Reforma zdravstva je jedini pravi lijek za bolovanja

Bolje spriječiti nego šefu tlak podignuti

Reforma zdravstva je jedini pravi lijek za bolovanja

Prijedlog HUP-a o skraćivanju bolovanja na teret poslodavca s 42 na 7 dana otvorio je bolno pitanje hrvatskog sustava. Dok poslodavci upozoravaju na zlouporabe i visoke troškove, ključni problem leži u neučinkovitom zdravstvu. Duga bolovanja često su rezultat višemjesečnog čekanja na dijagnostiku, a ne samo oporavka. Primjeri poput Nizozemske pokazuju da rješenje nije u pukom rezanju prava, već u fleksibilnom povratku na rad i brzoj terapiji. Bez korjenite reforme sustava i digitalizacije kontrola, restriktivne mjere samo će prebaciti teret na bolesne radnike, prisiljavajući ih da rade dok su još nesposobni za rad. Bug

bolovanje HUP zdravstvo

Boli nas za posao

Rekordna ulaganja u medicinu rada zbog rasta bolovanja u Europi: kod nas s posla dnevno izostaje 74,5 tisuća radnika

Kronični manjak radne snage i rast bolovanja potaknuli su rekordna ulaganja privatnog kapitala u medicinu rada u Europi, koja su ove godine dosegla 1,8 milijardi eura. Absentizam raste zbog fizičkog i mentalnog iscrpljivanja zaposlenika, a sve češća su dugotrajna bolovanja. Slični trendovi vidljivi su i u Hrvatskoj, gdje su radnici u devet mjeseci potrošili 17,4 milijuna dana na bolovanju. Ulagači i poslodavci sve više ulažu u mentalno zdravlje, digitalizaciju i AI rješenja kako bi očuvali radnu snagu i smanjili izostanke. Netokracija

bolovanje medicina rada

Ti ne radiš, one djeluju

Ovisnosti rijetko otvaraju bolovanje, ali ga zato produžuju

Bolovanja zbog ovisnosti o alkoholu i drogama u Hrvatskoj čine tek 0,2 posto svih slučajeva, ali su među najdugotrajnijima, pokazuju podaci HZZO-a. U 2023. godini 515 osoba ostvarilo je više od 59 tisuća dana bolovanja, a sličan trend nastavljen je i 2024. Najčešće ovisnosti na radnom mjestu su alkohol, droge, kocka i digitalne navike. Stručnjaci upozoravaju da poslodavci sve češće biraju sankcije umjesto liječenja, iako je podrška ključna za oporavak i povratak radnika. Index

bolovanje droga ovisnost

Domaći recept za produženi vikend

Dvostruko više bolovanja u državnim tvrtkama nego u privatnim

Neobična bolest, koju karakteriziraju napadaji kašlja uoči praznika, kronični umor nakon godišnjeg odmora i iznenadna slabost petkom ili ponedjeljkom, očito je raširena. U državnoj upravi zaposlenici su na teret poslodavca u prosjeku bili na bolovanju 8,9 dana, dok je u privatnom sektoru taj broj 5,8 dana. Dok je prosječan radnik u privatnom sektoru tijekom 2024. godine uspio sakupiti oko 11 dana bolovanja (računajući i na teret poslodavca i HZZO-a), u državnim tvrtkama ta je brojka gotovo dvostruko veća – 21,8 dana. Ako se pogleda koliko se godišnjeg odmora ostvaruje kroz bolovanja, moglo bi se reći da smo pronašli domaću verziju skandinavske radne fleksibilnosti – samo bez digitalizacije i efikasnosti. Lider

