Religijske misli aktiviraju iste dijelove mozga kao ljubav i droge - Monitor.hr
01.12.2016. (22:30)

Ono kad klikeri baš i ne funkcioniraju...

Religijske misli aktiviraju iste dijelove mozga kao ljubav i droge

Religijska i spiritualna iskustva blagotvorna su po mozak – aktiviraju iste sisteme nagrade kao i osjećaji ljubavi, dirnutosti glazbom i drogiranje, pokazalo je američko istraživanje bazirano na snimkama napravljenim magnetskom rezonancom (ovdje originalna objava). Dakle ispitanici su čitali Bibliju, molili se i slične stvari dok su im snimali mozak te se pokazalo da su im se u to vrijeme aktivirali dijelovi mozga koji su povezani s nagrađivanjem, fokusiranom pažnjom i moralnim rasuđivanjem… CNN


Slične vijesti

Danas (08:00)

Dajte mi pivo, ali nemojte se iznenaditi ako posegnem za njim s rukom koju nemam

Moždane mape ruku ostaju aktivne godinama nakon amputacije, otvarajući vrata za naprednu neuroprotetiku

Istraživanje objavljeno u časopisu Nature Neuroscience otkrilo je da moždane mape ruku ostaju netaknute i aktivne godinama nakon amputacije. Ovo otkriće opovrgava dosadašnju teoriju da mozak brzo “reorganizira” svoje kortikalne karte. Očuvanost tih mapa objašnjava fenomen fantomskog uda i otvara vrata razvoju preciznijih neuroproteza koje funkcioniraju s “zatvorenom neuralnom petljom”. Takvi sustavi bi omogućili pacijentima da ne samo kontroliraju umjetni ud mislima, već i da osjećaju povratne informacije, što bi moglo pomoći u smanjenju fantomske boli. Igor Berecki za Bug

31.08. (15:00)

Mozak je i dalje car

Singapurski HRM AI nadmašio ChatGPT u logičkom zaključivanju

Singapurska tvrtka Sapient Intelligence razvila je hijerarhijski model zaključivanja (HRM), umjetnu inteligenciju inspiriranu ljudskim mozgom, koja u logičkim zadacima nadmašuje najnaprednije jezične modele poput GPT-4. HRM koristi dva povezana modula – jedan za planiranje, drugi za brze izračune – i tehniku “iterativnog rafiniranja” umjesto klasičnog chain-of-thought pristupa. Trenirajući na samo 1000 primjera i sa 27 milijuna parametara, HRM je na ARC-AGI testu postigao 40 % točnosti, gotovo dvostruko više od LLM-ova. Potencijal primjene vidi se u medicini, robotici i klimatskim znanostima. Bug

25.08. (14:00)

Kad ti mozak oćelavi prije glave

Pandemija ubrzala starenje mozga, čak i bez zaraze

Novo istraživanje pokazalo je da je pandemija covida ubrzala starenje mozga prosječno za 5,5 mjeseci, čak i kod onih koji nikad nisu bili zaraženi. Najizraženiji učinak zabilježen je kod muškaraca, starijih i socijalno ugroženih. Analizom snimaka mozga prije i poslije pandemije znanstvenici su utvrdili da je izolacija, stres i neizvjesnost imali mjerljiv utjecaj na kognitivno zdravlje. Zaraženi ispitanici imali su dodatno slabije rezultate na testovima. Stručnjaci poručuju da promjene možda nisu trajne, ali pandemija jasno pokazuje koliko svakodnevno okruženje oblikuje naš mozak. Index

23.08. (20:00)

Znanost čita misli

Proboj BCI tehnologije vraća glas osobama s invaliditetom

Istraživači sa Sveučilišta Stanford razvili su brain-computer interface (BCI) uređaj koji misli pretvara u govor i tekst u stvarnom vremenu. Opisano u časopisu Cell, ovo revolucionarno otkriće omogućuje osobama koje su izgubile sposobnost govora, primjerice nakon moždanog udara, da ponovno komuniciraju. Uređaj koristi AI treniranu na neuronskim signalima zamišljenog govora, dekodirajući ih u foneme i zatim u rečenice, s uspješnošću od oko 74%. Za zaštitu privatnosti, uređaj se aktivira samo putem mentalne lozinke. Iako nudi nadu za pacijente “zarobljene” u vlastitom tijelu, autor izražava zabrinutost zbog potencijalne zloupotrebe tehnologije u distopijskim režimima. Milorad Milun za Novosti

22.08. (12:00)

Kao da je i dalje tu

Mozak ne zaboravlja amputirane udove: karta tijela ostaje netaknuta

Novo istraživanje pokazuje da mozak zadržava mentalnu kartu tijela i nakon amputacije, bez značajne reorganizacije somatosenzornog korteksa. To objašnjava zašto 85 posto amputiranih i dalje osjeća „fantomske udove“ – bol, svrbež ili ukočenost nestalog dijela tijela. Znanstvenici su pratili pacijente prije i nakon amputacije i otkrili da regija mozga zadužena za ruku ostaje aktivna godinama nakon gubitka uda. Otkriće otvara put novim terapijama za smanjenje fantomske boli i boljoj integraciji proteza s prirodnim osjetima. IFL Science

