danas) i često se komuniciraju kao gotova stvar. Te prognoze ne treba uzimati olako. Moguće su varijacije od 2,67 do 3,22 milijuna ovisno o fertilitetu, mortalitetu i imigraciji. Dugoročne promjene ovise o gospodarskom rastu, produktivnosti, politikama za mlade roditelje i povratku dijaspore. Socio-ekonomski razvoj može ublažiti negativni trend, no bez rasta produktivnosti i međugeneracijskog altruizma, značajnija stabilizacija stanovništva ostaje izazov. Velimir Šonje za Ekonomski lab