bolovanje

Kad se posao razboli

Državne tvrtke troše milijune na bolovanja, a nitko nije neopravdano bolestan

Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje (HZZO) prošle je godine izdvojio 220 milijuna eura za dugotrajna bolovanja, a dio tog troška snose i poslodavci, uključujući državne tvrtke. Neke od njih, poput Hrvatske pošte, bilježe ogromne gubitke—između 12 i 15 milijuna eura godišnje. Hrvatskim autocestama bolovanja su lani stajala preko tri milijuna eura, dok su željezničke tvrtke također imale milijunske troškove. Unatoč svemu, niti jedna državna tvrtka nije prijavila neopravdana bolovanja, iako zdravstvene inspekcije zatvore 30% bolovanja zbog neosnovanosti. Najavljeno povećanje naknada dodatno zabrinjava poslodavce, koji traže da država preuzme veći dio tereta. tportal

bolovanje HZZO

Bolovanje na dijetu

Sada je prilika da poslodavcima smanjimo trošak bolovanja

Četiri su razloga da se teret bolovanja za poslodavce ograniči na pet dana. Prvi je taj da bi se tako smanjilo financijsko opterećenje poduzetnika – posebno za male i srednje tvrtke. Ujedno se na taj način povećava konkurentnost hrvatskoga gospodarstva jer u okružju, npr. Austriji, Njemačkoj, Sloveniji, bolovanja ne padaju toliko na teret poslodavca. Ostala dva razloga tiču se države jer bi se potaknulo odgovornije upravljanje zdravstvenim sustavom zato što bi država preuzela veću kontrolu nad izdavanjem i trajanjem bolovanja, što bi (ako računamo da su odgovornost i savjesnost onih u HZZO-u na visokoj razini) smanjilo zloupotrebe. Logika je posljednjega da će država, financira li veći dio bolovanja, imati i veći interes za kontrolu opravdanosti. Edis Felić za Lider.

bolovanje Edis Felić poslodavci

Nagrada za zdravlje – kazna za gripu

Domaća tvrtka se dosjetila kako smanjiti lažna bolovanja: Dobijete bonus za prisutnost

Imate gripu, odete na bolovanje i izgubite bonus. Upravo tako funkcionira jedna hrvatska tvrtka, da bi smanjili tzv. lažna bolovanja. Koje su prednosti, a koje mane takvog pristupa i koliko zapravo izostajemo s posla? Ne odete li na bolovanje, evo nagrade za prisutnost. To je praksa koju ima jedna hrvatska tvrtka. Što znači da ako ste bolesni, ostajete bez bonusa, na plaću koja je već manja zbog odlaska na bolovanje. Ideja je privlačna udruzi Glas poduzetnika koji se žale na bolovanja i zalažu da poslodavci radnicima isplaćuju plaću za samo 5 dana izostanka s posla, umjesto sadašnjih 42, kada trošak preuzima država. Međutim, to otvara mogućnost da, primjerice, radnici s gripom dolaze na posao i pošalju više kolega na bolovanje, što je kontraproduktivno. Net… komentiraju na Forumu

bolovanje bonus lažno bolovanje poslodavci tvrtke

Radnik koji je lijen, a još bi se i svađao

Poslodavac može riješiti problem radnika koji je često na bolovanju

Poduzetnik u jednoj Facebook grupi piše kako je njegov radnik često na bolovanju i da zbog toga ne dolazi na posao ‘relativno dugo‘. Pretpostavlja da tu ‘nisu čista posla i da njegova liječnica obiteljske medicine ne obavlja profesionalno i korektno svoj posao‘. Zato pita zna li tko gdje se i kako može prijaviti takav slučaj, što može pomoći kako bi se pokušalo stati na kraj iskorištavanju sustava i njega kao poslodavca.