20.08. (12:00)

Nema više pričanja "u sebi" – sad i znanstvenici slušaju

Mozak na WiFi: kad ti misao piše poruke

Znanstvenici sa Stanforda razvili su sučelje mozak-računalo koje uspješno čita unutarnji govor s točnošću do 74 posto. U pokusu s četvero paraliziranih sudionika, ugrađene mikroelektrode bilježile su moždane signale dok su zamišljali izgovor riječi. AI je zatim prepoznavala rečenice iz vokabulara od 125 tisuća riječi. Ovo je prvi put da je zabilježena jasna moždana aktivnost povezana s neizgovorenim govorom, a tehnologija bi mogla značajno olakšati komunikaciju osobama s govornim i motoričkim poteškoćama. Bug donosi pregled tjednih novosti iz znanosti (i tehnologije).

21.07. (19:00)

Nismo zombiji – još

Gljivice u tijelu: saveznik, uljez ili tihi neprijatelj mozga?

Gljivice su stari suputnici ljudskog tijela – nalazimo ih na koži, u crijevima i dišnim putevima, a neke nas prate od rođenja. Iako često bezopasne, znanstvenici sve više proučavaju njihov mogući utjecaj na mozak, psihu i ponašanje. Dok su ozbiljne gljivične infekcije mozga rijetke, broj slučajeva raste, osobito kod osoba oslabljenog imuniteta. Istražuju se i korisne uloge gljivica u imunološkom sustavu, no za sada ostaje više pitanja nego odgovora – uključujući ono najvažnije: jesu li one naši sustanari ili potencijalni saboteri? Index

15.07. (15:00)

Kad te Sunce doslovno udara u glavu

Toplinski valovi napadaju mozak: kad vrućina poremeti signale u glavi

Ekstremna vrućina ne utječe samo na srce i bubrege, nego ozbiljno narušava rad mozga. Visoke temperature mogu izazvati poremećaje u moždanoj signalizaciji, napadaje, delirij i pogoršanja neuroloških bolesti. Posebno su ranjivi epileptičari, stariji i osobe na psihotropnim lijekovima. Vrućina mijenja rad sinapsi, ometa termoregulaciju i može oštetiti neuronsko tkivo. Igor Berecki za Bug

10.07. (13:00)

Hipotalamus na bolovanju, dopamin preuzeo kuhaču

Mozak jede prvi: kako nas ultra-prerađena hrana vara da smo gladni

U središtu ove priče nije želudac, nego mozak – i to hipotalamus, mali ali moćni komandni centar koji regulira glad, žeđ, hormon stresa i ponašanje hranjenja. On prima informacije o stanju metabolizma, razini šećera u krvi, količini pohranjenih masti i hormonima poput grelina i leptina. Kad sve te podatke obradi, hipotalamus ti pošalje signal: “Stani, sit si”. No, ako mu svakodnevno šaljemo poruke pune emulgatora, aditiva, umjetnih aroma i hiper-ukusnih kombinacija šećera, soli i masti, njegov mehanizam odlučivanja s vremenom se počinje kvariti. Zbunjuje ga što ta hrana ne dolazi s uobičajenim nutritivnim obrascima koje je mozak tijekom evolucije naučio prepoznavati kao „pravu“ hranu.

Ultra-prerađena hrana (UPF) dizajnirana je da maksimalno stimulira centar za nagradu u mozgu, potičući nas na prejedanje bez stvarnog osjećaja sitosti. Zahvaljujući idealnoj kombinaciji okusa, teksture i kemijskih dodataka, takva hrana izaziva kratkotrajno zadovoljstvo i ovisničko ponašanje. U spoju s modernim tempom života i lakoćom dostupnosti, UPF postaje moćan alat samodestrukcije – uz iluziju da još uvijek imamo kontrolu. Igor Berecki za Bug

07.07. (19:00)

A je li ga prosvijetlilo?

Prvi uspješan prolazak infracrvenog svjetla kroz ljudski mozak otvara nove dijagnostičke mogućnosti

Znanstvenici sa Sveučilišta Strathclyde uspjeli su provesti infracrveno svjetlo kroz ljudsku glavu, od čela do potiljka — prvi put dokumentirano. Eksperiment je uspio kod samo jednog ispitanika, zahvaljujući rijetkoj kombinaciji anatomskih osobitosti. Iako još daleko od kliničke primjene, ova metoda ima potencijal za razvoj prijenosnih uređaja za snimanje moždane aktivnosti u stvarnom vremenu, bez glomaznih MRI sustava. Igor Berecki za Bug