Ravnoteža rada i slobodnog vremena je ciklus, ne postignuće - Monitor.hr
02.03.2021. (22:30)

Ravnoteža rada i slobodnog vremena je ciklus, ne postignuće

Dio znanstvenika potiče radnike da prestanu razmišljati o ravnoteži posla i rada kao o uspjehu kojeg se dosegne ili ne. Umjesto toga, sugeriraju da bi ova ravnoteža trebala biti doživotni proces, stalna vježba koja zahtijeva oprez, samosvjesnost i pravovremene prilagodbe. BBC


Slične vijesti

Četvrtak (16:00)

Više od jednog mjeseca radiš za grijanje

Radnik na minimalcu za pokriće godišnjeg troška energije treba raditi 37 dana

Iz analize Europskog sindikalnog instituta (ETUI), neovisnog istraživačkog centra ETUC-a, proizlazi da je oko 9,5 milijuna zaposlenih ljudi već imalo poteškoća s plaćanjem računa za energiju i prije no što je kriza započela. Sada su, pak, troškovi plina i električne energije diljem Europe porasli za 38 posto u usporedbi s prošlom godinom. Prema ETUC-ovim podacima, broj dana koje osoba na minimalnoj plaći treba raditi kako bi platila račun za energiju drastično je porastao u nekim zemljama. Ističu Estoniju (+26 dana), Nizozemsku (+20 dana), Češku (+17 dana) i Latviju (+16 dana). U četiri zemlje – Slovačkoj, Grčkoj, Češkoj, Italiji – prosječni godišnji račun za energiju također je sada veći od mjesečne plaće radnika koji zarađuje prosječnu plaću. Faktograf

12.09. (22:00)

Da nam živi živi (prekarni) rad

Fenomen rada na određeno u Hrvatskoj je više pravilo nego izuzetak

U Hrvatskoj se danas više nego u bilo kojoj drugoj zemlji Europske unije radi kratkotrajno privremeno, putem iznimno kratkih oblika ugovora o radu na određeno vrijeme koji se učestalo obnavljaju. Rad na određeno postao je ovdje više pravilo nego izuzetak i često ne vodi do trajnih poslova. Uvjeti takvog oblika rada nerijetko su nepovoljniji, a tretman tako uposlenih nejednak, što ostavlja i negativne posljedice na druge aspekte života. „Ne smiješ otići na bolovanje“; „Kada sam pitala za godišnji odmor rekli su mi da prvo biraju oni koji su na neodređeno“; „Ponašali su se kao da manje znam od njih i nisu prihvaćali moje mišljenje kao ispravno za rješavanje situacije“ – opisi su zaposlenika koji su tako radili… Lupiga

06.09. (17:00)

Zanimanje: lijeni pratitelj

Japanac naplaćuje 540 kuna – da ne radi ništa. Jedan klijent ga angažirao 270 puta: “Posao ide sjajno!”

4 Marketing Lessons From a Japanese “Rent a Person” Who Sells Nothing | by Ash Jurberg | Better Marketing

Shoji Morimoto zarađuje, a ne radi gotovo ništa. Inspiraciju za to dobio je nakon što su mu na poslu prigovarali da – ne radi ništa. Naplaćuje 10.000 jena (oko 540 kuna) po angažmanu klijentima samo da im bude pratilac. “Zapravo se iznajmljujem. Moj posao je da budem gdje god moji klijenti žele da budem i da ne radim ništa posebno”, rekao je  Morimoto. Posao ga je tako odveo u park s osobom koja se htjela igrati na klackalici. Mahao je kroz prozor vlaka potpunom strancu koji je htio da ga netko isprati. Odbio je ponude da premjesti hladnjak i ode u Kambodžu i ne prihvaća nikakve seksualne zahtjeve. Prošli tjedan, sjedio je nasuprot Arune Chide, 27-godišnje analitičarke podataka, odjevene u sari, i razgovarao s njom uz čaj i kolače. Jutarnji

05.09. (08:20)

I ove se godine traži najbolji radnik u Hrvatskoj, nagrada 100 tisuća kuna

26.08. (14:00)

Dok ga ne želiš dati sam

Termin “tihi otkaz” sve je popularniji na internetu

Označava situaciju u kojoj ne napuštate posao odmah, već se prestajete truditi na poslu. Još uvijek odrađujete svoje obaveze, ali mentalno više ne pristajete na kulturu užurbanosti da posao mora biti naš život. Fraza je ubrzo postala mainstream. The Guardian je napisao: “Tihi otkaz: zašto se proširilo puko odrađivanje minimuma na poslu”. Ovaj pojam je definiran i redefiniran. Za neke je to bio psihički odmak od posla. Za druge se radilo o neprihvaćanju dodatnog rada bez dodatne plaće. Tihi otkaz djeluje pasivno agresivno. Ako netko izgara na poslu, o tome treba otvoreno razgovarati u oba smjera. Reći da ćeš odraditi apsolutni minimum jer na to imaš pravo ili zato što imaš problema, zapravo ne pomaže nikome. Index