Bilo je savjeta da se radnika prijavi Hrvatskom zavodu za zapošljavanje koje bi trebalo provjeriti je li on zaista osnovano na bolovanju ili mulja, a bilo je i priča da poslodavci sami potajno obilaze svoje radnike na bolovanju provjeravajući leže li u krevetu ili igraju nogomet. A neki angažiraju i detektivske agencije. Što kaže zakon? Ne smije se dati otkaz radniku koji je ozlijeđen ili ima profesionalnu bolest. Postoji mogućnost ponude druge vrste posla, a u slučaju odbijanja i otkaza, moguć je spor poduzetnika i radnika, pri čemu za odluku tko od njih dvojice ima pravo presudno može biti mišljenje liječnika specijalista medicine rada. Lider

bolovanje Edis Felić posao

Što ste 'bolovali', 'bolovali' ste

Novi pravilnik HZZO-a: Poslodavac može na osnovu dokaza ili opravdane sumnje tražiti kontrolu bolovanja

Na bolovanja se iz zdravstvenog budžeta godišnje troši više od 200 milijuna eura, a HZZO je uspio to srezati za 10 posto. Nakon kontrole 30 tisuća bolovanja, gotovo svako treće je bilo prekinuto, a liječnicima je izrečeno oko 1800 opomena i kazni, sve samo u prošloj godini. Neopravdana bolovanja radnika često uzrokuju nemogućnost urednog rada poslodavca, a zamjena radnika na bolovanju često nije ekonomski isplativa niti je moguće zbog stanja na tržištu rada, brzo pronaći odgovarajuću zamjenu za radnika koji je na bolovanju.

Upravno vijeće HZZO-a 30. srpnja 2024. godine donijelo novi Pravilnik o nadzoru i kontroli hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje, kojim je uređen način provođenja nadzora i kontrole koje provodi HZZO. Na zahtjev poslodavca, HZZO šalje svoje kontrolore da provjeri stanje pacijenta, a ako se utvrdi da je bolovanje bilo neopravdano, poslodavac može svom radniku smanjiti plaću, a može mu dati i opomenu pred otkaz. Lider

bolovanje HZZO lažno bolovanje

Sustav je namijenjen zdravima

Rasprava na Forumu: Kako preživjeti na bolovanju

Prije pola godine imala sam gadnu prometnu nesreću koju je skrivila druga osoba. Bila sam putnik u vozilu na koje je naletjelo drugo. Bila sam životno ugrožena, polomljena, od tada do sad imala sam nekoliko operacija. Razlog zašto ovo pišem… u Hrvatskoj vam nakon određenog razdoblja neprekidnog bolovanja naknada plaće pada na cca 500 eur od kojih se ne može preživjeti. Prema informacijama koje imam nakon godinu dana neprekidnog bolovanja naknada pada na nevjerojatnih 200 i nešto EUR. Dok nisam bila u ovoj situaciji nisam razmišljala o tome, ali sada ne mogu da se ne upitam kako preživljavaju toliki bolesni i unesrećeni ljudi koji dugo vremena ne mogu raditi? – piše jedna forumašica na temi podforuma Posao i karijera. Dok joj drugi forumaši savjetuju da podigne tužbu, drugi ističu druge države koje su uređenije i koje bolje pomažu svojim unesrećenima. Treći ukazuju kako naknada nakon godinu i pol bolovanja ne bi smjela padati ispod minimalca… A o tome što kaže zakon, Kreni zdravo donosi sve informacije.

bolovanje Forum.hr

Iskoristi tko još može

Bez obzira što je prošlu godinu proveo na bolovanju, radnik ima pravo na godišnji odmor

Međutim, neiskorištene dane godišnjeg odmora iz prošle godine radnik treba iskoristiti do 30. lipnja. No, ako radnik do tada ne uspije iskoristiti godišnji on mu propada. Međutim, u prekršaju bi bio poslodavac koji radniku omogući da i nakon 30. lipnja tekuće godine koristi neiskorišteni godišnji odmor iz prethodne godine. Prema odredbama Zakona o radu, radnik za svaku kalendarsku godinu ima pravo na plaćeni godišnji odmor od najmanje četiri tjedna. Faktograf

bolovanje godišnji odmor Zakon o radu

Bolje spriječiti nego šefu tlak podignuti