19.08. (12:00)

Danas jesi, sutra nisi

S dvije fakultetske diplome radi u trafici, prodaje novine i cigarete

Donedavna službenica, viša savjetnica za kulturu, sport i mlade u šibensko-kninskoj županijskoj administraciji nakon 28 godine predanog rada dobila je otkaz i dospjela na Zavod za zapošljavanje. Jer, u novoj reorganiziranoj upravi županije za nju, magistricu pedagogije i akademske violinistice, nije bilo mjesta. Ni u njenom dotadašnjem upravnom odjelu, ni u bilo kojem drugom, ali ni u jednoj županijskoj službi i ustanovi. Tkogod bi pomislio da je nešto gadno zgriješila ili da njezinu nesposobnost više nisu mogli tolerirati. Ali, Zlatka je za svoj rad minulih godina dobivala samo visoke ocjene. Problem vidi u tome što nije znala šutjeti. Zlatka ima 52 godine, živi s dementnom majkom za koju se brine, nije udana, nema djece i, što je najvažnije, ne štiti je ni stranačka iskaznica. A bez nje se u ovom klijentelističkom, uhljebničkom društvu i, očito stranačkoj državi, nemate čemu nadati.  Župan Jelić o ovom slučaju je rekao kako Zlatku “nitko ne želi u svom odjelu“, nesuradljiva je i konfliktna, a sudbina službenika je u rukama pročelnika. Lupiga

15.08. (12:00)

Imati suradnika za nadređenog umjesto šefa

Nekoliko osobina koje krase lidere

Menadžeri provode izrazito mnogo vremena u interakciji s drugima – ove interakcije ne uključuju samo podređene, nego i druge menadžere, ali i ljude izvan organizacije. Glavna svrha ovih interakcija je prikupljanje informacija te ostvarivanje i održavanje utjecaja kako bi lakše unijeli promjene. Tu su i brze odluke te kompromisi. Tempo rada je užurban i nepopustljiv, a sadržaj posla raznovrstan i rascjepkan – većina menadžera radi puno i nosi svoj posao kući. Tj. taj je posao poprilično nestrukturiran i manje formaliziran nego poslovi na nižim razinama organizacijske hijerarhije. Za obavljanje te funkcije potrebno je imati sljedeće osobine (Netokracija):

  • Motiv za moći
  • Visoku razinu aktivnosti
  • Samokontrolu
  • Emocionalnu inteligenciju
  • Karizmu
12.08. (09:00)

Sezonske mušice

Hrvatska strancima dala više od 77.000 radnih dozvola

Dosad je u sedam mjeseci izdano 12.700 radnih dozvola stranim radnicima, a oko 52.500 zahtjeva je dobilo pozitivno mišljenje te je u proceduri izdavanja. Najviše se traži konobara (5800), radnika u visokogradnji (5700), zidara (4700), kuhara (4350) i sobarica (3600), doznajemo u Hrvatskom zavodu za zapošljavanje. Kako piše Večernji, posljednjih godina zbog nestašice domaćih radnika, ponajviše u graditeljstvu i ugostiteljstvu, raste broj uvezenih radnika te iz godine u godinu imamo porast broja izdanih dozvola za boravak i rad državljanima trećih zemlja. Nažalost, toliki broj uvezenih radnika ne donosi nam bogzna što u razvojnom smislu. Imate nominalni rast BDP-a, što je pozitivno, no struktura hrvatskog gospodarstava nije dobra. Danica

18.07. (19:00)

Digitalni starosjedioci

Stižu zakonske izmjene za ljude koji rade u digitalnom okruženju, kao i od kuće

Putem digitalnih radnih platformi diljem EU danas radi oko 28 milijuna ljudi, a procjene su da će ih za tri godine biti 43 milijuna. Taj oblik rada, na koji su Uber ili platforme za dostavu samo prve asocijacije, i u Hrvatskoj je sve prisutniji i jedan je od čak devet “novih oblika rada” prepoznatih od Europske komisije. Zbog svega se našao i u prijedlogu izmjena i dopuna Zakona o radu za koji je prošli tjedan otvorena javna rasprava. Uz sam pojam te definiranje digitalne radne platforme ili “agregatora” (posrednika jedne ili više platformi) kao poslodavca, uređuje se i prag prihoda koji ne obvezuje na zaključivanje radnog odnosa, a to je manje od 60% bruto iznosa minimalne plaće tijekom jednog kvartala. Poslodavci i sindikati neke pozdravljaju, ali imaju i niz primjedbi. Poslovni

07.07. (09:00)

Odabir karijere: Postoji stranica koja vam pomaže otkriti koja vam vrsta poslova najviše leži